U Hrvatskoj je moždani udar već godinama drugi uzrok smrtnosti. Neurologinja nam objasnila koji su ključni indikatori

Dok čitate ovu rečenicu i dolazite do kraja, vjerojatno su dvije osobe u svijetu doživjele moždani udar, a jedna je i umrla. Zvuči strašno, ali to je realna globalna statistika vezana uz moždani udar.

Osim toga, predviđa da će u idućih 15 do 20 godina broj osoba koje će doživjeti moždani udar porasti za 34 posto. S time da će u 2035. godini, prema projekcijama Europskog udruženja za moždani udar, ovo stanje pogoditi gotovo 820.000 ljudi, što je otprilike veličina Zagreba.

Alarmantno stanje smo prokomentirali i s neurologinjom iz zagrebačke Croatia Poliklinike – dr. Dunjom Penavin Kolarić koja upozorava da je u Hrvatskoj je moždani udar već godinama drugi uzrok smrtnosti, a prvi je uzrok invalidnosti.

Začepljenje arterija i embolija

Također, naša sugovornica dodaje da je u muškaraca moždani udar na trećem mjestu smrtnosti, poslije ishemijske bolesti srca i bolesti COVID19, dok je kod žena poslije ishemijske bolesti srca i hipertenzije.

“Oko 85 posto moždanih udara su ishemijski. To znači da dolazi do začepljenja arterije koje dovodi do poremećaja protoka krvi u mozgu, bilo da se ugrušak stvori u oštećenoj arteriji, bilo da krvotokom doputuje s drugog mjesta – primjerice iz srca i tako začepi arteriju. Tada govorimo o emboliji”, kaže.

Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, spomenimo, moždani udar je naglo razvijanje kliničkih znakova fokalnog ili globalnog poremećaja moždanih funkcija sa simptomima koji traju 24 sata i dulje ili koji dovode do smrti, bez drugog jasnog uzroka, osim znakova oštećenja krvnih žila.

“Oko 15 posto moždanih udara su hemoragijski. Naime, intracerebralni hematom nastaje kada se krv iz krvne žile izlije u okolno tkivo mozga, a subarahnoidalno krvarenje nastaje kada se krv izlije u likvorske prostore oko mozga”, objašnjava neurologinja iz Croatia Poliklinike.

Osobu treba obraditi unutar 24 sata

Ono što predstavlja velik problem u Hrvatskoj jest nedovoljno poznavanje ovog stanja. Naime, nije svaki moždani udar jednak. Primjerice, prema trajanju razlikujemo takozvani tranzitorni ishemijski napadaj ili tranzitornu ishemijsku ataku (TIA), moždani udar u razvoju i dovršeni moždani udar.

“Tranzitornu ishemijsku ataku definiramo kao prolazne smetnje u cirkulaciji. Riječ je o žarišnoj ishemiji mozga koja uzrokuje nagli i prolazni neurološki ispad i ne ostavlja trajno oštećenje, a dijagnoza se postavlja klinički”, govori Penavin Kolarić.

Dodaje da ju je bitno što prije prepoznati i shvatiti kao hitno stanje te obraditi unutar 24 sata jer TIA i moždani udar predstavljaju različit završetak istog patološkog procesa u podlozi.

“Rizik razvoja moždanog udara nakon TIA-e iznosi pet posto unutar 48 sati, odnosno 10 posto unutar tri mjeseca ako se pacijent odgovarajuće ne zbrine, tako da se može spriječiti i do 80 posto moždanih udara nakon TIA-e”, kaže.

Smetnje u govoru i utrnulost tijela

Obrada inače uključuje slikovnu obradu mozga, odnosno CT i MR, ultrazvučnu obradu karotidnih i vertebralnih te moždanih arterija te osnovnu kardiološku obradu poput EKG-a.

Rizik od moždanog udara nakon TIA-e smanjuju karotidna endarterektomija – uklanjanje aterosklerotskog plaka iz arterije ili postavljanje stenta u arteriju ako se dokaže značajno suženje arterije te primjena antiagregacijskih i antikoagulantnin lijekova.

“Kod razvoja moždanog udara dolazi do naglog razvoja neurološkog ispada tijekom sekunda i minuta, a simptomi ovise o zahvaćenoj regiji mozga te se može manifestirati smetnjama govora, utrnulošću i slabošću polovice lica te tijela, ispadima u vidnom polju, poremećajem ravnoteže i koordinacije pokreta, jakom glavoboljom uz povraćanje”, nabraja.

Također je riječ o hitnom stanju jer svaka je minuta bitna. Najbitniji su fizikalni pregled i detaljna anamneza, a pri samom zbrinjavanju pacijenta koji je doživio akutni moždani udar važna je svaka minuta.

Treba promijeniti životne navike

Iznimno je važno odmah po nastanku simptoma javiti se u hitnu službu zbog što ranije dijagnostičke obrade i liječenja. Da bi se rizik od moždanog udara sveo na najmanju moguću mjeru, nužno je odmah djelovati na čimbenike rizika.

“Na neke od njih, kao što su dob, spol i genetske predispozicije, nažalost ne možemo utjecati”, kratko će. No, postoje i oni čimbenici na koje možemo utjecati i tako smanjiti izglede za pojavu moždanog udara.

Ti se čimbenici odnose na naše životne navike kao što su pušenje, prekomjerna konzumacija alkohola, nezdrava i nepravilna prehrana, nedostatna tjelesna aktivnost, prekomjerna tjelesna težina i izloženost stresu.

“Također, možemo utjecati na bolesti koje predstavljaju čimbenike rizika za nastanak moždanog udara, a to su povišen krvni tlak, srčane bolesti, poremećaji srčanog ritma, šećerna bolest, povišene masnoće u krvi te značajno suženje karotidnih arterija. Ranim otkrivanjem i pravodobnim liječenjem tih bolesti uvelike se smanjuje rizik od razvoja moždanog udara”, kaže neurologinja.

Mediteranska prehrana je zakon

Ponajprije, bilo bi dobro promijeniti loše prehrambene navike, što znači da bismo trebali izbjegavati masnu, slanu i prženu hranu, prerađene namirnice, fast food, loše ugljikohidrate, zaslađena i alkoholna pića te i uvesti u svoju rutinu zlatni standard pravilne prehrane – mediteransku prehranu.

“Ona obiluje svježim povrćem i voćem, maslinovim uljem, ribom, vlaknima i dobrim ugljikohidratima te na duge staze poboljšava naše zdravlje i smanjuje rizik od pojave mnogih bolesti, pa tako i od moždanog udara”, savjetuje naša sugovornica.

Svakako bi valjalo odbaciti štetne životne navike, a to je u prvom redu pušenje koje povećava rizik od nastanka moždanog udara i do šest puta, a rizik raste s brojem popušenih cigareta. “Srećom, već pet godina nakon prestanka pušenja bivši pušači izloženi su jednakom riziku od pojave moždanog udara kao osobe koje nikada nisu zapalile cigaretu”, kaže.

Usto, preporučuje i umjerenost u konzumiranju alkoholnih pića. “Za zdravlje našeg mozga važan je kvalitetan san, kao i redovita tjelesna aktivnost koja zajedno s promjenom prehrambenih navika dovodi do smanjenja tjelesne težine i poboljšanja kvalitete života općenito”, zaključuje neruologinja.

Sadržaj nastao u suradnji s Croatia Poliklinikom.