Proveli smo prvo istraživanje o zdravstvenoj pismenosti u Hrvatskoj. Stanje jednostavno nije dobro

Svaki drugi građanin u Hrvatskoj ima problematičnu razinu zdravstvene pismenosti, a tek šest posto je izvrsno, pokazalo je Telegramovo istraživanje. Također, ispitanici su kazali da imaju poteškoća s pronalaženjem informacija o bolestima i stanjima koje ih zabrinjavaju. Primjerice, 35 posto teško pronalazi savjete pomoću kojih će upravljati stresom ili depresijom dok ih više od 50 posto uopće nije sigurno u vjerodostojnost informacija koje pronalaze u medijima. A u tome je iznimno važna zdravstvena pismenost.

O čemu je zapravo riječ? Ukratko, zdravstvena pismenost definira se kao sposobnost da brinemo o vlastitom zdravlju. Obuhvaća ponašanja kao što su razumijevanje uputa liječnika, razumijevanje vlastite dijagnoze, razumijevanje važnosti cjepiva, ali i kritičko tumačenje zdravstvenih informacija u medijima.

Koliko je sposobnost kritičkog tumačenja informacija važna svjedočimo svakodnevno. U posljednje dvije godine, osim s epidemijom koronavirusa, svjetska se javnost suočava s izazovima koje je iznjedrila infodemija, odnosno epidemija informacija.

Poplava informacija prouzročila je zbunjenost kod ljudi koji nisu sigurni što trebaju učiniti kako bi zaštitili svoje zdravlje, a kod jednog dijela javnosti izazvala je i nepovjerenje u zdravstvene institucije. I to ne samo po pitanju zaštite od koronavirusa.

Jesu li informacije u medijima vjerodostojne?

Kako bismo saznali kakva je situacija u Hrvatskoj, Telegram je u suradnji s njemačkom farmaceutskom kućom STADA i agencijom Ipsos proveo prvo istraživanje o zdravstvenoj pismenosti na nacionalno reprezentativnom uzorku.

Rezultati su pokazali da je infodemija utjecala i na naše građane. Naime, više od 50 posto ispitanika izjavilo je da im je teško procijeniti jesu li informacije vezane uz zdravstvene rizike dostupne u medijima vjerodostojne. A to potvrđuje da građanima treba pomoć u razvijanju zdravstvene pismenosti.

Zašto je zdravstvena pismenost važna?

Prema navodima Svjetske zdravstvene organizacije, zdravstvena pismenost bolji je prediktor nečijeg zdravstvenog stanja nego što su to visina prihoda ili stupanj obrazovanja.

Dosadašnja su istraživanja pokazala da osobe s nižom zdravstvenom pismenošću rjeđe odlaze na kontrolne preglede, prakticiraju nezdrave životne navike i zanemaruju upute liječnika o uzimanju terapije što posljedično dovodi do zdravstvenih komplikacija i češćeg korištenja zdravstvenih usluga.

Ovakva ponašanja posebno su problematična kod osoba koje pate od dugotrajnih bolesti, poput kardiovaskularnih bolesti, hipertenzije i dijabetesa, vodećih javnozdravstvenih problema u Hrvatskoj i svijetu.

Naime, uz nasljedne predispozicije, na razvoj ovih bolesti dodatno utječu loše životne navike, ponajviše pušenje, sjedilački način života i nepravilna prehrana, a sve su to čimbenici na koje se može utjecati podizanjem razine zdravstvene pismenosti.

Dugotrajnu bolest ima 42 posto građana

S obzirom na to da su kronične bolesti vodeći uzrok smrtnosti u Hrvatskoj, dodatno zabrinjavaju podaci Telegramovog istraživanja u kojem je 42 posto građana kazalo da ima neku dugotrajnu bolest ili zdravstveni problem, dok je 40 posto kazalo da zbog zdravstvenog problema učestalo osjeća bol.

“Uzmemo li za primjer hipertenziju, koja je četvrti uzrok smrti u Hrvatskoj, vidimo da je problem zdravstvene pismenosti puno veći no što mislimo. Ono što zabrinjava jest to što se procjenjuje da gotovo 50 posto ljudi s hipertenzijom ne zna da ima povišeni tlak koji se otkriva lako, brzim i bezbolnim mjerenjem tlakomjerom, koji većina ljudi danas ima kod kuće”, govori dr. med. Hrvoje Lisak, Business Unit manager iz farmaceutske kuće STADA koja je prepoznala važnost zdravstvenog opismenjavanja građana.

U kategoriji neadekvatno 11 posto građana

Kako bi se izmjerio stupanj zdravstvene pismenosti u Hrvatskoj, Ipsos je adaptirao upitnik koji je razvila Svjetska zdravstvena organizacija. Prema njihovom modelu istraživanja utemeljene su četiri razine zdravstvene pismenosti – neadekvatna (0-25), problematična (>25-33), dovoljna (>33-42) i izvrsna (>42-50).

Naši su rezultati pokazali da je indeks opće zdravstvene pismenosti u Hrvatskoj 31, što znači da pripadamo u kategoriju problematične zdravstvene pismenosti. Točnije, prema dobivenim podacima 58 posto građana u Hrvatskoj ima problematičnu, a 11 posto ima neadekvatnu opću zdravstvenu pismenost.

Ni u svijetu nije ništa bolje. U usporedbi s istraživanjem zdravstvene pismenosti koje je Svjetska zdravstvena organizacija u 17 zemalja provela krajem 2021. godine, jasno je da je zdravstvena pismenost gorući problem.

Prema njihovu istraživanju, 33 posto svih ispitanika spada u kategoriju problematične zdravstvene pismenosti. Dok je u Hrvatskoj u toj kategoriji 58 posto građana, u Njemačkoj u tu kategoriju spada 48 posto ispitanika. S druge strane, u Irskoj je 29 posto ispitanika bilo izvrsne zdravstvene pismenosti, a Telegramovo istraživanje pokazalo je da je u Hrvatskoj u toj kategoriji tek šest posto građana.

Studenti najbolje razumiju ulogu cjepiva

O važnosti zdravstvene pismenosti, odnosno kritičkog pristupa informacijama svjedoči i posljednje istraživanje Eurobarometra koje je pokazalo da 50 posto Hrvata vjeruje da su virusi proizvedeni u laboratorijima kako bi se kontroliralo naše slobode.

Budući da su goruća tema, građane smo upitali koliki im problem stvara informiranje o cjepivima. Četvrtina je kazala da teško razumije zašto su nam cjepiva potrebna, a nešto malo manje sudionika, odnosno 24 posto našeg istraživanja reklo je da ima poteškoća u pronalasku informacija o njima.

Slični podaci dobiveni su u istraživanju Svjetske zdravstvene organizacije. U Belgiji, Njemačkoj, Italiji i Bugarskoj više od 30 posto građana teško pronalazi informacije o cjepivima.

U Hrvatskoj s tim najviše problema imaju građani nižeg obrazovanja te oni koji imaju primanja ispod 6.000 kuna. Najmanje poteškoća imaju studenti, njih čak 40 posto s lakoćom pronalazi informacije o cijepljenju.

Poteškoće u informiranju o mentalnim bolestima

Da je potrebno podizati svijest o mentalnom zdravlju svjedoči procjena Svjetske zdravstvene organizacije prema kojoj su mentalni poremećaji na četvrtom mjestu vodećih skupina bolesti u Hrvatskoj, odmah iza kardiovaskularnih i malignih bolesti te ozljeda.

Najzastupljeniji su depresivni poremećaji (25,9 posto) koje slijede poremećaji uzrokovani alkoholom (17,1 posto) i anksiozni poremećaji (14,6 posto).

Iako se u vrijeme epidemije i potresa u hrvatskoj javnosti skoro svakodnevno govorilo o očuvanju mentalnog zdravlja, oko 35 posto sudionika našeg istraživanja kazalo je da teško pronalazi informacije o tome kako upravljati problemima kao što su stres ili depresija.

Pijemo i pušimo iako smo svjesni štetnosti

S druge strane, ispitanici u našem istraživanju kazali su da razumiju upute vezane za pušenje i pretjeranu konzumaciju alkohola.

Da još ima prostora za napredak pokazuju podaci HZJZ-a prema kojima svaka treća osoba u Hrvatskoj puši, a svaki drugi pušač popuši i do 24 cigarete na dan. Sve nas to po konzumaciji cigareta stavlja pri sami svjetski vrh.

Ništa bolji nismo ni po konzumaciji alkohola. Prema podacima Eurostata o konzumaciji alkohola svaki dan, Hrvatska se nalazi pri samom vrhu Europe uz Francusku, Bugarsku, Španjolsku i Portugal.

Vrijeme je da počnemo postavljati pitanja

Sve u svemu, pred nama je još dug put kad je u pitanju poboljšanje zdravstvene pismenosti. To potvrđuju iskazi naših građana koji kažu da imaju poteškoća kad samostalno moraju doći do informacija koje se tiču njihova zdravlja i da teško procjenjuju vjerodostojnost informacija o bolestima u medijima.

Upravo su ovakvi podaci jedan od razloga zašto je Telegram pokrenuo portal Pitanje zdravlja, koji za cilj ima poboljšati zdravstvenu pismenost građana.

Istraživanjem smo htjeli dobiti bolji uvid u bolne točke nacije kad je u pitanju zdravstvena pismenost, a rezultati su nam potvrdili da smo na pravom putu u svojim nastojanjima da educiramo građane te im u konačnici osiguramo bolju kvalitetu života.

---

Sadržaj nastao u suradnji s farmaceutskom kućom STADA