Crijevne viroze: uzroci, simptomi i liječenje virusnog gastroenteritisa

Dehidracija je najozbiljnija komplikacija zaraze, pa je potrebno paziti na unos tekućine

FOTO: Shutterstock

Što je crijevna viroza?

Gastroenteritis je upala sluznice želuca i tankog crijeva. Virusni gastroenteritis, koji se kolokvijalno naziva crijevna viroza, želučana gripa ili želučana viroza, je infekcija koju izazivaju virusi, a najčešće je riječ o rotavirusu, norovirusu ili adenovirusu. Riječ je o vrlo često infekciji, te stručnjaci procjenjuju da se samo norovirusom, svake godine zarazi 685 milijuna ljudi. Svatko može dobiti crijevnu virozu, ali neki su ljudi ranjiviji. To su primjerice osobe oslabljenog imunološkog sustava, novorođenčad i djeca mlađa o tri godine te stariji ljudi.

Najčešći uzročnici crijevnih viroza su:

  • rotavirusi: virus se razmnožava u crijevima i izlučuje stolicom. Riječ je o glavnom uzročniku infektivnog gastroenteritisa u djece, većina ga dobije prije treće godine. Protiv rotavirusa se može zaštititi i cjepivom
  • norovirusi: vodeći je uzrok crijevne viroze kod odraslih, procjenjuje se da čini 50% slučajeva zaraze u cijelom svijetu. Otporniji je od ostalih virusa na temperaturu (može preživjeti temperature do 60°C)
  • adenovirusi: češće uzrokuju respiratorne infekcije, ali mogu uzrokovati gastrointestinalne infekcije ako u organizam uđu oralnim putem
  • astrovirusi: uglavnom pogađaju djecu mlađu od 3 godine. Obično se šire u vrtićima, a mogu se širiti i u domovima za starije osobe

Iako se crijevna viroza uglavnom širi fekalno-oralnim putem, moguć je prijenos i kapljičnim putem. Budući da je virus prisutan u stolici, obično se širi nepravilno opranim rukama na hranu, pribor za jelo, posuđe, ali i bliskim osobnim kontaktom.

Crijevna viroza odvija se u nekoliko faza:

  • inkubacija: nakon zaraze virus se razmnožava u tijelu i nakon nekoliko dana, ovisno o virusu, javljaju se prvi simptomi
  • akutna infekcija: crijevna viroza je akutna infekcija, što znači da je iznenadna i privremena. Kada imunološki sustav registrira prijetnju, aktivirat će upalni odgovor kako bi eliminirao virus iz tijela, uslijed čega će se pojaviti simptomi bolesti
  • oporavak: kada imunološki sustav eliminira virus, simptomi će polako nestajati. Virus se može zadržati u organizmu i dva tjedna nakon oporavka, što znači da u tom periodu još uvijek možete prenijeti zarazu

Simptomi crijevne viroze

Ovisno o uzroku, simptomi virusnog gastroenteritisa mogu se pojaviti unutar 1-3 dana nakon zaraze i mogu varirati od blagih do teških. Simptomi obično traju samo dan ili dva, ali povremeno mogu potrajati i do 14 dana.

Najčešći simptomi crijevne viroze su:proljev

  • mučnina
  • povraćanje
  • gubitak apetita
  • bolovi i grčevi u trbuhu

S obzirom na to da dijele iste simptome, crijevnu virozu lako je zamijeniti za trovanje hranom koje najčešće uzrokuje unos hrane kontaminirane bakterijama, virusima ili parazitima.

Više o trovanju hranom pročitajte ovdje

Liječenje crijevne viroze

Kod zdrave djece i odraslih ljudi, crijevna viroza u pravilu prolazi za 2 do 3 dana. S obzirom na to da se kod crijevne viroze provodi simptomatsko liječenje, pri čemu je naglasak na sprečavanju proljeva i povraćanja, zbog naglog gubitka tekućine, najveći izazov je spriječiti dehidraciju, osobito kod male djece. Budući da pijenje tekućine u velikim količinama može izazvati pojačano povraćanje, u početku bolesti tekućinu je najbolje uzimati po malo, ali češće, po jušnu žlicu vode svakih pet minuta.

Kako se mučnina i grčevi smiruju, preporučuje se povećavati količinu tekućine koju treba uzimati s većim razmacima. S obzirom na to da tekućina gubi i povraćanjem, dok se povraćanje ne smiri važno je jesti što laganiju hranu. Spomenute simptome lakše je ublažiti ako se izbjegava masna, pržena i jako začinjena hrana, a prednost da kuhanim obrocima poput riže i laganih bistrih juha. Također, istraživanja su pokazala da uzimanje probiotika, dobrih bakterija koje su inače prisutne u probavnom traktu, može ublažiti simptome virusnog gastroenteritisa, uključujući trajanje proljeva kao i trajanje hospitalizacije kod težih oblika infekcije.

“U kućnoj je ljekarni uvijek dobro imati paketić rehidracijske otopine i djeci je ponuditi što prije, u malim gutljajima. Za vrijeme povraćanja i proljeva nije poželjno da dijete puno jede ili da jede tešku hranu, ma koliko gladno bilo, jer će hrana vjerojatno pogoršati simptome. Kada primijetite da se viroza počinje smirivati, djetetu prvo ponudite dvopek i šipkov čaj, a polagano uvodite kuhanu rižu, mrkvu i kuhano bijelo meso”, ističu stručnjaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Kada zbog crijevne viroze treba ići liječniku?

Crijevna viroza može se vrlo lako zakomplicirati pa je jako bitno reagirati na vrijeme kako bi se izbjegla dehidracija. “Ako u proljevu ili povraćanju primijetite tragove krvi odmah otiđite liječniku, jer se može raditi o ozbiljnijoj bakterijskoj infekciji kao što je ona izazvana Escherichiom Coli. Liječnika obvezno posjetite ako viroza traje duže od tri dana bez znakova poboljšanja. Važno je da se temperatura snižava i da se ne javljaju znakovi dehidracije”, kažu iz HZJZ-a.

Odrasli bi se trebali obratiti liječniku ako imaju neki od ovih simptoma:

  • ako imaju proljev ili povraćaju dulje od 2 dana
  • ako je u sadržaju koji povraćaju prisutna vidljiva krv
  • ako je u stolici prisutna krv
  • ako su dehidrirani (znakovi dehidracije su suha usta, pojačana žeđ, taman urin ili smanjeno mokrenje, slabost, vrtoglavica)
  • ako imaju izrazito visoku temperaturu

Malu djecu bi trebalo odvesti liječniku ako:

  • imaju temperaturu od 38,9°C ili višu
  • djeluju umorno ili vrlo razdražljivo
  • osjećaju veliku nelagodu ili bol
  • imaju krvave stolice
  • imaju znakove dehidracije

Znakovi koji upućuju na dehidraciju su:

  • oslabljen elasticitet kože (turgor)
  • otežano disanje
  • upale oči
  • suha usta
  • nedostatak suza
  • smanjeno mokrenje (kod beba se prepoznaje po manjem broju mokrih pelena u danu nego inače)

Brzi test za otkrivanje dehidracije

Dehidraciju možete prepoznati kratkim testom kojim se provjerava elasticitet kože. “Stanje turgora može se provjeriti tako da se koža na hrptu (poleđini) šake prstima odigne i poslije nekoliko sekundi pusti. Ako je turgor normalan, koža će se vrlo brzo vratiti u početni položaj; pri smanjenom turgoru koža još dugo ostaje odignuta i nabrana”, navodi se na mrežnom izdanju Hrvatske enciklopedije.

Prevencija crijevne viroze

S obzirom na to da je riječ o vrlo zaraznoj infekciji te se preporučuje ograničiti kontakte s drugim ljudima na najmanju moguću mjeru. Budući da se zaraza širi kontaktom sa zaraženim predmetima i površinama, iznimno je važno često i pravilno prati ruke, osobito nakon obavljanja nužde te dezinficirati površine u prostorijama koje koristi oboljela osoba – osim površina u kupaonici i kuhinji, treba pripaziti i na čistoću pribora za jelo i posuđa, ali i redovito dezinficirati kvake, prekidače za svjetlo, daljinske upravljače i slične predmete i površine. Također, posebne higijenske mjere trebalo bi provoditi tijekom pripreme hrane, osobito ako se pripremaju namirnice koje se termički ne obrađuju, kao što su salate od povrća ili voća.


Stručni izvori korišteni za ovaj članak:

Cleveland Clinic

Mayo Clinic

National Library of Medicine

Hrvatski zavod za javno zdravstvo