Moždani udar: uzroci, simptomi, prevencija i liječenje

Tekst je revidirala prim. dr. sc. Svjetlana Šupe, dr. med., specijalist neurolog, subspecijalist intenzivne medicine Zavoda za intenzivnu neurologiju i cerebrovaskularne bolesti KBC-a Zagreb

---

Iako će jedna od četiri osobe doživjeti moždani udar tijekom života, dobra je vijest da se čak 90 posto slučajeva moždanog udara može spriječiti djelovanjem na rizične čimbenike kao što su visoki krvni tlak, atrijska fibrilacija, pušenje, prehrana i tjelovježba. Ovo su poruke znanstvene zajednice u povodu Svjetskog dana moždanog udara koji se obilježava 29. listopada, a kojima se želi educirati javnost da je prevencija u rukama svakog pojedinca. Svjetska organizacija za moždani udar (WSO) ove je godine pokrenula i niz kampanja kojima se želi podići svijest o simptomima i prepoznavanju moždanog udara što pak vodi ka pravovremenom i kvalitetnom liječenju. U nastavku naučite prepoznati simptome moždanog udara kako biste mogli pomoći sebi i svojim bližnjima, jer prepoznavanje moždanog udara spašava život. U tekstu donosimo i osam koraka pomoću kojih možete spriječiti moždani udar.

Što je moždani udar?

Akutni moždani udar se prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (engl. WHO) definira kao nagli razvoj kliničkih znakova žarišnog ili globalnog poremećaja moždanih funkcija koji traju 24 sata i duže ili dovode do smrtnog ishoda, bez drugog jasnog uzroka izuzev oštećenja krvnih žila.

Dakle, moždani udar nastaje kada dođe do prekida opskrbe krvlju u dijelovima mozga, a time i opskrbe kisikom te hranjivim tvarima moždanim stanicama. Uslijed toga moždane stanice, odnosno neuroni, počinju odumirati uz razvoj neuroloških simptoma. Moždani udar je hitno medicinsko stanje (engl. “stroke” ili “brain attack”) koje zahtijeva brzu reakciju u prepoznavanju simptoma, transport i hitno liječenje u roku od najviše 4,5 sata od nastupa simptoma moždanog udara kako bi se smanjile pogubne posljedice oštećenja mozga, invaliditeta ili smrtnog ishoda.

Kad nastupi moždani udar vrijedi pravilo “vrijeme je mozak” zato što u svakoj minuti bez opskrbe krvlju odumre gotovo 2 milijuna neurona te je svaka minuta ključna za ishod i smanjenje posljedica moždanog udara. Suvremenim metodama hitnog liječenja s ponovnom uspostavom moždanog protoka može se spriječiti oštećenje mozga i gubitak funkcija koje taj dio mozga kontrolira, a time i posljedični invaliditet.

Moždani udar je heterogena i multifaktorijalna bolest uzrokovana kombinacijom niza vaskularnih, sociohigijenskih i genetskih rizičnih čimbenika.

Moždani udar nastaje kao posljedica:

• začepljenja krvnih žila u mozgu zbog ugruška (ishemijski moždani udar)
• krvarenja, odnosno izljeva u mozak (hemoragijski moždani udar) ili moždane ovojnice (hemoragijski moždani udar; intracerebralno krvarenje ili subarahnoidalno krvarenje)

Moždanom udaru, najčešće ishemijskom moždanom udaru, često prethodi TIA (tranzitorna ishemijska ataka). TIA, takozvani mini-moždani udar predstavlja “znak alarma” s visokim rizikom za naknadni razvoj moždanog udara koji u 17-25 posto pacijenata nastane unutar 3 mjeseca, te u više od polovine bolesnika unutar godinu dana ako se ne liječe. Kod tranzitorne ishemijske atake (TIA) simptomi su prolazni, traju kraće od 24 sata (najčešće od nekoliko minuta do 1 sata), a posljedica su prolaznih smetnji protoka kroz krvne žile u moždanoj cirkulaciji.

Moždani udar simptomi

Rano prepoznavanje simptoma moždanog udara i brzo reagiranje doslovno spašava živote, stoga ako prepoznate neke od ovih simptoma odmah nazovite 194 ili 112.

Preporučeni akronimi (skraćenice) u Hrvatskoj za brzo prepoznavanje simptoma moždanog udara su:

• GROM (Govor, Razumijevanje, Oduzetost, Minute su važne)
• UDAR (Utrnulost udova, Disfunkcija govora, Asimetrija lica, Reagirajte odmah)

Najčešći simptomi moždanog udara su:

• utrnulost u jednoj strani tijela ili lica
• slabost (oduzetost) jedne strane tijela ili ruke, noge, lica
• mučnina koja može biti popraćena povraćanjem
• poremećaj u govoru, odnosno nerazgovjetan, nerazumljiv govor, nerazumijevanje što druga osoba govori, gubitak govora
• potpun ili djelomičan gubitak vida (dvoslike, zamagljena slika)
• nemogućnost održavanja ravnoteže tijela
• iznenadna nestabilnost u hodu, zanašanje, smetnje koordinacije tijela
• vrtoglavica
• gubitak svijesti
• osjećaj dezorijentiranosti, smetenosti, nagli osjećaj pospanosti
• žestoka glavobolja

Moždani udar uz opisane simptome koji se javljaju kod oba spola, ima i nespecifične simptome koji se češće javljaju u žena nego u muškaraca.

Uz gore spomenute simptome moždanog udara, kod žena se mogu pojaviti nespecifični simptomi moždanog udara, koji često ostanu neprepoznati:

• iznenadna, snažna glavobolja
• gubitak svijesti
• omaglica, osjećaj opće slabosti i malaksalosti
• gubitak daha
• iznenadne lupavice ili nepravilan ritam srca
• osjećaj zbunjenosti, dezorijentacije
• nagla promjena ponašanja, od uzrujanosti do depresije
• halucinacije
• mučnina
• povraćanje
• štucanje

Rizični faktori moždanog udara

Poznat je čitav niz rizičnih čimbenika odgovornih za nastanak moždanog udara, a koji podrazumijevaju biološke, patološke i sociohigijenske pojave i ponašanja koje dovode do promjena na stjenkama krvnih žila, uz razvoj patofizioloških mehanizama odgovornih za razvoj moždanog udara i oštećenja moždanog tkiva.

Čimbenici rizika za moždani udar na koje ne možemo utjecati su:

• dob: nakon 60. godine rizik za moždani udar raste za oko 10 posto sa svakim sljedećim desetljećem starosti
• spol: kod muškaraca je rizik veći u generativnoj dobi, a u žena zbog hormonalnog utjecaja tijekom trudnoće, nakon porođaja te tijekom menopauze
• obiteljsko nasljeđe: pod povećanim rizikom su osobe koje imaju slučajeve moždanog udara u obitelji, ali i slučajeve hipertenzije (otac, majka i bliski rođaci)

Znanstvenici su utvrdili da se 80 posto slučajeva moždanog udara može spriječiti pravilnom prehranom, redovitom tjelesnom aktivnošću, nepušenjem i smanjenjem rizičnih čimbenika.

Čimbenici rizika za moždani udar na koje može utjecati su:

• hipertenzija (povećani krvni tlak)
• fibrilacija atrija (nepravilan i ubrzan rad srca)
• dijabetes (šećerna bolest)
• dislipidemija (povećane masnoće u krvi)
• poremećaji zgrušavanja krvi
• pušenje
• pretilost i povećana tjelesna težina
• neaktivan stil života sa premalo fizičke aktivnosti
• pijenje alkohola
• konzumiranje opojnih droga
• način prehrane
• stres i depresija

Kod žena uz navedene, postoje neki poremećaji i bolesti koji su češći u toj populaciji te spolno specifični rizični čimbenici za moždani udar. Migrena kod žena u kombinaciji s pušenjem povećava rizik od moždanog udara. Uzimanje kontracepcijskih tableta, hormonalne nadomjesne terapije u menopauzi ili hormonalne hiperstimulacije kod umjetne oplodnje povećavaju rizik za moždani udar.

Neki poremećaji u trudnoći (preeklampsija ili eklampsija) i u postporođajnom razdobolju povećavaju rizik od nastanka moždanog udara. U žena koje su imale takve poremećaje, zaostaje 80% povećan rizik od moždanog udara tijekom cijelog života. Neki tradicionalni rizični čimbenici mogu u žena biti potencirani, povećavajući rizik od moždanog udara i dovodeći do lošijeg kliničkog ishoda. Žene u starijoj životnoj dobi češće žive same, socijalno izolirane, te su sklonije depresiji što sve povećava rizik od moždanog udara.

Prevencija moždanog udara

Moždani udar može se spriječiti uvođenjem promjena u stil života. Ljudi koji puše trebaju prestati, kao i oni koji prekomjerno piju alkohol. Ova dva čimbenika sama po sebi značajno povećavaju rizik od moždanog udara. Važno je napraviti zdravi plan za sebe u smanjenju rizika za moždani udar.

Osam koraka prevencije moždanog udara:

1. Kontrola i liječenje visokog krvnog tlaka

Visoki krvni tlak udvostručuje rizik od moždanog udara ako se ne kontrolira. Visoki krvni tlak najviše pridonosi riziku od moždanog udara i kod muškaraca i kod žena. Praćenje krvnog tlaka i, ako je povišen, njegovo liječenje vjerojatno je najveća razlika koju ljudi mogu učiniti za za zdravlje svog krvožilnog sustava.

Cilj: Redovitom kontrolom i liječenjem potrebno je održavati krvni tlak u preporučenim vrijednostima ispod 140/90 mmHg (kod dijabetičara ili onih koji su preboljeli TIA ili moždani udar tlak treba održavati u vrijednostima do 120/80 mmHg).

Kako do cilja: Redovito kontrolirajte krvni tlak i prema potrebi ga liječite. Ograničite unos soli (natrija) na najviše 1,5-2 grama dnevno, što je oko pola čajne žličice. Pritom ne računajte samo sol koju ste dodali tijekom kuhanja, imajte na umu da mnoge kupovne namirnice sadrže sol (kobasice, kruh i peciva, kupovna jela poput lazanja, juha i umaka, grickalice i slično).

Izbjegavajte dosoljavanje hrane, koristite više drugih začina (origano, bosiljak, majčina dušica i slično). Izbjegavajte hranu koja sadrži masnoće poput hamburgera, punomasnog sira, ali i kolače i sladoled. Jedite voće i povrće svaki dan, 1 porciju ribe dva do tri puta tjedno, jednu do dvije dnevne porcije cjelovitih žitarica i nemasnih mliječnih proizvoda. Više vježbajte i više se krećite – barem od 30 do 40 minuta aktivnosti dnevno. Prestanite pušiti i smanjite unos alkohola.

2. Održavajte zdravu tjelesnu težinu za prevenciju moždanog udara

Važno je održavati uravnoteženu i cjelovitu prehranu zdravim namirnicama, uz smanjenje unosa soli, slatkih pića i slatkiša, prerađenog mesa i zasićenih masti. Pretilost, kao i komplikacije koje su povezane s njom (visoki krvni tlak, dijabetes, povećane masnoće u krvi), povećavaju izglede za moždani udar. Ako imate prekomjernu tjelesnu težinu, gubitak od samo 5 kilograma može imati velik utjecaj na rizik od moždanog udara, osobito ako imate dijabetes ili hipertenziju.

Cilj: Izmijenite jelovnik i iz njega izbacite fast food i prerađenu hranu, osobito mesne prerađevine. Jedite redovito barem tri manja obroka dnevno, duže žvačite hranu duže, preporučuje se svaki zalogaj prožvakati od 15 do 20 puta.

Iako je idealan indeks tjelesne mase (ITM) 25 ili manje, to u vašem slučaju možda nije realno. U suradnji s liječnikom izradite vlastitu strategiju mršavljenja, a pomoć možete potražiti i u nekom od kliničkih nutricionističkih savjetovališta.

Kako do cilja: U zdravoj prehrani, kao što je DASH dijeta te po Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji preporučena mediteranska dijeta, preporučuje se povećani unos povrća, voća, kvalitetnih cjelovitih žitarica, mahunarki, više ribe, perad ili manje količine kvalitetnog crvenog mesa, nemasni mliječni proizvodi, složeni ugljikohidrati, orašasti plodovi, mirisni začini i sve ono što hranu čini dobrom i sigurnom. Konzumirajte dovoljno tekućine (juhe, čaja, vode) tijekom dana.

Ako ste pretili ili imate indeks tjelesne mase veći od 25, pokušajte jesti ne više od 1500 do 2000 kalorija dnevno, što ovisi o vašoj dnevnoj tjelesnoj aktivnosti i trenutnom indeksu tjelesne mase. Povećajte količinu tjelesne aktivnosti pa u svakodnevni raspored uvrstite sport u kojem ćete uživati kao što su brzo hodanje, plivanje ili vožnja bicikla, čak i vrtlarenje.

3. Moždani udar može se prevenirati kroz više tjelesnih aktivnosti

Vježbanje doprinosi općem dobrom osjećanje i održavanju tjelesne kondicije i razine energije, odgađa bolesti povezane sa starenjem. Pripomaže održavanju tjelesne težine i mršavljenju, snižavanju krvnog tlaka, šećera i kolesterola u krvi, smanjuje gubitak koštane mase i razvoj osteoporoze. Istraživanja upućuju da je redovito vježbanje i samostalan reduktor rizika za moždani udar i krvožilne bolesti.

Cilj: Vježbajte umjerenim intenzitetom najmanje 4-5 dana u tjednu, 30 do 40 minuta. Prije nego što uvedete tjelesnu aktivnost u svoj raspored, posavjetujte se s obiteljskim liječnikom. Preporučuje se aerobno vježbanje na zraku, šetnje, brzi hod i slično.

Kako do cilja: Ako ste početnik, svako jutro nakon doručka prošećite susjedstvom. Ako ste se odlučili za hodanje, dosegnite brzinu tijekom koje još uvijek možete govoriti. Uvijek koristite stepenice umjesto dizala, a umjesto javnim prijevozom gradom se krećite pješice, osobito ako idete na kraće relacije. Naučite se udisati kroz nos tijekom hoda ili vježbi te duboko izdisati (na nos ili na usta).

4. Ograničite unos alkohola

Već više od dva pića dnevno povećavaju rizik od moždanog udara.

Cilj: Nemojte piti alkohol ili to činite umjereno, a to znači do 2 pića za muškarce i jedno piće za žene.

Kako do cilja: Nemojte piti više od jednog pića dnevno, primjerice ne više od 1,5 dl vina.

5. Liječite fibrilaciju atrija

Fibrilacija atrija je oblik nepravilnog rada srca koji uzrokuje stvaranje ugrušaka u srcu. Ti ugrušci zatim mogu otputovati krvnim žilama u mozak i uzrokovati moždani udar. Fibrilacija atrija nosi gotovo peterostruki rizik od moždanog udara i treba je shvatiti ozbiljno, a rizik se značajno povećava nakon 75 godine života.

Cilj: Ako imate fibrilaciju atrija, liječite je lijekovima koji smanjuju zgrušavanje krvi i ujednačuju ritam rada srca.

Kako do cilja: Fibrilacija atrija dijagnosticira se EKG snimanjem (i prema potrebi produženim HOLTER EKG snimanjem) nakon čega se uvodi terapija koju određuje specijalist.

6. Liječite dijabetes

Visoki šećer u krvi s vremenom oštećuje stjenke krvnih žila, ubrzava proces ateroskleroze, povećavajući vjerojatnost stvaranja suženja i ugrušaka u njima.

Cilj: Držite šećer u krvi pod kontrolom u okviru preporučenih vrijednosti.

Kako do cilja: Pratite razine glukoze prema uputama koje vam je dao nadležni liječnik i redovito je kontrolirajte. Kako biste održali glukozu unutar preporučenog raspona, uz propisanu terapiju, prehranom sa smanjenim unosom ugljikohidrata te redovitom tjelovježbom, održavajte zdravu tjelesnu težinu i vrijednosti glukoze u krvi.

7. Prestanite pušiti

Pušenje dvostruko povećava rizik od moždanog udara, koji traje i do 4 godine nakon prestanka pušenja. Pušenje ubrzava stvaranje ugrušaka tako što potiče nakupljanje plaka u arterijama i doprinosi njihovom sužavanju. Uz zdravu prehranu i redovitu tjelovježbu, prestanak pušenja jedna je od najsnažnijih promjena načina života koja će vam pomoći da značajno smanjite rizik od moždanog udara.

Cilj: Prestati pušiti.

Kako do cilja: Pitajte svog liječnika za savjet o najprikladnijem načinu prestanka pušenja.

8. Očuvajte mentalno zdravlje

Poznato je da stres i depresija povećavaju rizik od moždanog udara, kao samostalni rizični čimbenici ili pogoršavajući postojeće rizične čimbenike (dovode do porasta krvnog tlaka, srčanih aritmija, porasta kolesterola u krvi, oslabljenja imunološkog sustava i sl.). Tako se nastanak čak 1 od 6 moždanih udara povezuje s poremećajima mentalnog zdravlja.

Cilj: Brinite o svom mentalnom zdravlju, održavajte socijalne kontakte, više se krećite, obratite se za pomoć i razgovarajte sa svojim liječnikom te uzimajte preporučenu terapiju.

Kako do cilja: budite mentalno i fizički aktivni, družite se sa ukućanima, susjedima i prijateljima. Budite aktivni kreator “vremena za sebe”. Neke od rekreativnih i opuštajućih aktivnosti poput šetnje parkom, vrtlarenja, čitanja knjiga, slušanja muzike, uživanja u hobijima, učenja nekih novih vještina ili kava s prijateljima mogu doprinijeti smanjenju stresa i poboljšati vaše raspoloženje. Ako ste otežanije pokretni možete održavati prijateljske kontakte i komunikaciju i preko raznih medija (telefona, društvenih mreža i slično) te tako smanjiti osjećaj izolacije i osamljenosti.

Dijagnoza moždanog udara

Temeljem naglog razvoja neuroloških simptoma već se prema kliničkoj slici (GROM) može postaviti sumnja na razvoj moždanog udara. U takvim situacijama treba odmah pozvati službu izvanbolničke hitne medicinske pomoći (IHMS) na broj telefona 194 ili 112 i čim hitnije osobu transportirati u bolnicu.

Važno je istaknuti da je u cilju sprječavanja pogubnih posljedica moždanog udara bitna brzina jer “vrijeme je mozak”: brzina u prepoznavanju simptoma, brzina u reagiranju i hitnom transportu te brzina započinjanja obrade i čim ranijeg liječenja.

Po dolasku u bolnicu liječnici rade hitan pregled i procjenu vitalnih funkcija bolesnika, hitnu laboratorijsku obradu i niz ciljanih pretraga kojima se dijagnosticira moždani udar te određuje način liječenja. Što se moždani udar brže dijagnosticira i liječi, to je oporavak neurološkog deficita vjerojatniji i brži. Kako bi potvrdili moždani udar liječnici, ovisno o stanju u kojem se pacijent nalazi, provode provjere od fizikalnih i neuroloških testova do snimanja mozga i po potrebi, snimanje arterija koje opskrbljuju mozak.

Cilj hitnih postupaka je da se čim ranije utvrdi je li moždani udar uzrokovan ugruškom (ishemijski) ili krvarenjem (hemoragijski), što će odrediti i daljnji tijek medicinskih postupaka i liječenja.

Koriste se glavne vrste skeniranja mozga nakon moždanog udara, a to su:

• kompjuterizirana tomografija (CT) i po potrebi CT angiografija
• magnetna rezonancija (MR)f
• u slučajevima kada se sumnja na postojanje tromba u velikoj krvnoj žili mozga ili kod krvarenja pod moždanim ovojnicama (subarahnoidalno krvarenje), uz CT mozga se radi i snimanje krvnih žila mozga (CT angiografija ili cerebralna panangiografija)

Moždani udar liječenje

Nakon postavljanja dijagnoze i potvrde uzroka MU učinjenim pretragama, te stabilizacije stanja bolesnika (korekcija tlaka i šećera u krvi, disanja, stanja svijesti) provodi se hitno zbrinjavanje bolesnika. Daljnje postupke određuje neurolog u dogovoru s multidisciplinarnim timom za moždani udar koji sačinjavaju još neuroradiolog i neurokirurg, ovisno o tome je li riječ o ishemijskom ili hemoragijskom moždanom udaru.

Ishemijski moždani udar

Ishemijski moždani udar uzrokuju krvni ugrušci ili embolusi, kapljice masti iz aterosklerotskih plakova i slično. Danas se liječi suvremenim reperfuzijskim metodama, odnosno tehnikama koje omogućuju ponovno uspostavljanje protoka kroz “zaštopanu” krvnu žilu. Pristup svakom bolesniku je individualiziran i ovisi o nalazu neuroradioloških pretraga (CT, CT angiografije) i vremena proteklog od nastanka simptoma do dolaska u bolnicu.

Ako je pacijent došao unutar 4,5 sata od nastanka simptoma ishemijskog moždanog udara koriste se:

• tromboliza: trombolitički lijekovi za otapanje ugrušaka koji se daju intravenski čime se nastoji ponovno uspostaviti protok krvi i smanjiti daljnje oštećenje dijelova mozga koji opskrbljuje ta krvna žila.
• mehanička trombektomija: ako se nađe tromb u velikoj krvnoj žili, uz trombolizu se odmah provodi mehanička trombektomija – postupak tijekom kojeg liječnik umeće kateter u veliku krvnu žilu u mozgu te posebnim uređajem izvlači ugrušak. Ovaj postupak se može provoditi i ako je prošlo više od 4,5 sata od nastanka simptoma (do 24 sata) ako dodatni nalazi neuroradiloškog snimanja (MR perfuzija) pokažu da uz već nepovratno oštećene neurone još ima tkiva mozga koje je ugroženo moždanim udarom, a koje bi se moglo spasiti ponovnom uspostavom protoka u krvnoj žili koja opskrbljuje taj dio mozga.
• stent (potpornica): ako se procjeni da je nakon vađenja tromba zaostalo značajno suženje krvne žile ili joj je stjenka “napuknuta” (disekcija) može se postaviti i hitni stent radi učvršćenja stjenke i povećanja prohodnosti kroz krvnu žilu
• kirurški zahvati: uklanjaju se naslage iz karotidnih arterija (aterosklerotski plak) koji je uzrok značajnog suženja (više od 75%) koje je dovelo do moždanog udara. Obično se radi preventivno odmah nakon TIA, a u odgođenoj fazi nakon moždanog udara (od 7 do 30 dana), ovisno o težini moždanog udara i opsegu oštećenja moždanog tkiva.

Hemoragijski moždani udar

Moždani udari uzrokovani krvarenjem ili izljevom krvi u mozak zahtijevaju različite strategije liječenja. Najčešći uzrok hemoragijskog moždanog udara s izljevom krvi u moždano tkivo (intracerebralno krvarenje) je povećani krvni tlak, te kod starijih osoba zbog promjene na malim krvim žilama mozga zbog poremećaja koji se zove amiloidna angiopatija.

Kod moždanog udara uslijed izljeva krvi pod moždane ovojnice (subarahnoidalno krvarenje) ili u moždane komore (intraventrikularno krvarenje), uzrok je puknuće aneurizme (najčešće prirođenog proširenja krvne žile) ili puknuće krvožilne promjene (arteriovenske malformacije).

U liječenju hemoragičnog moždanog udara koriste se:

• lijekovi: kod intracerebralnog krvarenja uzrokovanog visokim tlakom, cilj je brzo i agresivno snižavanje krvnog tlaka kako bi se smanjila progresija krvarenja, što može dovesti do pogoršanja bolesnikova stanja i smrtnog ishoda. Uz to se prema potrebi daju i lijekovi koji smanjuju oticanje okolnog moždanog tkiva (antiedematozna terapija). U nekim slučajevima se daju i lijekovi koji će lokalno na mjestu krvarenja potaknuti zgrušavanje krvi i spriječiti daljnje krvarenje.
• endovaskularno liječenje: u slučajevima subarahnoidalnog krvarenja posljedičnog puknuću aneurizme postavljaju se zavojnice (coil) u aneurizmu da se spriječi daljnje krvarenje. Tijekom ovog postupka liječnik uvodi dugu cijev (kateter) do područja puknute aneurizme te kroz kateter u aneurizmu postavlja vrlo tanke zavojnice, čime se ona isključi iz cirkulacije i sprječava daljnje krvarenje. Kod krvarenja iz krvožilnih malformacija (promijenjenih krvnih žila u kojima se miješa arterijska i venska krv), mogu se koristiti i posebna endovaskularna ljepila, koja se kroz kateter injiciraju na mjesto puknuća oštećene žile te lijepljenjem onemogući daljnje krvarenje.
• neurokirurški zahvati: kod subarahnoidalnog krvarenja zbog puknuća aneurizme, može se izvesti operacija kojom se aneurizmu “blokira” i isključi iz cirkulacije postavljanjem posebnih klipsi na vrat aneurizme. U nekim slučajevima kod vrlo opsežnog krvarenja, posebno u području malog mozga, operativnim putem se mogu odstraniti dijelovi hematoma (krvarenja) da se spriječi pritisak na okolno moždano tkivo.
• u nekim slučajevima kod vrlo velikog krvarenja, najčešće ako je ono u području malog mozga, operativnim putem se mogu odstraniti dijelovi hematoma (krvarenja) da se spriječi pritisak na okolno moždano tkivo koje regulira životno važne funkcije. U posebnim situacijama kod osoba mlađih od 65. godina i opsežnog moždanog udara (bilo ishemijskog ili hemoragijskog) s visokim rizikom od smrtnog ishoda, radi se operacija pri kojoj se odmiče dio kosti lubanje (dekompresijska kraniotomija) kako bi se smanjio pritisak na mozak i spasio život.

Komplikacije moždanog udara

Moždani udar često uzrokuje privremenu ili trajnu nesposobnost i invaliditet, ovisno o tome koliko dugo su moždane stanice bile bez protoka krvi te koji dio mozga je pritom zahvaćen. Gotovo četvrtina pacijenata nakon moždanog udara ostane trajno ovisna o tuđoj skrbi i pomoći te ovisna o pomagalima (hodalice, invalidska kolica, prilagođeni toaleti i kupaonice).

Zato je važno čim ranije započeti postupke rehabilitacije još tijekom liječenja u bolnici, uz nastavak u nekim od centara za fizikalnu terapiju, a koji se mogu nastaviti i u kućnim uvjetima. Kod bolesnika s poremećajima govora ili gutanja potrebni su logopedski tretman i prilagodba načina prehrane, te edukacija obitelji o prehrani na sondu koja se postavlja kroz nos do želuca kod osoba koji više ne mogu gutati. U nekih bolesnika se provodi i neurokognitivni tretman u cilju stimuliranja i poboljšanja određenih mentalnih funkcija, te prema potrebi i psihijatrijska pomoć i liječenje.

Posljedice i moguće komplikacije koje nastaju uslijed moždanog udara su individualne, jednako kao i postupci liječenja i rehabilitacije te duljina oporavka nakon moždanog udara. U zbrinjavanju komplikacija koriste se lijekovi, fizikalna i logopedska terapija, razna pomagala te savjetovanja kako za bolesnika, tako i za njegovu obitelj.

Komplikacije moždanog udara mogu uključivati:

• tjelesni invaliditet – paraliza (oduzetost) ili gubitak pokreta mišića: možete ostati potpuno ili djelomično paralizirani na jednoj strani tijela ili izgubiti kontrolu nad određenim mišićima, primjerice na jednoj strani lica ili jedne ruke ili otežano održavati ravnotežu.
• poteškoće s govorom ili gutanjem: moždani udar može utjecati na kontrolu mišića u ustima i grlu, što otežava govor, gutanje ili jedenje. Također, osoba može imati poteškoća s razgovjetnošću.
• inkontinencija: problemi s kontrolom mokraćnog mjehura ili pražnjenja crijeva vrlo su česti nakon moždanog udara, te se u početnim fazama mora postavljati kateter u mokraćni mjehur i stavljati pelene. Kontrola mokrenja i stolice često se poboljšava nakon nekoliko tjedana.
• smetnje pamćenja ili poteškoće s razmišljanjem i prosuđivanjem: mnogi ljudi koji su imali moždani udar iskuse gubitak pamćenja. Drugi mogu imati poteškoća s razmišljanjem, zaključivanjem, prosuđivanjem i razumijevanjem informacija. Dio tih funkcija se vraća tijekom vremena i provođenja rehabilitacije, ali se može i trajno razvijati demencija (vaskularna demencija)
• emocionalne probleme: osobe koje su imale moždani udar mogu imati više poteškoća u kontroliranju svojih emocija (bezrazložni smijeh ili plač), nekritičnost ili mogu razviti depresiju.
• bol i promjene osjeta: u dijelovima tijela zahvaćenim moždanim udarom mogu se pojaviti bolovi, utrnulost ili gubitak osjećaja. Kod nekih bolesnika može se javiti neprepoznavanje i zanemarivanje polovine tijela.
• promjene u ponašanju i sposobnosti samozbrinjavanja: ljudi koji su imali moždani udar mogu postati povučeniji. Često im treba pomoć druge osobe u izvršavanju osnovnih higijenskih postupaka, hranjenju, kretanju i samozbrinjavanju.
• nestabilnost i sklonost padovima: zbog slabosti jedne strane tijela ili oštećenog održavanja ravnoteže, česti su padovi, ozljede i prijelomi kostiju
• infekcije: zbog otežanijeg gutanja i iskašljavanja povećani je rizik od upale pluća zbog zagrcavanja (aspiracijska pneumonija). Češće su upale mokraćnih puteva zbog slabije kontrole mokrenja
• dekubitusi: zbog dugotrajnog ležanja i pritiska na određene dijelove tijela mogu se stvarati dekubitusi (rane) koje teško zacjeljuju
• epileptički napadi: kod nekih bolesnika zbog oštećenja određene regije mozga mogu se javiti epileptički napadi (padavica), zbog čega je potrebno uzimati posebne lijekove

Funkcionalni oporavak nakon moždanog udara procjenjuje se posebnim skalama. Jedna od njih je Barthelova skala (test aktivnosti svakodnevnog života), a u procjeni globalnih kognitivnih sposobnosti i mentalnih poremećaja najčešće se koristi se MMSE skala ( mini mental status examination) kao i kod razvoja demencije.

Barthelova skala:

• aktivnosti u krevetu
• aktivnosti u invalidskim kolicima
• aktivnosti samozbrinjavanja
• aktivnosti kretanja i penjanja

Rezultati:

• od 0 do 20 – potpuna ovisnost o pomoći druge osobe
• od 21 do 60 – teška ovisnost
• 61-90 – umjerena ovisnost
• 91-99 – laka ovisnost
• 100 – samostalna osoba

MMSE skala (engl. mini mental status examination):

• procjena vremensko prostorne orijentacije
• procjena trenutačnog pamćenja
• sposobnost računanja
• zapamćivanje (učenje)
• imenovanje predmeta
• ponavljanje
• izvršavanje i rješavanje složenog zadatka
• čitanje, pisanje i precrtavanje

Rezultat: MMSE skala sveukupno ima 30 bodova, sve ispod 25 upućuje na ozbiljna kognitivna oštećenja.

“Rehabilitacija nakon moždanog udara je kod većine oboljelih cjeloživotni proces. Danas znamo da se oštećena funkcija mozga, a time i neurološko oštećenje i invaliditet može postupcima uporne stimulacije i fizikalne terapije značajno oporaviti. To se događa zbog neuroplastičnosti mozga, odnosno stvaranja novih moždanih stanica i živčanih puteva kao rezultante postupaka stimulacije i ciljanih vježbi, a koji preuzimaju funkciju oštećenih dijelova mozga”, napominje prim. dr. sc. Svjetlana Šupe.

Moždani udar u Hrvatskoj

“Moždani udar vodeći je uzrok invaliditeta, pri čemu 25 posto bolesnika ostane potpuno ovisno o tuđoj skrbi i pomoći, postajući time veliki javnozdravstveni i socioekonomski problem. Moždani udar drugi je uzrok smrtnosti te treći uzrok pobola svjetske populacije, dostižući razmjere globalne epidemije”, napominje prim. dr. sc. Svjetlana Šupe.

Svake 2 sekunde diljem svijeta netko doživi moždani udar, jedan od 4 ljudi pretrpi neki oblik moždanog udara tijekom života, a svake 4 minute zbog njega jedna osoba umre. Jedna od 5 žena dobije moždani udar, a 1 od 3 žene umre od moždanog udara. Poznato je da od moždanog udara umre dvostruko više žena nego od karcinoma dojke.

Učestalost i smrtnost od moždanog udara razlikuju se među zemljama, zemljopisnim regijama i etničkim skupinama, niže su u zemljama višeg socioekonomskog statusa zbog poboljšane prevencije, mogućnosti akutnog liječenja te provođenja rane rehabilitacije.

Moždani udar je i u Hrvatskoj vodeći uzrok invaliditeta i drugi uzrok smrtnosti. Godišnje se u Hrvatskoj od moždanog udara liječi od 12.000 do 14.000 ljudi. U 2021. godini od moždanog udara u Hrvatskoj je umrlo 5018 ljudi, odnosno 8 posto svih ukupno umrlih (2067 muškaraca i 2951 žena).

“Obolijevanje od moždanog udara i smrtnost u žena, pa tako i u Hrvatskoj, godinama se povećava zbog takozvane “aging” populacije, odnosno starenja. Naime, među starijom populacijom više je žena, osobito iznad 75. godine života, kada žene češće žive same, sklonije se depresiji, uz veću učestalost poremećaja srčanog ritma, odnosno fibrilacije atrija koja je i najčešći uzrok moždanog udara u starijim dobnim skupinama”, ističe prim. Šupe.

Poznato je da je kod pojave akutnih neuroloških simptoma sa sumnjom na razvoj moždanog udara iznimno važna brzina, kako u prepoznavanju simptoma tako i u čim ranijem reagiranju, transportu i liječenju. Da navedeno još uvijek nije u potpunosti zaživjelo i u praksi, pokazala su istraživanja provedena u nizu zemalja, uključujući i Hrvatsku, koja su pokušala identificirati čimbenike koji su odgodili ili usporili dolazak bolesnika sa simptomima moždanog udara u bolnicu.

Glavni razlozi su još uvijek nedovoljno znanje o simptomima moždanog udara, nedostatak kontakta ili nedostupnost liječnika obiteljske medicine (24 sata, 7 dana u tjednu tijekom godine, odnosno 24/7/365), niska percepcija ozbiljnosti stanja i mogućih posljedica. Na to jednako tako utječe i težina neuroloških simptoma (kasnije dođu u bolnicu oni sa blažim simptomima), doba dana u kojem se javljaju simptomi (brže dođu tijekom dana nego noću), žene duže odugovlače s javljanjem liječniku nego muškarci (prioriteti su im obveze i briga o kućanstvu i članovima obitelji, a ne one same i njihove tegobe).

Važna je organizacija sustava na državnoj razini – od poziva službi 112, Hitnoj medicinskoj pomoći – 194, organizacije hitnih bolničkih prijema do Jedinica za liječenje moždanog udara – radi osiguranja čim ranijeg transporta, prijema, obrade i liječenja bolesnika s moždanim udarom. To se uvelike poboljšalo informiranjem populacije, osvješćivanjem problema te angažmanom medicinskih stručnjaka da se moždani udar smatra “prvim stupnjem hitnosti” u Hrvatskoj, dodaje prim. Šupe.

Bitno je stalno podizanje svijesti i znanja građana o problematici moždanog udara, o prevenciji rizičnih čimbenika i zdravom stilu života, simptomima i učestalosti bolesti te brzom reagiranju kod sumnje na moždani udar. To se postiže javnozdravstvenim i edukativnim akcijama kojima se pridružila i Hrvatska. Prvog petka u veljači obilježava se Dan crvenih haljina, javnozdravstvena i edukativna akcija usmjerena ka podizanju svijesti o specifičnostima rizičnih čimbenika i simptoma moždanog udara u žena, potrebi prevencije i brige za zdravlje, te brzog reagiranja i liječenja.

Hrvatski dan moždanog udara obilježava se 21. lipnja s ciljem da potakne prevenciju i kontrolu rizičnih čimbenika, prepozna simptome i potrebu brzog reagiranja kod moždanog udara. Svake godine 29. listopada obilježava se Svjetski dan moždanog udara. Cilj mu je osvješćivanje javnosti o problematici vezanoj za moždani udar te upoznavanje s ključnim problemima i potrebama oboljelih kao i osoba koje skrbe za njih, a sve sa svrhom postizanja bolje kvalitete i dostojnijeg života nakon pretrpljenog moždanog udara.

---

Stručni izvori korišteni za ovaj članak:

Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije

National Library of Medicine

Harvard Medical School

Mayo Clinic

Neurology.org