Porezna uprava, koja se u javnosti voli predstavljati kao partner građana i poduzetnika, posljednjih tjedana krenula je u progon paušalnih obrtnika i iseljenika. Mnogi od njih već su dobili dokumentaciju iz koje se vidi da Porezna smatra da su dužni desetke ili stotine tisuća kuna poreza. Bez ikakvog upozorenja, netko tko je do jučer mislio da nema nikakvih dugova, da uredno posluje i plaća sve obveze, odjednom se našao pod prijetnjom ovrhe i dugotrajne blokade.
Ovakvo postupanje hrvatskih poreznih vlasti – svima je valjda jasno – rezultirat će novim iseljavanjima. Paušalni obrtnici, koji su mahom u djelatnostima i zanimanjima koja su tražena u inozemstvu, tražit će modele preseljenja u inozemstvo, dok će radnici koji već rade vani, ali ih Porezna traži da i ovdje doplaćuju porez, prekinuti sve veze s Hrvatskom.
Trebaju li paušalci odbijati veće poslove?
Što se tiče paušalnih obrtnika, radi se uglavnom o IT stručnjacima, dizajnerima, audio-vizualnim producentima i sličnom, od kojih mnogi rade za strane kompanije. Sada ih Porezna uprava, prema vrlo nejasnim kriterijima, bez da su unaprijed upozoreni što bi im se moglo dogoditi, proglašava prikrivenim zaposlenicima kompanija za koje rade, te ih traži da na iznose koji su im isplaćeni plate poreze i doprinose kao da se radi o bruto plaći.
Telegram je nedavno objavio priču jednog paušalca kojeg Porezna tereti za dug od preko 90 tisuća kuna, i to iz 2020. godine. Čovjek je, naime, dobio “preveliku” uplatu od jednog klijenta iz inozemstva. Te godine imao je ukupno 10 klijenata iz Hrvatske i inozemstva, ali je jedan inozemni klijent naručio veći posao, što mu je donijelo većinu godišnjih prihoda i Porezna je to proglasila prikrivenim zapošljavanjem. Valjda je trebao odbiti klijenta. Reći mu “Oprostite, ako napravim taj posao, dobit ću previše novca od samo jedne firme, pa nađite nekog drugog da vam to odradi.”
Mnogi paušalci pobjeći će iz zemlje
Radi se o mlađem čovjeku koji nema nikakve imovine, ima suprugu, malo dijete i zanimanje koje je traženo u inozemstvu, što znači da mu je najbolja opcija odlazak iz zemlje. Da stvar bude apsurdnija, hrvatska Vlada paralelno s ovim progonom, smišlja mjere kako privući ljude da dođu u zemlju. Tako su nedavno najavili program kroz koji će se povratnicima dodjeljivati 200 tisuća kuna za pokretanje posla u Hrvatskoj. Osim toga, zakonski su regulirali statuse tzv. digitalnih nomada, odnosno stranaca koji žele dio godine provesti radeći u Hrvatskoj.
Dok jedne tjeraju u inozemstvo, drugima nude novac da se vrate
Stranac koji se ovdje prijavi kao digitalni nomad, a to su također mahom IT stručnjaci i ljudi iz kreativnih industrija, pod uvjetom da radi za stranu firmu, oslobođen je plaćanja poreza. Ideja je da je privlačenje digitalnih nomada korisno za lokalnu ekonomiju, jer ovdje troše svoj novac. Istovremeno, ljude koji već jesu ovdje i rade na vrlo sličan način, ne da ne oslobađaš poreza, već ih ovrhama tjeraš u inozemstvo.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Radnike koji već rade u inozemstvu, a koji su posljednjih tjedana dobili dopise iz porezne da su dužni 100 ili 200 tisuća kuna, sigurno će oduševiti mjera za povratak pod nazivom “Biram Hrvatsku” koju je premijer Andrej Plenković predstavio krajem prošle godine.
Radi se o mjeri samozapošljavanja kroz koju ljudi koji su najmanje dvije godine proveli na radu u zemljama Europske unije, ako se vrate, mogu dobiti do 200 tisuća kuna za samo zapošljavanje. Nakon što su upoznali rad Porezne uprave, koja ih proganja čak i u inozemstvu, logično je da je prva stvar koju bi poželjeli ta da pokrenuo posao u Hrvatskoj. Na primjer, paušalni obrt.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Ima li ova zemlja šanse? Dok Vlada nudi novac povratnicima, Porezna ide u progone koji će izazvati iseljavanje
Poziva se strance, a ljude koji ovdje žive ovrhama se tjera u inozemstvo
Radnike koji već rade u inozemstvu, a koji su posljednjih tjedana dobili dopise iz porezne da su dužni 100 ili 200 tisuća kuna, sigurno će oduševiti mjera za povratak pod nazivom “Biram Hrvatsku” koju je premijer Andrej Plenković predstavio krajem prošle godine.
Porezna uprava, koja se u javnosti voli predstavljati kao partner građana i poduzetnika, posljednjih tjedana krenula je u progon paušalnih obrtnika i iseljenika. Mnogi od njih već su dobili dokumentaciju iz koje se vidi da Porezna smatra da su dužni desetke ili stotine tisuća kuna poreza. Bez ikakvog upozorenja, netko tko je do jučer mislio da nema nikakvih dugova, da uredno posluje i plaća sve obveze, odjednom se našao pod prijetnjom ovrhe i dugotrajne blokade.
Ovakvo postupanje hrvatskih poreznih vlasti – svima je valjda jasno – rezultirat će novim iseljavanjima. Paušalni obrtnici, koji su mahom u djelatnostima i zanimanjima koja su tražena u inozemstvu, tražit će modele preseljenja u inozemstvo, dok će radnici koji već rade vani, ali ih Porezna traži da i ovdje doplaćuju porez, prekinuti sve veze s Hrvatskom.
Trebaju li paušalci odbijati veće poslove?
Što se tiče paušalnih obrtnika, radi se uglavnom o IT stručnjacima, dizajnerima, audio-vizualnim producentima i sličnom, od kojih mnogi rade za strane kompanije. Sada ih Porezna uprava, prema vrlo nejasnim kriterijima, bez da su unaprijed upozoreni što bi im se moglo dogoditi, proglašava prikrivenim zaposlenicima kompanija za koje rade, te ih traži da na iznose koji su im isplaćeni plate poreze i doprinose kao da se radi o bruto plaći.
Telegram je nedavno objavio priču jednog paušalca kojeg Porezna tereti za dug od preko 90 tisuća kuna, i to iz 2020. godine. Čovjek je, naime, dobio “preveliku” uplatu od jednog klijenta iz inozemstva. Te godine imao je ukupno 10 klijenata iz Hrvatske i inozemstva, ali je jedan inozemni klijent naručio veći posao, što mu je donijelo većinu godišnjih prihoda i Porezna je to proglasila prikrivenim zapošljavanjem. Valjda je trebao odbiti klijenta. Reći mu “Oprostite, ako napravim taj posao, dobit ću previše novca od samo jedne firme, pa nađite nekog drugog da vam to odradi.”
Mnogi paušalci pobjeći će iz zemlje
Radi se o mlađem čovjeku koji nema nikakve imovine, ima suprugu, malo dijete i zanimanje koje je traženo u inozemstvu, što znači da mu je najbolja opcija odlazak iz zemlje. Da stvar bude apsurdnija, hrvatska Vlada paralelno s ovim progonom, smišlja mjere kako privući ljude da dođu u zemlju. Tako su nedavno najavili program kroz koji će se povratnicima dodjeljivati 200 tisuća kuna za pokretanje posla u Hrvatskoj. Osim toga, zakonski su regulirali statuse tzv. digitalnih nomada, odnosno stranaca koji žele dio godine provesti radeći u Hrvatskoj.
Dok jedne tjeraju u inozemstvo, drugima nude novac da se vrate
Stranac koji se ovdje prijavi kao digitalni nomad, a to su također mahom IT stručnjaci i ljudi iz kreativnih industrija, pod uvjetom da radi za stranu firmu, oslobođen je plaćanja poreza. Ideja je da je privlačenje digitalnih nomada korisno za lokalnu ekonomiju, jer ovdje troše svoj novac. Istovremeno, ljude koji već jesu ovdje i rade na vrlo sličan način, ne da ne oslobađaš poreza, već ih ovrhama tjeraš u inozemstvo.
Radnike koji već rade u inozemstvu, a koji su posljednjih tjedana dobili dopise iz porezne da su dužni 100 ili 200 tisuća kuna, sigurno će oduševiti mjera za povratak pod nazivom “Biram Hrvatsku” koju je premijer Andrej Plenković predstavio krajem prošle godine.
Radi se o mjeri samozapošljavanja kroz koju ljudi koji su najmanje dvije godine proveli na radu u zemljama Europske unije, ako se vrate, mogu dobiti do 200 tisuća kuna za samo zapošljavanje. Nakon što su upoznali rad Porezne uprave, koja ih proganja čak i u inozemstvu, logično je da je prva stvar koju bi poželjeli ta da pokrenuo posao u Hrvatskoj. Na primjer, paušalni obrt.