Stručnjakinja za marketing: Čini se kako Hrvatska ima ono nešto što turisti sutrašnjice žele

Premda se ove godine doima kako ipak ima turista u Hrvatskoj, te neke povremene prometne gužve ukazuju na to kako bi sezona mogla ponovo biti dobra, još uvijek se nekako osjeti kako nedostaje poznata gužva s plaža. Nekima koji vole mirnije ljetovanje takvi prizori odgovaraju, no onima koji se bave turizmom, bilo da je mikro, mali i srednji segment poslovanja, to baš i nisu sjajne vijesti.

U razgovoru s nekim turističkim radnicima ili prema žamoru koji se može čuti uz plažu, najčešće se čuju nedoumice isplatili im se uopće raditi. Hoće li potencijalna zarada od skraćene sezone s manje turista uopće pokriti tekuće troškove? Mogu li iznajmljivači zadržati istu cijenu najma kao prošlih godina, ili ih pak spustiti kako bi privukli kojeg turista na koji dan duže? Neizvjesnost među turističkim radnicima i onima koji ovise o sezoni je nekako u zraku.

Teško je predvidjeti turistička kretanja

Na mnoga od tih pitanja odgovor bi mogla dati Gea Kariž, stručnjakinja za marketing u Mastercardu, koji je nedavno pokrenuo platformu Uplift.hr. Kariž smo prvo pitali kakva su predviđanja za ovu teško predvidljivu sezonu, te možemo li očekivati posve drugačiju strukturu turista od one koje smo viđali nekad?

“Turistički se djelatnici bore za povratak povjerenja potrošača što je vrlo teško u okolnostima koje se neprestano mijenjaju prema bojama na karti ECDC-a i trenutačnim mjerama na emitivnim i receptivnim tržištima. U takvim je okolnostima uistinu nezahvalno predvidjeti turistička kretanja, pogotovo na razini tržišta, što nas je naučila i prošla godina”, kaže Kariž, koja potom pomalo optimistično kreće analizirati neke trendove.

Izgledna je promjena strukture gostiju

“Pokušajmo istaknuti činjenice. Utjecaj pandemije na segment potrošača koji cijene luksuz i iskustva nije toliko velik, oni žele nastaviti živjeti svoje potrošačke navike, pa tu neće biti velikih promjena. Možemo očekivati i potrošače kojima je najvažnija vrijednost za novac, no samo ako pružatelji turističkih usluga prilagode cijene. Pozitivnu promjenu očekujem kod segmenta potrošača koji daju prioritet autentičnosti i pomno planiraju svoje aktivnosti kako bi ih uskladili s vlastitim vrijednosnim sustavom te su im održivost i briga o okolišu visoko na ljestvici vrijednosti. Njima su privlačni otoci, priroda, smještaj na osami, a to imamo. Dio je radnog stanovništva prikupio sredstva tijekom više od godine dana zatvaranja u jednom ili drugom obliku i žele ih trošiti na putovanja. Stariji su se uspjeli cijepiti i također žele putovati”, tumači Kariž.

Kariž dodaje kako će dijelom Struktura gostiju ipak biti nešto drukčija nego u pretpandemijskom razdoblju. “Uzmimo tri primjera. Prvo, zaredala su se otkazivanja velikih festivala, ostali su organizirani u znatno manjem opsegu. Tako gubimo posjetitelje festivala koji odredište biraju ponajprije skupno, primjerice, mlade Britance. Kruzeri se polako vraćaju, ali unatoč brizi o zdravstvenoj sigurnosti, sigurno je da će ih biti manje. Naposljetku, održivost se zrakoplovne industrije temeljila na neprestano velikom prometu putnika s iznimno visokom popunjenošću svakog leta, pa je pandemija dovela do bankrota niza niskotarifnih prijevoznika. Tako da zapravo sve ovisi o tome koliko su druga tržišta prilagodila cijene, a koliko ćemo to učiniti mi te o vještini promicanja prednosti koje Hrvatska kao odredište ima u novim okolnostima za određenu ciljnu skupinu”, nastavlja Kariž.

Moramo računati i na strah od pogoršavanja situacije

Kariž smo i pitali što je s turistima koji stižu zrakoplovom, poput mladih Britanaca koji bi u Hrvatsku dolazili zbog brojnih ljetnih festivala ili turista iz zemalja koje su predaleko za putovanje automobilom do Hrvatske. “Sigurno je da ljudi žele putovati i nadoknaditi posljednje mjesece propuštenih putničkih iskustava, no s novim sojevima virusa, ali i neujednačenim tempom cijepljenja te novim zatvaranjima, o kojima svakog dana slušamo u vijestima, teško se odjednom prestati brinuti o zdravstvenoj sigurnosti”, tumači Kariž.

“Zato moramo računati na strah zbog pogoršavanja epidemiološke situacije ili nemogućnosti povratka u matičnu državu zbog iznenada nametnutih novih mjera, a posljedica je tog straha da će dio potrošača ipak biti ponajprije usmjeren na putovanje po vlastitoj državi ili najbližem susjedstvu. U tom je kontekstu Hrvatska u prednosti zbog blizine glavnim europskim tržištima koja su lako dostupna automobilom”, nastavlja.

Što je sa zrakoplovnim turistima?

Kroz razgovor, nametnulo nam se i sasvim logično pitanje – kada možemo očekivati oporavak? “Promjene u smjeru prema starom ne očekujemo prije sljedeće godine, a prema nekim se podacima oporavak zrakoplovne industrije na pretpandemijsku razinu ne očekuje prije 2025. godine”, kaže Kariž, pa optimistično dodaje: “Mislim da je u ljudskoj prirodi putovati, istraživati i uživati. Vjerujem da Hrvatska budućim gostima može mnogo toga ponuditi, a dijelom primjećujem i da se ponuda mijenja, dopunjava, postaje sve šarenijom. To me veseli, to je dobar temelj za sve što nas čeka u budućnosti koja je, ipak vjerujem, ružičasta”.

Na pitanje hoće li se ti neki pozitivni trendovi, koji su sada počeli i nastaviti, Kariž ponovo nudi optimističan odgovor. “Ljudi neće prestati putovati, a sigurnost im se – pogotovo zdravstvena – brzo pomiče prema vrhu liste prioriteta i tako će biti barem još ove i iduće godine kad će bitan čimbenik u odabiru odredišta biti ponuda sigurnih usluga u turizmu. U segmentu premium usluga raste potražnja za uslugama koje uključuju sve prohtjeve gostiju i tailor made uslugama koje jamče sigurnost i zaštitu, ali i vrhunski doživljaj onoga što se vidi i osjeti (engl. premium look & feel)”, kaže.

“Ove godine osim toga očekujem i rast last minute potražnje i pojačano zanimanje za smještajem koji pruža dodatnu sigurnost poput kuća za odmor, nautike i kampova. Osim toga, na dobitku će biti hoteli viših kategorija i automobilska odredišta. Također, prema istraživanju Booking.coma, u 2021. naglasak će biti na pojedinačnim putovanjima, opuštanju u luksuzu, putovanjima za povezivanje s voljenima, putovanjima za vikend te gastronomiji”, ističe Kariž.

Dio starih navika padat će u zaborav

“Kad razmišljamo o daljnjoj budućnosti, rekla bih da će dio starih navika polako padati u zaborav nauštrb onih koje smo gradili godinama. Ipak, pandemija je ubrzala neke trendove koji su se počeli stvarati i prije. Primjerice, prema izvješću Euronews travela putnik sutrašnjice sve će više željeti živjeti kao domaći čovjek, duboko uranjajući u različite kulture i običaje. Željet će pobjeći od prometnih gradskih središta i ući u divljinu manje naseljenih, ruralnih područja, što bi moglo donijeti bogatstvo tim zajednicama. Svakako je trend i turizma za opće dobro (engl. tourism for good), što uključuje odgovorna putovanja u prirodna područja, čuvanje okoliša i dobrobit domaćeg stanovništva te obrazovanje”, kaže Kariž.

“No, ostavimo na trenutak navike i trendove po strani. Promijenio se način na koji promatramo svijet, ne samo kao potrošači, nego i kao obični ljudi. Usredotočeniji smo na zdravstvena pitanja te dobrobit obitelji i prijatelja. Zabrinuti smo za godine koje dolaze i veću pozornost posvećujemo sigurnosti jer se suočavamo sa sve većom ekonomskom neizvjesnošću. To su čimbenici koji će znatno utjecati na tržišta idućih godina”, nastavlja.

Nužnost digitalizacije na primjeru turizma

Kao stručnjakinju za marketing, Kariž smo zamolili da nam pojasni kako vidi da će digitalizacija, koja je zahvatila sve industrije u posljednjih nekoliko godina, još intenzivnije zahvatiti turistički sektor. “Kad pričamo o digitalizaciji u turizmu, čini mi se da je bolje postaviti pitanje što nam je ona donijela i iskorištavamo li uopće potencijale koje nam već sad pruža? Digitalizacija nam je donijela znatno pametniji turizam ako znamo iskoristiti sve mogućnosti koje imamo na raspolaganju”, odgovara Kariž.

“Ako samo pogledamo događanja s kojima smo se susreli u posljednje dvije godine, vrlo je jasno da turistički sektor mora proći cjelokupnu strukturu preobrazbu i ponovno se definirati. Dosadašnji modeli predviđanja turističkih kretanja i turističke potražnje više nisu relevantni, a odredišta se bore s razumijevanjem kako će se potražnja razvijati, ali i kako upravljati svojom ponudom. Ovdje nastaje povećana potražnja za uvidima utemeljenima na podatcima jer da bi se preobrazba dogodila, potrebno je pomno proučiti nove potrošačke trendove, preferencije i potrebe”, govori.

Cijeli intervju pročitajte na Uplift.hr

Prijaviti se za Uplift akademiju možete ovdje, dok su pravila i uvjeti natječaja dostupni ovdje. Pred vama su uzbudljivi dani, zgrabite ovu priliku!