Ospice se brzo šire. Jedna osoba može zaraziti do 18 ljudi, a cijepljenje je jedina zaštita

Dok je tijekom karantene uvedene zbog širenja COVIDA-19 virus praktički nestao, od lipnja 2023. godine broj slučajeva zaraze ospicama u zemljama Europske Unije u stalnom je porastu, objavio je Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC).

“Porast slučajeva zaraze ospicama ubrzao se posljednjih mjeseci i očekuje se nastavak uzlaznog trenda ako se ne poduzmu hitne mjere za sprječavanje daljnjeg širenja. Europa doživljava alarmantan porast slučajeva ospica”, upozorila je Svjetska zdravstvena organizacija dodajući da je od siječnja do listopada 2023. godine prijavljeno više od 30 tisuća slučajeva zaraze.

Ospice kod djece: Nije cijepljeno 1,8 milijuna

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) navodi da se ponovna pojava ospica uglavnom pripisuje padu u obuhvatu cijepljenja. Naime, u periodu od 2020. i 2022. godine u europskoj regiji Svjetske zdravstvene organizacije protiv ospica nije cijepljeno više od 1,8 milijuna dojenčadi.

“Pandemija Covida-19 dovela je do toga da mnoga djeca propuste cijepljenje zbog prekida u lancu opskrbe i preusmjeravanja resursa na napore odgovora na Covid-19. Pogrešne informacije o sigurnosti cjepiva također su dovele do pada globalne pokrivenosti cijepljenjem”, navode u SZO-u.

Što su ospice?

Ospice su ozbiljna zarazna virusna bolest koja se brzo širi među necijepljenim osobama i koja može dovesti do ozbiljnih komplikacija pa čak i smrti. Riziku od zaraze izložene su osobe svih dobi koje nisu cijepljenje protiv ospica ili ih nisu preboljele.

Virus ospica širi se s osobe na osobu zrakom kapljicama koje iskašljavaju ili izdišu zaražene osobe. Kapljice zaražene virusom mogu ostati u zraku i nekoliko sati, a virus ostaje zarazan na kontaminiranim površinama i do dva sata. Procjenjuje se da jedna osoba zaražena ospicama može u prosjeku zaraziti 12 do 18 nezaštićenih osoba.

Zaražene osobe smatraju se zaraznima otprilike pet dana prije pojave osipa do četiri dana nakon toga. Ospice su maksimalno zarazne u prodromalnoj fazi, odnosno u razdoblju do nastupa specifičnih simptoma, koja traje 2 do 4 dana i karakterizirana je intenzivnim kašljem.

Simptomi ospica

Simptomi ospica obično se javljaju 7 do 14 dana nakon zaraze, a početni simptomi slični su onima koji prate prehladu. Zarazu prati specifičan osip koji se obično razvija 3 do 5 dana nakon prvih simptoma, a traje od 4 do 5 dana nakon čega blijedi.

Simptomi ospica uključuju:

• curenje iz nosa
• kašalj
• blaga vrućica
• oči su crvene i osjetljive na svjetlost
• između 3. i 7. dana temperatura može rasti do 41⁰C
• crveni osip koji traje 4 do 7 dana pojavljuje se na licu, a zatim širi po ostatku tijela
• sitne bijele pjege, točkice na sluznici unutarnje strane obraza

Kako izgledaju ospice?

Za ospice su specifične Koplikove pjege, sitne bijele točkice na sluznici s unutarnje strane obraza koje se mogu razviti 2 do 3 dana nakon pojave simptoma. Te točkice nalikuju sitnim zrncima bijelog pijeska okružene crvenom areolom. Dan dva nakon pojave Koplikovih pjega pojavi se specifičan osip po koži koji prvo zahvaća kožu iza ušiju i lice nakon čega se širi na trup i ostatak tijela. Osip je na početku pjegast, a kasnije postaje poput malih crvenih kvržica koje ponekad mogu krvariti. Za ospice kod djece i odraslih je karakterističan i blagi svrbež.

Dijagnosticiranje i liječenje ospica

Dijagnoza se temelji na laboratorijskim testovima. Budući da je ospice u nekim slučajevima teško razlikovati od drugih uzročnika febrilnih bolesti s osipom, te na ospice treba posumnjati kod svakoga tko ima crveni kožni osip i povišenu tjelesnu temperaturu kojoj prethode kašalj, osip, konjunktivitis i osjetljivost na svjetlost. Svi slučajevi sumnje na ospice trebaju biti laboratorijski potvrđeni.

Ne postoji specifična antivirusna terapija za liječenje ospica i većina ljudi se oporavi uz simptomatsku terapiju koja uključuje adekvatnu hidrataciju i uzimanje antipiretika, lijekova za snižavanje vrućice.

S obzirom na to da riječ o visoko zaraznoj bolesti, iznimno je važno provesti mjere za suzbijanje daljnjeg širenja ospica, pri čemu je potrebno izolirati zaraženu osobu od ostalih ljudi, osobito osoba koje nisu cijepljene te onih oslabljenog imuniteta.

Ospice se ne liječe antibioticima zato što je riječ o bolesti koju uzrokuje virus. Antibiotici se koriste za liječenje komplikacija ospica kao što su upala pluća i infekcije uha.

Komplikacije ospica

Nastavak povišene temperature dulje od dva dana nakon pojave osipa znak je komplikacija. Komplikacije se mogu razviti u 30 posto slučajeva ospica kod djece i odraslih te mogu uključivati infekcije uha i proljev, a zaražene osobe mogu razviti i upalu pluća. Smrtnost se bilježi od 1 do 3 na 1000 slučajeva i najveća je u osoba mlađih od pet godina te među osobama s oslabljenim imunitetom. Upala pluća čini 6 od 10 smrtnih slučajeva povezanih s ospicama.

Komplikacije ospica uključuju:

• upala srednjeg uha (7-9%)
• upala pluća (1-6%)
• proljev (8%)
• postinfektivni encefalitis (1 na 1000 do 2000 slučajeva) čija je posljedica trajan neurološki invaliditet
• subakutni sklerozirajući panencefalitis (1 na 100.000 slučajeva); bolest kod koje živci i moždano tkivo progresivno propadaju

Iako vrlo rijetko, subakutni sklerozirajući panencefalitis obično se javlja nekoliko godina nakon što je osoba preboljela ospice, u prosjeku 7 do 10 godina nakon zaraze ospicama. Simptomi subakutnog sklerozirajućeg panencefalitisa uključuju promjene ličnosti, postupnu mentalnu degradaciju, grčenje mišića i druge neuromuskularne simptome. Za ovo stanje nema lijeka te on uvijek završava smrću.

Skupine izložene povećanom riziku od komplikacija ospica:

• djeca mlađa od 5 godina
• odrasle osobe starije od 20 godina
• trudnice
• osobe s kompromitiranim imunološkim sustavom, poput leukemije ili HIV infekcije

Prevencija: Cjepivo za ospice

Jedina zaštita protiv ospica je cijepljenje, primjenjuje se kombinirano MPR cjepivo koje pruža zaštitu od ospica, zaušnjaka i rubeole. Cjepivo je sigurno i ima vrlo malo nuspojava; do sada su prijavljene blage nuspojave poput vrućice, crvenila ili otekline na mjestu primjene cjepiva. Kod nekih cijepljenih osoba razvija se neinfektivni blagi osip nalik ospicama, u pravilu 7 do 14 dana nakon cijepljenja, koji nestaje u roku od jednog do tri dana.

Dojenčad je od rođenja zaštićena od ospica majčinim protutijelima ako je majka imuna na ospice. Taj pasivni imunitet postupno nestaje tijekom drugih šest mjeseci prve godine života. Dojenčad s djelomičnim pasivnim imunitetom može razviti blaže i kraće epizode ospica koje još stvaraju trajni imunitet.

Za potpunu zaštitu potrebne su dvije doze cjepiva. Prva se doza nakon navršene prve godine života i druga doza prilikom upisa u prvi razred osnovne škole. Tijekom izbijanja epidemija ospica cjepivo se može davati i u ranijoj dobi. Ako se postigne procijepljenost od više od 95 posto ukupne populacije smatra se da bolest ne može prerasti u epidemiju.

Ospice u Hrvatskoj

U Hrvatskoj trenutno nema epidemijskog širenja bolesti, no s obzirom na povećan broj oboljelih od ospica u susjednim zemljama te veliku mobilnost i putovanja ljudi u današnje vrijeme, možemo očekivati i povremene unose bolesti i u našu populaciju, kazali su nam iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).

“Ako se unos bolesti dogodi u visoko procijepljenu populaciju do širenja i većeg broja slučajeva vjerojatno neće doći, no ako dođe do unosa u osjetljivu populaciju može doći do širenja bolesti kao što smo imali 2015. i 2019. godine”, dodali su ističući da s obzirom na visoku zaraznost ospica i potencijalnu mogućnost pojave bolesti takav riziku uvijek postoji.

Stoga je važno podsjetiti na važnost cijepljenja protiv bolesti za koje imamo zaštitu cijepljenjem, a koje se provodi u sklopu Nacionalnog programa cijepljenja. “Važno je cijepiti se u dobi kada je to predviđeno programom i ne odgađati cijepljenje ako ne postoje medicinske kontraindikacije za cijepljenje, jer tako se štiti zdravlje osobe koja se cijepi, ali i cijele populacije, odnosno ljudi oko nas”, podsjećaju.

Obuhvat u primarnom cijepljenju protiv ospica prvom dozom cjepiva protiv ospica, zaušnjaka i rubele -MPR u 2022. godini za Hrvatsku iznosi 89,9 posto, što je blagi porast u odnosu na 2021. godinu koji je iznosio 89,3 posto te približno obuhvatu iz 2020. godine od 91,2 posto. No, obuhvat je i dalje niži nego u godini prije pandemije – 2019. godine iznosio je 93 posto.

“Docjepljivanjem protiv ospica, zaušnjaka i rubele u prvom razredu osnovne škole u 2022. godini postignut je obuhvat od 90,4 posto što je približno jednako prošlogodišnjem obuhvatu od 90,3 posto. S obzirom na to da su obuhvati cijepljenja ispod 95 posto, što je granica koja smanjuje mogućnost epidemijskog širenja u slučaju unosa bolesti u populaciju, ako dođe do unosa bolesti, postoji mogućnost širenja bolesti u većini županija u Hrvatskoj”, kažu stručnjaci iz HZJZ-a.