Što je otvoreni, a što zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond?

Dobrovoljna mirovinska štednja samostalna je odluka koja će vam promijeniti budućnost na bolje. No, jeste li znali da osim što možete štedjeti samostalno, u vaše ime mogu štedjeti i poslodavci?

FOTO: PR

Dobrovoljni mirovinski fond ili III. mirovinski stup opcija je mirovinske štednje o kojoj svaki pojedinac samostalno odlučuje. Osim što dobrovoljna mirovinska štednja može biti osobna odluka pojedinca hoće li štedjeti, manje je poznata činjenica da i poslodavci također imaju opciju uplaćivanja štednje za svoje zaposlenike pomoću koje ostvaruju i određenu korist. Cilj dobrovoljne mirovinske štednje jest poboljšati životni standard umirovljenika tako da im se mirovina kombinira i isplaćuje s mirovinom iz I. i II mirovinskog stupa koji su obvezni.

Kao što je i obvezna mirovinska štednja određena zakonima i pravilnicima, tako je dobrovoljna mirovinska štednja uređena Zakonom o dobrovoljnim mirovinskim fondovima i Zakonom o mirovinskim osiguravajućim društvima koji, za razliku od I. i II. mirovinskog stupa, ostavljaju mogućnost štedišama da sami biraju dinamiku i visinu uplate. Dobrovoljni mirovinski fondovi u svojoj naravi su investicijski fondovi koji imovinu u vlasništvu svojih članova ulažu na financijskim tržištima s ciljem podizanja njezine vrijednosti i ostvarenja prinosa za štediše. Važno je istaknuti da su ulaganja također uređena zakonima i pravilnicima i kontrolirana od HANFA-e.

Jedno od privatnih društava s dugogodišnjim iskustvom upravljanja i uspješnog ulaganja sredstava članova svojih dobrovoljnih i obveznih mirovinskih fondova je Raiffeisen mirovinsko društvo u kojem je moguće štedjeti u otvorenom i zatvorenom dobrovoljnom mirovinskom fondu.

Samostalna odluka za bolju budućnost – otvoreni dobrovoljni mirovinski fond

Članom otvorenog dobrovoljnog mirovinskog fonda (ODMF) može postati svatko tko ima prebivalište u Republici Hrvatskoj, bez obzira na dob i zaposlenje. Osim što je ovaj tip štednje fleksibilan po pitanju dobi i radnog odnosa, nema ograničenja vezanih za visine uplata niti za dinamiku. To znači da je moguće štedjeti koliko želite ili možete i uplaćivati u ritmu koji vam najbolje odgovara. Ukoliko, pak, neko vrijeme niste u mogućnosti uplaćivati, moguće je i stati s uplatama. Prestanete li uplaćivati na određeno vrijeme i dalje ostajete član društva u kojem štedite te će se sredstva na vašem računu nastaviti ulagati i ostvarivati prinose.

Zaposlenicima bolja mirovina, poslodavcima porezna olakšica – zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond

U zatvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima (ZDMF) štede zaposlenici kod poslodavca ili pokrovitelja koji osniva fond. Motivi zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova su dobrobit i lojalnost zaposlenika te korištenje poreznih olakšica za poslodavca. Naime, ako poslodavac uplaćuje za svoje zaposlenike do 500 kuna mjesečno, odnosno 6000 kuna godišnje, uplata je porezno priznati trošak poslodavca što znači manju osnovicu za obračun poreza na dobit. Iako uglavnom ovu poreznu olakšicu, odnosno porezni poticaj koriste veće organizacije, mogu ga koristiti i male kompanije, obrti i samozaposleni.

Ukoliko ste poslodavac i želite nagraditi svoje zaposlenike te tražite najisplativiju mogućnost, na vrlo jednostavan način moguće je saznati koliko ćete uštedjeti podignete li primanja putem dobrovoljne mirovinske štednje. Važno je istaknuti da poslodavci ne moraju uplaćivati za zaposlenike samo kroz ZDMF, već mogu ostvariti porezne olakšice podjednako i uplatama u ODMF-u. No, članovi ZDMF-a ostvaruju pravo na dodatne poticaje koje uplaćuje poslodavac ili pokrovitelj fonda.

Dodatne pogodnosti za štediše u III. mirovinskom stupu – državni poticaji

Obje grupe dobrovoljne mirovinske štednje ostvaruju pravo na državne poticaje u iznosu od 15% na uplaćenu svotu u jednoj kalendarskoj godini do maksimalno 750 kuna godišnje. Dakle, članovi ODMF-a i ZDMF-a ostvarit će svake godine državni poticaj u iznosu koji ovisi o tome kolika su sredstva te godine uplaćena. Primjerice, ako u jednoj kalendarskoj godini vi ili vaš poslodavac uplatite 1000 kuna, država će vam na to nadodati još 150 kuna. No, da bi ostvarili maksimalan poticaj od 750 kuna godišnje potrebno je u toj godini uplatiti minimalno 5000 kuna. Država je omogućila i dodatni poticaj za dobrovoljnu mirovinsku štednju tako što isplate mirovine temeljene na osobnoj mirovinskoj štednji nisu oporezive porezom na dohodak niti prirezom.