Voditelji fondova o tome isplati li se više štedjeti ili ulagati: 'Od novca na računu profitiraju samo banke'

Iako će uz ideju investiranja mnogima prva asocijacija biti velike svote novca o kojima se primjerice govori u filmovima kao što su Wall Street ili Vuk s Wall Streeta, klijenti hrvatske investicijske kuće InterCapital primarno su građani s prosječnim primanjima.

Otkrio nam je to Ivan Kurtović, predsjednik uprave InterCapitala koji je istaknuo da imaju klijente koji investiraju i manje iznose, od par stotina eura na više. “Rekao bih da je izjava da je investiranje samo za bogate, one s malo većim iznosom ušteđevine, više mit iz neke davne prošlosti.”

U tom kontekstu ističe se Money Market exchange traded fund (ETF), odnosno prvi otvoreni investicijski novčani fond u Hrvatskoj, pokrenut u listopadu 2023. godine. U pitanju je jedna od najsigurnijih i najisplativijih opcija za ulaganje na tržištu, ističe Niko Maričić, upravitelj fonda.

Alternativa štednji

“Radi se o najkonzervativnijem i najstabilnijem proizvodu općenito, a prilika za osnivanje ovog ETF-a ukazala se uslijed snažnog dizanja referentne kamatne stope od strane europske središnje banke”, rekao nam je Maričić.

Ovo je samo jedan od fondova u ponudi investicijske kuće InterCapital, a kako nam je objasnio Maričić, ovaj proizvod omogućuje klijentima pohranu viškova likvidnosti po kamatnoj stopi od 3,65 posto. Dodaje i da se fond najčešće prezentira kao alternativa štednom depozitu.

“Radi se o proizvodu koji karakterizira činjenica da klijent u bilo kojem trenutku bez naknada može doći do svog novca bez da izgubi pripisanu kamatu i o kreditno kvalitetnijoj alternativi od štednog depozita budući da su vrijednosnice u koje ETF investira više kreditne kvalitete od hrvatskih banaka.”

Investiranje nije samo za bogate

Kako bi ulaganje bilo što jednostavnije, InterCapital u svojoj ponudi ima i jednostavnu aplikaciju Genius za koju se ideja rodila još 2018. godine, kada su odlučili da žele biti digitalni pružatelj financijskih usluga.

“Shvatili smo da je financijska industrija kompleksna, teška i zahtjevna. Nešto dolazi od regulacije, no velik dio toga dolazi od samih nas iz industrije koji imamo neki svoj meta jezik te klijentima činimo stvari koje su relativno jednostavne – kompleksnima”, ističe Kurtović.

Stoga su pokrenuli aplikaciju koja na jednostavan, ali i intuitivan način, naglašavaju, omogućava korištenje financijske usluge u kojoj klijent samostalno kreira sebi primjereni skup fondova.

Novac ne treba držati samo na računu

“Iako Hrvati često bježe od njega, svijet dionica je jedno uistinu super mjesto gdje se dugoročno mogu ostvariti jako zanimljivi povrati. Kupnjom globalnih dionica bilo direktno, bilo putem fondova sudjelujete u rastu globalne ekonomije”, objašnjava Kurtović koji je u InterCapitalu već 20 godina.

Dodaje da je ključno napraviti dobru diverzifikaciju po sektorima, ali i regijama, a investicijski fondovi, odnosno ETF-ovi, upravo to danas omogućuju.

Kurtović naglašava da od novca na računu profitiraju samo banke. Spomenuti Money Market ETF predstavlja se kao ultra konzervativno rješenje u kojem klijenti mogu sav svoj višak novca s računa doslovno investirati na rokove već od samo nekoliko dana.

“Fond je super likvidan, a naknade su na razini globalno sličnih proizvoda i iznose svega 0,15 posto godišnje. Napravili smo jedan stvarno globalno atraktivan proizvod”, kaže Kurtović i dodaje da im je želja isti proizvod ponuditi i u Sloveniji, što vjeruju da će se realizirati u siječnju.

Edukacija klijenata

Ulazak u svijet ulaganja zvuči vrlo rizično, ali Kurtović objašnjava da su rizici veći u slučaju kratkog roka, u kojem nitko ne zna što će se dogoditi na tržištu. Stanje se mijenja kada je u pitanju dugoročni pogled na tržište.

“Tada s jako velikom sigurnošću možemo pretpostaviti kako bi se pojedine klase imovine, odnosno obveznice ili dionice, mogle kretati. Upravo zato svijet investiranja treba promatrati kroz prizmu dugoročnog investiranja, da vaša ušteđevina bude i relativno sigurna, a opet da možete ostvariti primjerene povrate.”

Maričić ističe da je financijska pismenost nezaobilazna tema kada se govori o malim investitorima. Dodaje da se na financijskom tržištu može svašta dogoditi te da financijski cilj može ostati neostvaren, ali da nikada ne smiju zakazati na polju transparentnosti, pravičnosti i otvorenosti prema klijentima.

“Osobno smatram da je naša najveća dužnost, kao financijskih profesionalaca, educirati što veći udio populacije o važnosti štednje, diversifikacije, investiranja na dugi rok i poimanja pojma rizika”, objašnjava Maričić koji je u InterCapitalu počeo raditi još kao student.

Agresivnije opcije

Maričić je u sedam godina rada napredovao od pozicije pripravnika do pozicije upravitelja fonda. U tom kontekstu ističe InterCapital Commodity Strategy fond čiji je upravitelj, a koji je pokrenut početkom 2023. godine. On klijentima omogućuje izloženost tržištu roba, odnosno mogućnost ulaganja u diversificiranu košaricu ključnih roba.

To su primjerice industrijski metali, energija, plemeniti metali i poljoprivredna dobra. Trenutna imovina fonda je 3,3 milijuna eura, a raspršena je na 173 klijenata od čega su preko 95 posto fizičke osobe, govori nam Maričić. Za razliku od ETF-a, u pitanju je volatilniji, pa samim time i agresivniji financijski proizvod.

Volatilnost označava sklonost određenog proizvoda promjenama. “Mi vjerujemo da nam predstoji super ciklus koji se definira kao period snažne potražnje za robama, a koji je obilježen volatilnošću. Vjerujemo da će viša potražnja dovesti do rasta cijena roba u dugom roku.”

Maričić nam je pojasnio da tržište roba može relativno nadmašiti izvedbu tradicionalnih klasa financijske imovine kao što su dionice i obveznice. Primjerice, energija i hrana čine najveći udio u inflaciji, stoga povišena inflacija zapravo prikazuje povišenu cijenu roba.

Vrhunski stručnjaci

Prilikom donošenja odluka o investiranju u ovakve fondove, bitno je imati na umu da upravo upravitelj fonda donosi investicijske odluke. “Klijenti uz puno povjerenje uplaćuju svoj novac, a naš je zadatak da odgovorno upravljamo njime i da klijentima u dugom roku pružimo pozitivnu izvedbu i apsolutno i relativno.”

Maričić je prvi put postao upravitelj nakon nepune dvije godine rada u InterCapitalu, a rekao nam je da su njegove odlične ocjene imale veliku ulogu u njegovu razvoju – bio je među najboljim studentima na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu gdje je na diplomskom imao prosjek 5.0.

“Iz moje perspektive, izvrsne ocjene doprinijele su samouvjerenosti, kompetitivnosti i disciplini. Sve tri vrline su bitne za nekog tko se zapošljava u financijskoj industriji. Moj forte pri zapošljavanju bili su skromnost i želja za učenjem, odnosno pristup – možda sad ne znam puno, ali dajte mi malo vremena i naučit ću.”

Planovi za budućnost

Još jedan ogledan primjer stručnog kadra InterCapitala svakako je i Kurtović koji je uz Ekonomski fakultet u Zagrebu završio i IMD Business School u Švicarskoj. “Glavna vrijednost tog iskustva je u upoznavanju samog sebe i vlastitih sposobnosti na brojnim projektima koje smo radili.”

Kurtović je počeo raditi kao analitičar tržišta dionica, a zatim postao voditelj brokerskog odjela, član uprave i naposljetku predsjednik uprave InterCapitalove brokerske kuće. Početkom 2000-ih financijsko tržište bilo je u velikom usponu, a razvoj industrije omogućio mu je i osobni razvoj.

“Iako ja jesam krenuo s tržišta i bavio se investiranjem, ogroman dio mog posla danas vezan je upravo uz organizaciju te pozicioniranje i repozicioniranje organizacije iz onoga što danas jesmo i gdje želimo biti”, dodaje Kurtović.

Kada su u pitanju planovi za budućnost InterCapitala, sve je jasno – žele biti moderan FinTech koji će klijentima ponuditi atraktivne i troškovno efikasne proizvode. Uskoro planiraju napraviti i iskorak u širu SEE/CEE regiju, zaključuje Kurtović.

Sadržaj nastao u suradnji s InterCapitalom.