Vodeći stručnjak za reprodukciju: Vitamin D je važan za trudnice, evo koliko ga treba dnevno uzimati

U godinu dana nakon pojave prvoga slučaja infekcije COVID-19 u Hrvatskoj i svijetu je od koronavirusa oboljelo približno 100 milijuna ljudi. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije kolektivni imunitet neće se postići ni u 2021. Kako se zaštititi prije cijepljenja i stjecanja imuniteta? Kako što lakše preboljeti koronavirus? Koje su sličnosti i razlike u odnosu na poznatije virusne infekcije poput gripe? Kako se oporaviti i povratiti energiju? Samo na Doktor Online vodeći hrvatski liječnici, znanstvenici i farmaceuti analiziraju što smo naučili u više od 300 dana života s bolešću COVID-19 u Hrvatskoj.

U Hrvatskoj svake godine približno 35.000 majki rodi dijete. Studija iz Velike Britanije (UK Obstetric Surveillance System) iz svibnja 2020. pokazala je da većina trudnica zaraženih virusom COVID-19 obolijeva u trećem tromjesečju trudnoće, naglašavajući pritom važnost socijalnog izoliranja te redovito pridržavanje epidemioloških mjera od 28. tjedna nadalje. Kako koronavirus utječe na trudnice i bebe? Kako zaštititi sebe i bebu prije cijepljenja? Trebaju li se i kada trudnice cijepiti? Kako ojačati imunitet? Koji je vitamin važan za razvoj bebe, a pomaže i kod infekcije virusom COVID-19? Najnovija istraživanja i saznanja analizira jedan od vodećih hrvatskih stručnjaka za humanu reprodrukciju dr. Erden Radončić.

Piše dr. Erden Radončić, specijalist ginekologije i porodništva s užom specijalizacijom iz humane reprodukcije, Poliklinika Repromed

1. ŠTO SMO DOSAD NAUČILI, KAKO COVID-19 UTJEČE NA TRUDNICE?

Iako zasad istraživanja nisu jasno pokazala da trudnice imaju veći rizik od infekcija i bolesti uzrokovanih virusom COVID-19 u odnosu na ostale zdrave odrasle osobe, većina trudnica COVID-19 infekciju preboli uz blage ili umjerene simptome. Blaga klinička slika u trudnica tumači se dvama razlozima: prvi je taj da se radi o populaciji koja je i inače zdrava te u najboljoj životnoj dobi što se tiče općenitoga zdravlja, a drugi je činjenica da je tijelo tijekom čitave trudnoće izloženo velikim količinama hormona progesterona, koji između ostaloga modulira i imunološki odgovor od implantacije pa sve do porođaja.

Kako je prema sadašnjim spoznajama nepovoljan ishod infekcije virusom COVID-19 primijećen većinom u osoba kod kojih postoji hiperaktivacija imunološkog sustava (tzv. citokinska oluja), u teorijskom smislu imunomodulacijski bi učinak progesterona barem dijelom bio odgovoran za veću zaštitu te blaže kliničke oblike infekcije kod trudnica. Ipak, dodatni oprez potreban je kod trudnica starijih od 35 godina, onih koje imaju indeks tjelesne mase (BMI) 30 ili viši te onih koje imaju već predležeće zdravstvene probleme poput visokoga krvnog tlaka, srčanih bolesti te dijabetesa. Ta skupina trudnica nosi veći rizik razvoja težega oblika bolesti COVID-19, a time i potencijalno češće potrebe za bolničkim liječenjem.

Prema istraživanju iz Velike Britanije (UK Obstetric Surveillance System) iz svibnja 2020. koje je obuhvatilo 427 trudnica upućenih na bolničko liječenje, većina žena trebala je samo kratkotrajno odjelno liječenje, dok je jedna od deset (10 %) trebala intenzivniju njegu. Od ukupnoga broja, 5 njih je završilo smrću, ali ostalo je nerazjašnjeno je li virus COVID-19 bio izravan uzrok njihove smrti.

2. KAKAV JE UČINAK VIRUSA COVID-19 NA BEBU?

Prema trenutačno dostupnim podatcima i iskustvima čini se manje vjerojatnim da trudnoća komplicirana virusom COVID-19 uzrokuje probleme u razvoju djeteta. Dobra je i vijest da, prema dostupnim podatcima, infekcija virusom SARS-CoV2 u ranoj trudnoći ne povećava učestalost i vjerojatnost pobačaja.

Čini se da prijenos koronavirusa sa žene na njezinu bebu tijekom trudnoće ili porođaja (poznato kao vertikalni prijenos) nije uobičajen. Na to hoće li novorođena beba na koncu dobiti COVID-19, ne utječe ni način rođenja, ni izbor hranjenja, ni podatak ostaju li majka i dijete zajedno. Važno je naglasiti da u većini prijavljenih slučajeva porođaja koja su perinatalno bili zakomplicirani infekcijom virusom COVID-19, bebe su u konačnici ostale dobro.

Iako postoje slučajevi prerano rođene djece kod žena s teškom kliničkom slikom bolesti COVID-19, nije jasno je li virus uzrok prijevremenoga poroda. U spomenutome britanskom istraživanju na 427 trudnica hospitaliziranih zbog bolesti COVID-19, manje od 20 beba rođeno je prijevremeno (prije 32. tjedna, prema autorima). Od ukupnoga broja, 12 nedonoščadi imalo je pozitivan i test na koronavirus, a u 6 novorođenčadi je test bio pozitivan neposredno nakon porođaja, što sugerira da je vertikalni prijenos s majke na dijete realno nizak. Preostalih šestero djece infekciju je dobilo naknadno, tijekom boravka u stacionaru.

Broj beba rođenih u terminu (sa 37 tjedana ili kasnije) od rodilja koje su imale pozitivan test na koronavirus, a koje su zbog toga zahtijevale pojačanu neonatalnu njegu, bio je sličan broju beba rođenih od žena bez tragova virusne infekcije, oko 10 %.

3. TREBAJU LI TRUDNICE UZIMATI VIŠE VITAMINA D U PANDEMIJI?

Vitamin D pripada skupini esencijalnih suplemenata koji se preporučuju trudnicama tijekom čitave trudnoće; ovaj važan vitamin igra vrlo važnu ulogu u metabolizmu kalcija i fosfora, dva neophodna čimbenika za rast i razvoj kostiju.

Osim navedenoga, normalan unos vitamina D u trudnoći povoljno djeluje na smanjenje rizika za razvoj preeklampsije (hipertenzije u trudnoći), niske porođajne težine novorođenčadi, na slabiji rast i razvoj neonatusa, krhkost kostiju, povećanu učestalost autoimunih bolesti i pojavu gestacijskog dijabetesa. Potonje je relativno često stanje povišenja šećera u krvi tijekom trudnoće, čime se višestruko povećava i kasnije obolijevanje od pravoga dijabetesa. Poseban rizik predstavlja povećanje tjelesnog indeksa mase na 30 ili više.

Postoje izvješća kako su ljudi koji imaju niže razine vitamina D skloniji riziku ozbiljnih respiratornih komplikacija ako obole od koronavirusa. U znanstvenim istraživanjima i kliničkim studijama još se utvrđuje točan učinak preventivnog unošenja visokih doza vitamina D u prevenciji ili liječenju infekcije COVID-19.

Većina ljudi koji živi u sjevernoj hemisferi (sjevernije od 45. paralele) u pravilu imaju niske vrijednosti ovoga vitamina. Narodima i etničkim grupama tamnije puti koji tijekom procesa migracija stanovništva žive na ovim prostorima još više nedostaje vitamina D. Veća koncentracija i pojačano stvaranje melanina karakteristična za populaciju tamnije puti u uvjetima manje insolacije smanjuje apsorpciju sunčevih zraka preko kože – proces koji je neophodan kako bi se vitamin D u koži uz pomoć sunčeve svjetlosti pretvorio u aktivni oblik vitamina (D3), koji je ustvari i odgovoran za učinak resorpcije kalcija iz crijeva.

Stoga se opravdano savjetuje da svaka trudnica tijekom trudnoće uzima barem 10 mikrograma vitamina D da bi se izbjegli nepovoljni učinci manjka ovoga važnog vitamina.

4. ŠTO TRUDNICA ZARAŽENA KORONAVIRUSOM SMIJE UZETI PROTIV KAŠLJA, GLAVOBOLJE, BOLOVA U MIŠIĆIMA?

Prehlade se lako šire i svatko od nas bar jednom godišnje bude prehlađen. U trudnoći je imunosni sustav blago suprimiran pa prehlade mogu dulje trajati i češće se pojavljivati.

Simptomi prehlade u trudnoći su:

• začepljen nos

• kihanje

• kašalj

• grlobolja

• blago povišena tjelesna temperatura

• bol u mišićima.

Principi liječenja prehlade u trudnoći ne razlikuju se bitno od liječenja izvan trudnoće. Blaži oblici virusne prehlade u trudnoći obično odlično reagiraju na mirovanje, odmor, pojačan unos tekućine (dehidracija je, suprotno uvriježenome mišljenju, češća za zimskih mjeseci nego ljetnih), unos vitamina C, odnosno svježega voća i primjerene laganije prehrane.

Glavni simptomi infekcije COVID-19 u početku se značajnije ne razlikuju od simptoma jače prehlade ili gripe. Sama infekcija daje široku sliku različitih simptoma i može se manifestirati kao visoka temperatura, suhi kontinuirani kašalj, kao gubitak ili promjena uobičajenoga osjeta okusa ili mirisa (anosmija).

Najteže komplikacije obično počinju sa širenjem infekcije na dišne puteve i pluća (atipične pneumonije, bronhopneumonije), koje svakako zahtijevaju liječničku pomoć i intenzivniju terapiju. Nakon potvrđenoga testa i ovisno o težini kliničke slike, cilj je terapije, uz poštivanje svih epidemioloških mjera, održavanje ravnoteže elektrolita i protoka tjelesnih tekućina, simptomatsko liječenje antipireticima (lijekovima za snižavanje temperature) te davanje antibiotika. Ako i te mjere ne pomognu, hospitalizacija i intenzivno liječenje ostvaruje se u specijalističkim ustanovama.

Bez obzira na sve navedene potencijalne komplikacije, trudnice, prema dosadašnjem vlastitom iskustvu, bolest prebrode uglavnom s blagim oblikom i najčešće je riječ o početku s pojačanim curenjem nosa, katkada suhim kašljem i relativno blagim povišenjem temperature. Kod trudnica uvijek valja imati na umu da je zbog utjecaja progesterona temeljni metabolizam ubrzan te je prosječna tjelesna temperatura i u zdravih osoba nerijetko i do 37,5 (najčešće oko 37,1 – 37,2 ).

5. PREPORUČUJE LI SE TRUDNICAMA CJEPIVO PROTIV BOLESTI COVID-19?

Prema dosadašnjim spoznajama i preporukama regulatornih tijela diljem svijeta, iako još uvijek s premalo podataka, za sada se smatra da nema razloga za zabrinutost oko djelovanja cjepiva protiv bolesti COVID-19 na trudnice. Ipak, uzimajući u obzir još uvijek nedovoljno kliničko iskustvo i potencijalne nuspojave, za sada još uvijek nema preporuke rutinskoga cijepljenja trudničke populacije. Stoga, prema mnogim stručnim društvima (JCVI i sl.), trudnice se ubrajaju u prioritetnu skupinu 5, nakon najugroženijih skupina poput starije populacije, medicinskog osoblja u izravnom kontaktu, epidemiološke službe i sl.

Prema istim izvorima, trudnička populacija cijepit će se prema rangiranju odnosno prema postojanju određenih rizika – naprimjer, trudnice čija trudnoća ili zdravstveno stanje prije trudnoće predstavlja povišen rizik od komplikacije virusom COVID-19, približavaju se brzo prema prioritetnim skupinama. Također, trudnice koje pripadaju medicinskome ili socijalnome osoblju, odnosno koje su na fronti borbe protiv pandemije, svakako pripadaju samome vrhu prioriteta cijepljenja jer je njihov rizik u profesionalnome smislu višestruko povećan.

Povoljni i potencijalno nepovoljni učinak cijepljenja trudničke populacije prema stručnim tijelima valja razmatrati individualno, pristupom koji pozorno odmjerava potencijalno povoljnoga od potencijalno nepovoljnoga učinka i rizika. Prema preporukama, svakoj trudnici koja je kandidat za cijepljenje, medicinsko osoblje treba detaljno pojasniti da, unatoč tome što za sada nema jasnih naznaka o štetnome djelovanju, dosadašnja cjepiva za slične bolesti i slične tehnologije proizvodnje nisu se pokazala štetnima u trudnoći. Također treba naglasiti kako za sada još nema ni konkretnih podataka koje se tiču apsolutne sigurnosti primjene cjepiva protiv bolesti COVID-19 u trudnoći.

Naravno, ovo su preliminarne i prve preporuke koje će se na temelju svakodnevnoga prikupljanja iskustava iz dana u dan nadopunjavati. To je uobičajeno za gotovo sva postojeća cjepiva.

PROČITAJ VIŠE! ZAŠTITI ZDRAVLJE DJETETA PRIJE CIJEPLJENJA: KAKO OJAČATI IMUNITET NAJMLAĐIH

---

Prilog je napravljen u skladu s najvišim profesionalnim standardima u produkciji TG Studija i Plive, u suradnji s agencijom za premium sadržaj i tehnologiju 01 Content & Technology – C3 Croatia

---