Liječnici pokrenuli dvije važne akcije kojima je cilj bolje liječenje visokog tlaka i povišenih masnoća, evo detalja

U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo službeno su najavljene dvije velike sestrinske kampanje koje imaju za cilj povećavanje zdravstvene pismenosti o dva ključna čimbenika kardiovaskularnog rizika – arterijskoj hipertenziji i programu 70/26 te o dislipidemijama i programu Znaš li svoj broj?

“U Hrvatskoj je uočen trend porasta smrti od kardiovaskularnih bolesti od kojih je 2022. godine umiralo 39 posto stanovništva Hrvatske u odnosu na 37 posto godinu dana ranije”, kazao je profesor Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo.

Visoki tlak je ubojica broj 1

Hipertenzivna bolest nalazi se na drugom mjestu s 9,2 posto uzroka smrti, ali kada se zbroje svi bolesnici koji su umrli od ishemične bolesti srca, cerebrovaskularne bolesti, šećerne bolesti i ateroskleroze, što su sve bolesnici koji u najvećem broju imaju povišene vrijednosti krvnoga tlaka, tada je nepobitno jasno kako je arterijska hipertenzija tihi ubojica broj 1.

Dodatno zabrinjava značajan porast broja umrlih od hipertenzivne bolesti, dodao je Capak, jer je u odnosu na 2020. godinu u 2022. godini 744 više osoba umrlo od hipertenzivne bolesti.

Žene češće umiru od tlaka nego od raka dojke

“Povišen krvni tlak nalazi se odmah iza pušenja na 2. mjestu i kao uzrok invaliditeta, odnosno izgubljenih godina života. Posebno je zabrinjavajuće to što dvostruko više žena umire od hipertenzivne bolesti u odnosu na muškarce”, naglasio je akademik Bojan Jelaković iz Hrvatske lige za hipertenziju.

Potrebno je posebno se zamisliti što žene 5 puta češće umiru od arterijske hipertenzije nego od karcinoma dojke. “Žene svakako moraju nastaviti voditi brigu o preventivnim pregledima dojke, ali bi daleko češće morale voditi brigu o svome ubojici broj 1, a to je povišen krvni tlak”, istaknuli su liječnici.

Cilj je da 70 posto liječenih dobro kontrolira tlak

Prema podacima studije EHUH 2 čak 50,9 posto odraslog stanovništva ima arterijsku hipertenziju. Zahvaljujući brojnim aktivnostima stručnih društava svijest o važnosti hipertenzije je u porastu, kao što je i broj liječenih.

“No, unatoč svim naporima još svaki drugi bolesnik nije kontroliran, iako u Hrvatskoj imamo sve potrebne lijekove. Najmanji broj kontroliranih bolesnika su oni sa šećernom bolesti, pretili i oni koji konzumiraju prevelike količine kuhinjske soli. Kako bismo suzbili kardiovaskularni pobol i smrtnosti zadali smo si možda ambiciozan cilj”, kazao je akademik Jelaković dodajući “da je cilj da do 2026. godine 70 postigne liječenih osoba s povišenim krvnim tlakom postigne ciljne vrijednosti.”

Povišene masnoće se ne liječe dovoljno

O drugom pogubnom rizičnom faktoru, hiperkolesterolemiji, govorio je profesor Ivan Pećin u ime Hrvatskoga društva za aterosklerozu apostrofirajući da, prema podacima studije EHUH 2, više od 60 posto odrasle populacije ima poremećaj metabolizma lipida, da je toga svjesna tek jedna trećina ljudi, dok se tek svaki četvrti bolesnik liječi.

I ovdje je problem zabrinjavajuće često prisutan u visokorizičnih bolesnika, te je tako tek 25 posto osoba sa šećernom bolesti i 33 posto ljudi s kroničnom bubrežnom bolesti koji imaju povišene vrijednosti LDL kolesterola liječeno statinima.

Ono po čemu se ove akcije razlikuju od drugih jest i to da će na kraju uspjeh biti provjeren na znanstveno utemeljen način, korištenjem istih metoda koje su korištene u studijama EHUH 1 i EHUH 2, tako da će biti moguće vrlo precizno odgovoriti koliko smo uspjeli, najavio je akademik Jelaković.

Edukacije uživo i online

Ova akcija nadovezuje se i proširuje aktivnosti koje su Hrvatsko kardiološko društvo i Hrvatsko društvo za aterosklerozu nedavno pokrenuli, a vezano je na probir za porodičnu hiperkolesterolemiju, odnosno na nasljedni kolesterol.

Glavni cilj oba programa je smanjenje kliničke inercije i povećanje adherencije. Programi će se odvijati na dva načina – organiziranjem javno-zdravstvenih akcija i obrazovanjem opće populacije i bolesnika razgovorom i dijeljenjem obrazovnih materijala te stručnim simpozijima, seminarima i kongresima za zdravstvene radnike.

No, najveći dio će se odvijati digitalnim putem preko edukativnih platformi. Važno je naglasiti da svi materijali koji se nalaze na spomenutim platformama prolaze dvostruku provjeru vodećih stručnjaka i to su platforme koje je prepoznalo Ministarstvo zdravstva, rekao je profesor Capak.