Kad te nešto boli – znaš li uopće što te boli? Riješi naš kviz i doznaj uobičajene zablude

Između ostalog, otkrijte znate li prepoznati simptome infarkta i dehidracije

FOTO: Pexels

Mnogi su, nakon što čuju dijagnozu liječnika, zbunjeni i uplašeni, ponajviše zato jer jednostavno ne razumiju što im se događa. Onda posežu za Googleom, istražujući kojekakve neprovjerene izvore pa potom, u tom kolopetu informacija, često bivaju bombardirani još težim dijagnozama.

Jednostavnije, ako se osjećamo loše, utipkavamo svoje simptome u tražilicu te u udobnosti vlastita doma glumimo da smo liječnici i sami si postavljamo dijagnoze. To je, opetovano upozoravaju stručnjaci iz područja medicine, potpuno pogrešno.

Ipak, poznavanje određenih zdravstvenih i medicinskih pojmova u nekim bi slučajevima doslovno moglo spasiti život. Potvrđuje to i recentno istraživanje prema kojemu bi poboljšanje zdravstvene pismenosti moglo smanjiti gotovo milijun posjeta bolnicama te uštedjeti više od 25 milijardi dolara godišnje.

Neispravno uzimaju lijekove i ne idu na preventivne preglede

Riječ je o pismenosti koja se definira kao sposobnost brige o vlastitu zdravlju. To obuhvaća razumijevanje liječničkih uputa, kao i vlastite dijagnoze, razumijevanje važnosti cjepiva, ali i kritičko tumačenje zdravstvenih informacija u medijima.

Prema Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, zdravstvena se pismenost smatra ključnom u osnaživanju pojedinaca da preuzmu kontrolu u očuvanju vlastita zdravlja. S druge pak strane, osobe s niskom razinom zdravstvene pismenosti češće odlaze k liječniku, ali i češće neispravno uzimaju lijekove.

Osim toga, rjeđe odlaze na preventivne preglede, povećavaju troškove zdravstvenog sustava te vlastito zdravlje procjenjuju lošijim nego što zaista jest. Takvih je na području Europe popriličan broj. Konkretnije, studija je pokazala da čak 47 posto ispitanika ima nedovoljno razvijenu zdravstvenu pismenost.

Plodno tlo za širenje teorija zavjere

Niska razina zdravstvene pismenosti plodno je tlo za brojne teorije zavjere. Pokazalo je to i istraživanje Eurobarometra, prema kojemu gotovo 50 posto ispitanika u Hrvatskoj smatra da se virusi proizvode u laboratorijama vlada kako bi se kontrolirale slobode pojedinaca. Od nas po tom pitanju lošije stoje samo tri zemlje na razini Europske unije, a to su Rumunjska, Cipar te Bugarska.

Osim toga, spomenuto je istraživanje pokazalo i da gotovo 38 posto ispitanika vjeruje da postoji lijek za rak, ali da ga se skriva od javnosti zbog komercijalnih interesa farmaceutske industrije. U to pak najmanje vjeruju stanovnici Danske, Švedske, Finske, Belgije i Nizozemske. Uz to, 47 posto ispitanika u Hrvatskoj vjeruje da antibiotici jednako učinkovito ubijaju viruse kao i bakterije.

Potonje je posebno problematično zbog sve većeg broja slučajeva rezistencije na antibiotike, ponajprije zbog učestalog konzumiranja. Naime, pretjerano i često korištenje lijekova kao što su antibiotici slabi njegovu djelotvornost, povećavajući otpornost bakterija na lijek.

Kako je ranije upozorila Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), povećana otpornost na antibiotike mogla bi biti odgovorna za čak deset milijuna smrti godišnje u svijetu do kraja 2050. godine. Konkretnije, rezultati istraživanja pokazuju da su razlozi koji se navode kao opravdanje za uzimanje antibiotika u 24 posto slučajeva prehlada i to praćena simptomima gripe (16 posto), bolovima u grlu (21 posto) te kašljem (18 posto).

Riješi naš kviz

Većina Europljana, pokazuje studija, nije upoznata s medicinskim pojmovima pa čak ni kako funkcionira anatomija tijela. Upravo zbog toga, u suradnji s Affidea poliklinikom, kreirali smo kviz od deset pitanja koja obuhvaćaju različita područja anatomije tijela i medicine uopće.

Riječ je o vodećem paneuropskom pružatelju cijelog niza različitih medicinskih usluga, od dijagnostičkog snimanja, ambulantne i onkološke skrbi s jedinstvenom mrežom u više od 320 centara u 15 država.

Pri tome, ondje rade vodeći medicinski stručnjaci koji upravljaju uslugama skrbi te tako svojim pacijentima osiguravaju primjerenu i personaliziranu skrb. Na području Hrvatske trenutno postoji pet Affidea poliklinika, nezaobilaznih odrednica za privatne, ali i za pacijente javnog zdravstvenog osiguranja (HZZO).

Pri tome, Affidea Hrvatska zapošljava i surađuje s visoko kvalificiranim medicinskim i administrativnim osobljem, a sve kako bi predanost prema osobnoj usluzi i općoj dobrobiti pacijenata zadržali na najvišoj razini.


Sadržaj je nastao u suradnji s Affidea poliklinikom.