Napadaj panike u snu: javlja se u 45 posto ljudi koji imaju panične napadaje

Karakterizira ga naglo buđenje iz sna koje prati snažno lupanje srca

FOTO: Ben Blennerhassett/Unsplash

Napadaji panike su iznenadna razdoblja intenzivnog straha, nelagode ili osjećaja gubitka kontrole čak i kada osoba nije izložena stvarnoj opasnosti ili kada ne postoji jasan okidač. Panični poremećaj je anksiozni poremećaj karakteriziran ponavljajućim dnevnim napadima panike. Međutim, neke osobe koje ispunjavaju kliničke kriterije za panični poremećaj napadaje panike doživljavaju uglavnom noću. Noćni napadaji panike javljaju bez ikakvih očitih okidača, u fazama sna u kojima prelazimo iz spavanja u stanje budnosti. Noćni napadaji panike javljaju se iznenada, a karakterizira ih naglo buđenje iz sna koje prati snažno lupanje srca. Općenito, između 18 i 45 posto osoba s paničnim poremećajem doživi napadaje panike i danju i noću. Međutim, postoji značajan broj pacijenata koji imaju napadaje panike samo tijekom razdoblja noćnog sna, pokazala je studija.

Simptomi napadaja panike u snu

Noćni napadaji panike mogu se pojaviti bez očitog okidača i probuditi osobu iz sna. Kao i kod napadaja panike koji se javljaju tijekom dana, javljaju se simptomi kao što su znojenje, ubrzan rad srca, drhtanje, otežano disanje, zimicu i osjećaj propadanja. Ovi alarmantni znakovi i simptomi mogu oponašati srčani udar ili neko drugo ozbiljno zdravstveno stanje, što može dodatno pojačati osjećaj panike. Iako su napadaji panike neugodni, nisu opasni, napominju stručnjaci Klinike Mayo.

Iako noćni napadaji panike uzrokuju iste simptome kao i oni koji se javljaju tijekom dana, istraživanja pokazuju da ljudi koji imaju napadaje panike noću mogu imati ozbiljnije simptome disanja. Mogu se boriti da dođu do daha ili se mogu osjećati kao da se guše ili imaju srčani udar, navode stručnjaci Klinike Cleveland.

Simptomi noćnog napadaja panike uključuju:

  • bol u prsima
  • zimica
  • intenzivan osjećaj užasa
  • mučnina
  • obilno znojenje
  • ubrzani otkucaji srca; osjećaj snažnog lupanja srca
  • parestezija, ili osjećaj trnaca ili obamrlosti
  • drhtavica
  • intenzivan osjećaj i strah od umiranja
  • osjećaj odvojenosti od sebe
  • osjećaj nedostatka zraka i/ili gušenja
  • strah od gubitka kontrole
  • bol ili nelagoda u prsima

Razlika između napaja panike i srčanog udara

Iako srčani udar i napadaji panike dijele slične simptome, oni se ipak razlikuju u mnogočemu, kaže dr. Eduardo Sanchez iz Američke udruge za srce (American Heart Association).

“Primjerice, bol u prsima kod napadaja panike se javlja posred prsa i uglavnom je oštra i probadajuća. Također, napadaji panike se javljaju brzo, i općenito vrhunac dostižu za oko 10 minuta. Simptomi napadaja panike najčešće uključuju vrtoglavicu, drhtanje, znojenje i osjećaj gubitka kontrole, a glavno obilježje je obično intenzivan strah. S druge strane, tijekom srčanog udara, bol u prsima može biti iznenadna i intenzivna ili pak početi polako, s blagom boli ili pritiskom koji se širi u ruku, čeljust ili leđa, te se postupno pogoršava. Ove se epizode mogu pojaviti i proći nekoliko puta prije nego što se dogodi pravi srčani udar”, pojasnio je dr. Sanchez.

Koliko traju noćni napadaji panike?

Simptomi noćnog napadaja panike obično dosegnu vrhunac za manje od 10 minuta, a zatim se povuku. Potom može potrajati neko vrijeme dok ponovno ne zaspite, kažu stručnjaci iz Klinike Cleveland.

Kako si pomoći kod napadaja panike noću?

Prije, tijekom i nakon napada panike, osoba može isprobati nekoliko različitih metoda da se smiri.

To uključuje:

  • prepoznavanje napadaja panike: tijekom napadaja panike teško je izaći iz začaranog kruga negativnih misli. Pokušajte se sjetiti da napadaj panike sam po sebi nije opasan i da simptomi izazvani panikom ne predstavljaju hitno medicinsku stanje.
  • tehnika disanja 4-7-8: disanje igra ključnu ulogu u suočavanju i ublažavanju napadaja panike, jer panično, plitko disanje može samo pogoršati vrtoglavicu i druge simptome. Pokušajte sporo, duboko disati kako biste prebrodili epizodu noćnog napadaja panike. Isprobajte tehniku disanja 4-7-8. Ova malo naprednija tehnika pomaže u kontroli brzine disanja.
    Evo kako se radi:
    1) Stavite vrh jezika na nepce, odmah iza prednjih zuba (zadržat ćete ga ovdje tijekom cijele vježbe).
    2) Udišite kroz nos 4 sekunde.
    3) Zadržite dah brojeći 7 sekundi.
    4) Izdišite kroz usta 8 sekundi i to tako da dahom proizvodite prirodan zvuk kao da pušete u svijeću.
    Kao i kod drugih vježbi disanja, počnite s vježbanjem ove tehnike nekoliko minuta prije spavanja. Kako se naviknete na tempo, slobodno produljujte vrijeme koje provodite vježbajući tehniku 4-7-8.
  • tehnika skeniranja tijela: naučiti se opustiti ključni je korak u oslobađanju od napadaja panike, pa tako i onih koji se javljaju noću. Jedna od tehnika opuštanja koja bi mogla pomoći jest tehnika skeniranja tijela, odnosno progresivnog opuštanja mišića. Skeniranje tijela vrsta je meditacije koja uključuje polaganu, fokusiranu pozornost na različite dijelove tijela. Nakon što se udobno smjestite u krevet, isprobajte ove korake za opuštajuće skeniranje tijela:
    1) nekoliko puta duboko udahnite i polagano izdahnite, kako biste svoje tijelo doveli u opušteno stanje
    2) obratite pozornost na svoja stopala, primijetite bilo kakve osjete u prstima i zadržavate li napetost u ovom dijelu tijela. Ako primijetite nelagodu, osvijestite taj osjećaj i pokušajte se osloboditi svih misli koje okupiraju vašu pažnju. Vizualizirajte si kako osjećaj napetosti napušta tijelo kroz svaki vaš dah.
    3) kada budete spremni, skrenite fokus na mišiće potkoljenice, ponavljajući proces uočavanja osjeta, otpuštanja misli ili vizualiziranja napetosti koja napušta tijelo kroz vaš dah.
    4) premještajte pažnju na svaki dio tijela, jedan po jedan, krećući se od stopala do čela dok ne skenirate cijelo tijelo.

Kod napadaja panike noću pomoći može i:

  • opuštanje mišića u čeljusti i ramenima
  • razgovor s voljenom osobom
  • polako ispijanje čaše vode
  • meditaciju
  • izvođenje laganih vježbi (npr. odlazak u šetnju ili lagano istezanje kod kuće)

Liječenje noćnih napadaja panike

Noćni napadaji panike mogu se liječiti kombinacijom lijekova i psihoterapije.

U liječenju noćnih napadaja panike koriste se:

  • antidepresivi i anksiolitici, lijekovi protiv anksioznosti, mogu smanjiti učestalost i ozbiljnost napadaja panike. Napadaji panike mogu potpuno nestati. Ovim lijekovima može trebati do šest do osam tjedana da potpuno počnu djelovati.
  • beta-blokatori, poput propranolola, mogu smanjiti fizičke simptome napadaja panike. Liječnik može propisati ove lijekove koje treba uzimati po potrebi kada osjetite da dolazi napad panike.
  • kognitivno bihevioralna terapija (KBT) je vrsta psihoterapije razgovorom koja pomaže identificirati okidače napadaja panike te pomoću koje se uči promijeniti način na koji razmišljate o tim okidačima i reagirate na njih. S vremenom se napadaji panike smanjuju i mogu potpuno prestati

Kada se zbog noćnih napadaja panike treba obratiti liječniku?

Trebali biste nazvati svog liječnika ako osjetite:

  • probleme s disanjem
  • bol u prsima
  • poteškoće s koncentracijom
  • ekstremnu razdražljivost
  • nesanicu
  • napadaji panike traju više od 15 minuta
  • stalnu tjeskobu koja ometa svakodnevni život ili spavanje

Stručni izvori korišteni za ovaj članak:

National Library of Medicine

Mayo Clinic

Sleep Foundation

Sleep Foundation 2

>> više o anksioznost saznajte ovdje