Prošle godine prodano je 10 milijuna električnih vozila. Istražili smo tko ima najveći vozni park u Hrvatskoj

Prodaja električnih automobila – uključujući električna vozila na baterije i plug-in hibridna električna vozila premašila je brojku od 10 milijuna prošle godine, što je za oko 55 posto više u odnosu na 2021., kazuju podaci izvještaja Međunarodne agencije za energiju.

Procjenjuje se da je tako 2022. godine na cestama diljem svijeta ukupno bilo više od 26 milijuna električnih vozila, što u odnosu na prethodnu godinu predstavlja povećanje od zavidnih 60 posto.

Vodeće tržište prodaje je Kina, no odmah iza nje stoji Europa gdje je prošle godine više od jednog od pet prodanih automobila bio električan. Stručnjaci agencije do kraja ove godine predviđaju sveukupan porast za dodatnih 18 posto, a ako se nastavi takav trend, električnim će se vozilima do 2030. godine izbjeći potreba za najmanje pet milijuna barela nafte dnevno.

U Hrvatskoj se broj utrostručio

Za svjetskim trendovima ne kaska ni Hrvatska u kojoj je krajem prošle godine zabilježeno 4799 električnih i 26.467 vozila na hibridni pogon. Brojka je to koja se odnosi samo na vozila iz M1 kategorije, odnosno na motorna vozila za prijevoz putnika koja osim sjedišta vozača imaju još najviše osam sjedišta.

U usporedbi s, primjerice, 2020. godinom, broj se tako gotovo utrostručio, kada je električnih i vozila na hibridni pogon na domaćim cestama bilo tek nešto više od 9400.

Trenutno po zastupljenosti isključivo električnih vozila prednjači grad Zagreb, a slijede ga Zagrebačka, Splitsko-dalmatinska i Primorsko-goranska županija.

Važan aspekt zelene tranzicije

Elektrifikacija prometa tako je jedan od ključnih aspekata zelene tranzicije, a električna vozila ključan su saveznik za uspješnu dekarbonizaciju cestovnog prometa.

Kada govorimo o njenim prednostima, neizostavno je istaknuti smanjenje direktnih emisija štetnih plinova, posebice CO2 i sitnih čestica jer upravo sektor prometa čini oko šestinu globalnih emisija.

Ono što je pritom dodatan benefit jest i smanjenje buke koja se ističe kao sve veći javno zdravstveni problem velikih gradova. Naime, prema podacima istraživanja Europske agencije za okoliš, buka cestovnog prometa utječe na zdravlje i dobrobit milijuna ljudi u Europi. Uzrokuje poremećaje spavanja i kognitivna oštećenja, a nepovoljno može utjecati i na metabolički sustav.

Najveći zeleni vozni park

Vodeće benefite prepoznala je i Hrvatska pošta – tvrtka koja se može pohvaliti s najvećim zelenim voznim parkom u Hrvatskoj. Poštare tako svakog dana sve češće viđamo u električnim vozilima, a početkom ove godine završen je dosad najveći ciklus njihove nabave.

U samo nekoliko mjeseci nabavljeno je gotovo 160 električnih vozila, a u svibnju je stiglo još 100 električnih mopeda. Poštanski vozni park sada ima 423 električna vozila zahvaljujući kojima će se ove godine emisije CO2 smanjiti za više od 1300 tona.

Hrvatska pošta ujedno razvija i vlastitu mrežu punionica za električna vozila koje se nalaze u sklopu sortirnih i dostavnih centara te poslovnih objekata. Dosad ih je postavljeno više od 60, a do kraja godine brojka će iznositi više od 80. Punionice će se nalaziti u 18 gradova, od Osijeka do Dubrovnika čime će se osigurati preduvjeti za širenje flote električnih vozila diljem Hrvatske.

Zeleni dostavni kanal

Osim zelenog voznog parka, još jedna okosnica poslovanja Hrvatske pošte koja ih vodi prema kvalitetnijoj održivosti su i paketomati koji povećavaju postotak uručenja u prvom pokušaju čime se također smanjuju emisije CO2.

Paketomati su dostupni svaki dan u tjednu, od 0 do 24 sata, a korisnici mogu beskontaktno preuzimati i slati svoje pakete u vrijeme kada im najviše odgovara.

U svibnju je tako postavljen 300. paketomat čime je dovršena mreža poštanskog zelenog dostavnog kanala. Paketomati su danas dostupni diljem Hrvatske, uključujući i otoke Korčulu, Hvar, Brač, Pag, Vir, Krk i Lošinj, a nalaze se na frekventnim i lako dostupnim lokacijama.

Glavni je cilj smanjenje emisija CO2

Predanost smanjenju emisija CO2 Hrvatska pošta potvrdila je i pristupanjem međunarodnim inicijativama kojima su postavljeni konkretni i mjerljivi ciljevi.

Kao potpisnica inicijative The Climate Pledge tvrtka se posvetila postizanju nulte stope emisije ugljika do 2040. – deset godina prije cilja postavljenog Pariškim sporazumom

A kao članica Science Based Targets inicijative obvezala se na postavljanje kratkoročnih ciljeva kojima će prepoloviti emisije štetnih plinova do 2030. godine.

Mjere za klimatsku neutralnost

Da podsjetimo, dekarbonizacija i smanjenje emisija štetnih plinova samo su neki od ključnih ciljeva cjelokupnog Europskog zelenog plana.

Prema istome, između ostaloga, želja je smanjiti neto emisije stakleničkih plinova za najmanje 55 posto do 2030. te klimatsku neutralnost do 2050. godine učiniti pravno obvezujućom.

Novim regulativama, zakonima i obvezama EU tako sustavno radi na uvođenju sustava trgovanja emisijama za industriju, redukciji emisija iz industrijskog sektora te na smanjenju emisija iz svih vrsta prometa – zrakoplovnog, brodskog, cestovnog i željezničkog.

Sadržaj nastao u suradnji s Hrvatskom poštom.