Alergije na hranu: ovih 8 namirnica su najčešći prehrambeni alergeni
Utješna je činjenica da se neke alergije na hranu mogu prerasti
Tekst je revidirala mr.sc. Alma Rožman, dr. med, specijalistica za plućne bolesti i tuberkulozu iz Poliklinike za bolesti dišnog sustava
Alergija je prekomjerna reakcija obrambenog sustava na različite čimbenike okoliša, inače neškodljive tvari koje udahnemo, dodirnemo, pojedemo ili unesemo injekcijom. Alergeni, tvari koje izazivaju alergijske reakcije, dijele se u tri skupine: alergene koje udišemo (inhalacijski alergeni), alergene koje unosimo probavnim sustavom (nutritivne alergene) i kontaktne alergene (metali, UV zrake, kemikalije).
Što je alergija na hranu?
Alergija na hranu je stanje u kojem određene namirnice izazivaju prekomjeran imunološki odgovor. Do takvog imunološkog odgovora dolazi kada imunološki sustav pogrešno prepoznaje neke proteine (bjelančevine) u hrani kao štetne. Pritom tijelo pokreće niz zaštitnih mjera, uključujući otpuštanje kemikalija poput histamina, koji uzrokuje uzrokuje širenje stjenki krvnih žila, izlazak tekućine u tkiva, svrbež, kihanje, kašalj, suzenje očiju, curenje nosa, grčeve u trbuhu, povraćanje, proljev, crvenilo, osip, pa čak i iznenadne sustavne alergijske reakcije opasne po život (anafilaksija). Alergije na hranu mogu se pojaviti u bilo kojoj dobi, no češće su kod male djece kod koje imunološki sustav još nije u potpunosti razvijen. Također, alergije na hranu su češće kod ljudi koji već imaju sklonost alergijama na neke druge supstance.
Neželjene alergijske reakcije na hranu dijele se na:
- toksične reakcije: javljaju kod svake osobe koja pojede određenu količinu hrane zaraženu bakterijama i toksinima
- netoksične reakcije: u njih spadaju i alergije na hranu, javljaju se u preosjetljivih ljudi
Neželjene netoksične alergijske reakcije dijele se na:
- alergijske: one koje su posredovane IgE protutijelima
- nealergijske: one koje nisu posredovane IgE protutijelima
Simptomi alergije na hranu
Simptomi alergije na hranu mogu se pojaviti od nekoliko minuta do nekoliko sati nakon izlaganja alergenu. Alergijske reakcije na hranu variraju u težini, pa se mogu manifestirati blagim simptomima koji uključuju kožni osip (koprivnjaču) i oticanje usana, ali i teškim simptomima opasnima po život poput anafilaksije. Znanstveno je dokazano da je već tisućiti dio grama bjelančevine iz alergene hrane dovoljan da se pojavi alergija.
Najčešći simptomi alergije na hranu:
- kožne manifestacije: utrikarija (koprivnjača), ekcem (upala, suhoća, svrbež ili crvenilo na površini kože)
- probavne smetnje: bolovi u trbuhu, proljev, zatvor, mučnina ili povraćanje
- dišne, respiratorne probleme: oticanje dišnih puteva i otežano disanje
- sistemska reakcija ili anafilaksija
Anafilaksija
Kod nekih ljudi alergija na hranu može izazvati tešku alergijsku reakciju koja se naziva anafilaksija. Anafilaksija se u većini slučajeva javlja u roku od jednog sata od izlaganju alergenu, a može uzrokovati simptome opasne po život. Anafilaksiju je ključno pravovremeno prepoznati te osobu čim prije prevesti u najbližu zdravstvenu ustanovu gdje će joj se pružiti medicinska pomoć.
Simptomi anafilaksije su:
- svrbež kože, crvenilo, urtikarija
- oticanje usana, jezika i ždrijela
- otežano gutanje
- kašalj i otežano disanje
- mučnina, povraćanje, proljev, bolovi u trbuhu, nadutost
- ubrzani puls
- nepravilan rad srca
- nizak tlak
- proširene zjenice
- uznemirenost
- tresavica
- poremećaj svijesti
- nesvjestica
- koma
Osobe koje su već imale anafilaktičku reakciju ili su dokazano izložene riziku za anafilaksiju, trebale bi uvijek pri ruci imati autoinjektor adrenalina (epipen) zato što je adrenalin prva linija u liječenju anafilaksije. Odmah nakon izlaganja alergenu koji je već prije uzrokovao anafilaksiju ili pri prepoznavanju simptoma anafilaksije potrebno je, dok osoba čeka hitnu medicinsku pomoć, pomoću autoinjektora primijeniti adrenalin kako bi se spriječio zastoj srca ili dišnih puteva.
Osam namirnica koje uzrokuju alergije na hranu
Dok su među inhalacijskim alergijama najčešće alergija na grinje iz kućne prašine, peludne alergije i alergija na dlaku kućnih ljubimaca, uz pojam alergije na hranu znanstvenici su izdvojili velikih 8 namirnica koje uzrokuju više od 90 posto svih alergija na hranu.
Mlijeko
Iako je mlijeko, pa tako i mliječni proizvodi, osobito fermentirani, visokovrijedna namirnica te glavni izvor kalcija u prehrani, mlijeko je jedna od najčešćih alergija koja se pojavljuje već u djetinjstvu. Točnije, alergija na kravlje mlijeko pogađa od 2 do 3 posto beba i male djece. Djeca ili odrasli s alergijom na mlijeko koja je posredovana IgE protutijelima obično razviju reakciju između pet minuta i pola sata nakon pijenja kravljeg mlijeka. Alergijsku reakciju na mlijeko prate simptomi poput oticanja usta, ždrijela i lica, osipa (koprivnjače), povraćanja i, u rijetkim slučajevima, anafilaksije. Alergija koja nije posredovana IgE protutijelima obično ima više simptoma koji se manifestiraju u probavnom sustavu, a to su povraćanje, zatvor ili proljev te upala stjenke crijeva.
Jaja
Ljudi kod kojih su jedan ili oba roditelja alergična na hranu ili imaju neki drugi oblik alergije skloniji su razvoju alergije na jaja. Iako neke studije sugeriraju da se djeci ne daje bjelanjak dok ne navrše dvije godine zato što se tako može spriječiti nastanak alergije, pri uvođenju dohrane potrebno je postepeno uvoditi svaku namirnicu i pratiti kako dijete na nju reagira. Simptomi alergijske reakcije na jaja, ovisno o intenzitetu, mogu blagi do vrlo izraženi. Simptomi koji prate alergiju na jaja su svrbež i crvenilo kože, napadaj astme, osip (koprivnjača), ali i oticanje usta, lica i ždrijela, rinitis te konjunktivitis. U težim oblicima alergija na jaja može uzrokovati i anafilaksiju.
Rakovi, školjke i mekušci
Alergijsku reakciju najčešće izazivaju jastog, škampi, rakovice, kozice, kamenice, dagnje, lignje te hobotnice. Najčešći okidač alergije na plodove mora je izolirani protein koji se zove tropomiozin. Drugi proteini koji mogu igrati ulogu u pokretanju imunološkog odgovora su parvalbumin (protein koji se nalazi u bakalaru) i arginin kinaza. Trovanje histaminom, molekulom koja je prirodno prisutna u organizmu i koja se oslobađa tijekom alergijske reakcije, može izazvati i hrana u kojoj su razine histamina visoke, a koje uglavnom nastaju zbog lošeg skladištenja namirnice. To su prvenstveno školjke, no reakciju mogu potaknuti i fermentirani sirevi te razni suhomesnati proizvodi poput kobasica i slanine. Unese li se u većim količinama, histamin može imati toksično djelovanje te pritom izazvati simptome trovanja. Simptomi trovanja histaminom su slični simptomima alergije, a to su edem (oticanje) usnica, lica i jezika, pečenje i suhoća u ustima, mučnina, povraćanje, proljev i grčevi u trbuhu. Moguća je i vrtoglavica, ali i nagli pad krvnoga tlaka, uz snažno lupanje srca te otežano disanje.
Riba
Alergije na ribu su česte i pogađaju oko 7 posto odraslih. Ljudi alergiju na ribu često razviju tijekom djetinjstva, ali nije neuobičajeno da se alergija na ribu pojavi i kasnije u životu. Među vrste ribe koje najčešće izazivaju alergijske reakcije ubrajaju se morski pas, losos, tuna i bakalar, a alergijsku reakciju može izazvati i samo udisanje mirisa ribe. Baš kao i alergija na školjke, alergija na ribu može uzrokovati anafilaksiju, ozbiljnu i potencijalno smrtonosnu alergijsku reakciju kod koje je osobi potrebno pružiti hitnu medicinsku pomoć. Također, kod konzumacije ribe, osobito plave, može doći i do trovanja histaminom.
Kikiriki
Alergija na kikiriki najčešće se javlja u najranijoj dobi, kod oko 1 do 2 posto ljudi, a u oko 80 posto slučajeva se zadržava do kraja života. Alergije na kikiriki ima oko 3 posto djece i oko 2 posto odraslih. Proteini kikirikija vrlo su slični proteinima orašastog voća, pa osobe alergične na kikiriki mogu biti alergične i na orašasto voće, ali i obrnuto. Simptomi alergije na kikiriki su osip, crvenilo i otok kože, suzenje očiju, curenje nosa te otežano disanje. No, može doći i do anafilaksije koja zahtijeva hitni medicinski tretman.
Orašasti plodovi
Riječ je o vrlo čestom obliku alergije koji pogađa oko 3 posto ljudi u svijetu te se, kao i u slučaju kikirikija, u većini slučajeva zadržava do kraja života. U najčešće orašaste plodove koji izazivaju alergijsku reakciju spadaju bademi, orasi, lješnjaci, brazilski oraščići, indijski oraščići, makadamija, pistacio i pinjoli. Osobe koje su alergične na jednu vrstu orašastih plodova vrlo vjerojatno su alergične i na ostale orašide.
Pšenica
Alergija na pšenicu je imunološki odgovor na jedan od proteina koji se nalaze u pšenici. Iako najviše pogađa djecu, ona je često prerastu do 10. godine. Uz pšenicu, alergijsku reakciju mogu izazvati i druge žitarice poput ječma, raži i zobi. Kao i druge alergije, alergija na pšenicu može se manifestirati probavnim smetnjama, kožnim osipom (koprivnjačom), povraćanjem, oticanjem usta i ždrijela i u teškim slučajevima anafilaksijom.
Soja
Alergije na soju pogađaju do 0,5 posto djece mlađe od tri godine, a oko 70 posto djece koja su alergična na soju alergiju preraste tijekom života. Alergijsku reakciju pokreću proteini u zrnu soje ili proizvodima koji sadrže soju. Simptomi mogu varirati od svrbeža, bockanja u ustima i curenja nosa do osipa i poteškoća s disanjem. U rijetkim slučajevima, alergija na soju može uzrokovati anafilaksiju. Budući da se soja nalazi u mnogim namirnicama, važno je čitati etikete na hrani. Kao i kod drugih alergija, jedino liječenje alergije na soju je izbjegavanje soje.
Može li se alergija prerasti?
Djeca uglavnom, ali ne uvijek, prerastu alergije na mlijeko, jaja i pšenicu. Novija istraživanja pokazuju da bi od 20 do 25 posto djece moglo prerasti alergiju na kikiriki, dok se za nešto manje, odnosno od 9 do 14 posto očekuje da će prerasti alergiju na orašaste plodove. Ako se alergija na hranu razvije u odrasloj dobi, mnogo su manje šanse da će je osoba prerasti. Alergije na školjkaše, primjerice, uglavnom su doživotne.
Dijagnosticiranje alergije na hranu
Postavljanje dijagnoze alergije na hranu sastoji se od nekoliko koraka, a jedan od najvažnijih je vođenje dnevnika prehrane u koji je potrebno upisivati vrstu, jačinu i vrijeme pojave simptoma koje je određena hrana izazvala. Nakon kliničkog pregleda, ako se postavi sumnja na alergiju, dijagnozu je potrebno potvrditi laboratorijskim testovima kojima se utvrđuje koja hrana izaziva alergijsku reakciju. U dijagnosticiranju nutritivnih alergija u posljednje se vrijeme uglavnom radi epikutani ili takozvani patch test. Test se izvodi tako da se na koži leđa, između lopatica, lijepe flasteri s alergenima. Test se prvi puta očitava nakon 48 sati, zatim ponovno nakon 72 ili 96 sati te 7 dana od postavljanja flastera. U slučaju pozitivne reakcije na alergen na mjestu kontakta se javlja otok kože (edem).
Liječenje i prevencija
Alergije na hranu trenutno se ne mogu izliječiti. Jedino učinkovito liječenje je rano prepoznavanje alergije i eliminacijska dijetoterapija, odnosno isključivanje namirnica koje izazivaju alergijsku reakciju iz prehrane.
Ovo su temeljne preporuke za osobe alergične na određene namirnice:
- ako ste već doživjeli anafilaksiju, uvijek uza sebe imajte autoinjektor adrenalina i bliske osobe podučite kako se aplicira
- sve osobe u bliskom okruženju obavijestite da ste alergični i objasnite im kako će prepoznati alergijsku reakciju te što bi u tom slučaju trebali napraviti
- pri kupovini čitajte deklaracije na proizvodima jer su njima istaknuti svi sastojci pa tako i alergeni
- ipak, budite svjesni nedosljednog označavanja sastojaka i upoznajte se s alternativnim nazivima za alergen koji želite izbjeći
- budite svjesni potencijalne kontaminacije tijekom kuhanja. Do unakrsnog kontakta dolazi kada se alergen s hrane koja sadrži alergen nenamjerno prenese na hranu koja ne sadrži alergen
- ako niste sigurni koja hrana na jelovniku sadrži alergene, uvijek na posao, putovanje ili izlet možete ponijeti vlastiti obrok ili dodatne grickalice kako biste bili sigurni da hrana koju jedete ne izaziva alergije
- uvijek budite na oprezu te prije naručivanja obroka u restoranu upozorite osoblje na koju ste namirnicu alergični
Stručni izvori korišteni za ovaj članak:
Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije
National Library of Medicine II
National Library of Medicine III
National Library of Medicine IV
National Library of Medicine V
American College of Allergy, Asthma and Immunology
U.S. Food and Drug Administration