Znate li zašto plaćamo porez i koliko se godišnje izgubi na utajama? U Hrvatskoj imamo zabrinjavajući trend
Provjerite svoje znanje o oporezivanju u našem kvizu znanja
Država se više oslanja na “donacije EU za punjenje vlastitog proračuna nego na porez na dobit”, pokazala je analiza Platforme za međunarodnu građansku solidarnost CROSOL. Za ovaj trend u Hrvatskoj kažu kako je zabrinjavajući te nije dugoročno održiv.
To je, prema analizi Platforme, alarmantan podatak koji poteže pitanje efikasnosti hrvatske porezne i fiskalne politike.
“Hrvatska je u 2019. godini uprihodila 1,2 milijarde eura od poreza na dobit, dok je od donacija primila gotovo 2 milijarde eura. U 2020. došlo je do još većeg odstupanja, budući da su ukupni prihodi od poreza na dobit opet bili oko 1,2 milijarde eura, nasuprot dvostruko većeg iznosa od 2,4 milijarde eura od stranih donacija”, stoji u izvješću CROSOL-a.
Premali doprinos vodećih kompanija
Kao jedan od vodećih problema navode to što vodeće, odnosno velike kompanije proračun ne pune dovoljno. Vlada velik nerazmjer između poreza na dobit koji su platili i njihove stvarne zarade.
“Ukupni prihodi privatnog sektora u Hrvatskoj iznosili su 105,7 milijardi eura u 2019. i 98,7 milijardi eura u 2020. Relativno gledano, vodećih 10 kompanija činilo je 10,1 % ukupnog godišnjeg prihoda u 2019., a 9,9 % u 2020. Međutim, njihov udio u plaćenom porezu na dobit predstavlja samo 9,2% od ukupnog iznosa u 2019., te izrazito nizak udio od 3,3% u 2020. godini”, navode u izvješću.
Stope poreza na dobit, pokazalo se, niže su od poreza na dohodak i poreza na dodanu vrijednost. “To znači da tvrtke plaćaju relativno manje iznose poreza od radnika i potrošača, dok visoke stope PDV-a više opterećuju najsiromašnije članove društva”, zaključili su iz CROSOL-a.
Koliko se novaca gubi kroz utaje poreza?
Jedna od velikih boljki u cijeloj priči jest i količina novca koja se izgubi kroz utaju poreza. Primjerice, podaci CROSOL-a pokazuju da u jednoj godini Hrvatska izgubi 163,8 milijuna dolara zbog zlouporabe poreza na dobit.
“Prema Izvješću o stanju pravednog oporezivanja 2021., u svijetu se godišnje gubi 483 milijarde dolara poreznih prihoda zbog zlouporabe poreza na dobit od strane multinacionalnih korporacija i utaje poreza od strane bogatih pojedinaca. Ovaj izgubljeni prihod mogao je pokriti troškove nabave i isporuke šest doza cjepiva protiv Covid-19 za cjelokupnu svjetsku populaciju”, napominju.
Stanje u Hrvatskoj i drugim zemljama
Sve to pojačava nejednakost i društvenu ogorčenost među onima koji plaćaju porez prema zakonu, ali i koči sami razvoj države, tvrde iz CROSOL-a.
Razumijevanje ove porezne situacije jedan je od ključnih načina za njeno reguliranje pa su zbog toga CROSOL i europska mreža NGO-a Eurodad izdali Priručnik o pravednom oporezivanju. U njemu je objedinjeno sve što biste trebali znati o porezu.
“Porezni prihodi, uključujući obvezne socijalne doprinose, predstavljaju značajan dio većine gospodarstava, kao što se može vidjeti na grafikonu 1. Općenito, što je veći udio poreznih prihoda u ukupnom BDP-u, to je viši životni standard i kvaliteta života koju uživaju građani te države”, stoji u priručniku Platforme.
Neizravni porezi su dominantan izvor prihoda
Apropo obaveznih socijalnih davanja, to je, prema definiciji, novac koji plaćaju poslodavci, posloprimci, samostalne djelatnosti i osobe koje nisu zaposlene u korist posloprimca. Jednostavnije, to je sve što poslodavac izdvaja za davanja zaposlenika poput mirovine i zdravstvenog osiguranja. Oni, uz izravne i neizravne poreze, čine tri glavne vrste izvora poreznih prihoda.
“Izravni porezi su porezi koji se nameću osobi ili imovini, kao što je porez na dohodak, dok se neizravni porezi odnose na one poreze koji se nameću transakcijama dobara i usluga, kao što je PDV. U Hrvatskoj su neizravni porezi dominantan izvor poreznih prihoda što se može vidjeti na grafikonu 2”, stoji u priručniku.
U nastavku piše kako ti porezi i socijalni doprinosi čine gotovo 80 posto hrvatskog državnog proračuna. “Međunarodna pomoć, prvenstveno iz raznih fondova Europske unije, predstavlja 14 posto državnog proračuna”, navodi se.
Nepravedna raspodjela poreznog tereta
Kao što smo ustanovili, brojke vezane uz porez na dobit i prihode su neuravnotežene, posebice se to odražava kod obitelji s nižim prihodima koje plaćaju vrlo visoku stopu poreza.
“Danas stopa poreza na dobit u Hrvatskoj iznosi 10 posto za tvrtke s prihodom do milijun eura i 18 posto za tvrtke s prihodom iznad milijun eura. Istodobno, stope poreza na dohodak su 20 i 30 posto, ovisno o visini dohotka, dok porez na dodanu vrijednost – koji nesrazmjerno pogađa kućanstva s nižim primanjima – ima vrlo visoku stopa od 25 posto”, stoji u izvješću.
“U 2019. ukupni prihodi Hrvatske od poreza iznosili su oko 11 milijardi eura. Od poreza na dobit prihodovano je 1,2 milijarde, a od PDV-a čak šest puta više – 7,3 milijarde eura. Brojke za 2020. govore kako je ukupni porezni prihod iznosio 9,7 milijardi , prihod od poreza na dobit 1,2 milijarde, a od PDV-a 6,3 milijarde eura”, kažu iz CROSOL-a.
Riješite kviz i saznajte koliko dobro poznaje naš porezni sustav.
Ovaj članak izrađen je uz sufinanciranje Europske unije. Za njegov sadržaj odgovorna je isključivo Platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske i on ne predstavlja nužno stavove Europske unije.
