Otkrivena je nova, visoko zarazna varijanta HIV-a. Srećom, tretmani su i dalje učinkoviti

Otkrivena je nova varijanta HIV-a, za koju znanstvenici kažu da kruži Nizozemskom već tri desetljeća, prema novom istraživanju objavljenom u časopisu Science, piše Health. Varijanta, za sada poznata kao virulentni podtip B (VB), nije ni prva ni posljednja varijanta HIV-a, ali je privukla pozornost znanstvenika zbog veće virulencije i zato što uzrokuje veće štete nego druge varijante, kažu autori studije.

Stručnjaci ne vjeruju da je ova varijanta razlog za brigu, nije na pomolu javnozdravstvena kriza, a mjere liječenja i prevencije koje su na snazi za HIV, još uvijek štite, kažu stručnjaci za Health. Tim stručnjaka, predvođen znanstvenicima s Oxforda, otkrio je novu varijantu tijekom tekuće studije BEEHIVE, u kojoj je osam skupina ljudi iz Europe i Ugande doniralo uzorke tijekom rane infekcije. Genetske sekvence dobivene iz uzoraka otkrile su znanstvenicima da su neke osobe pokazale jedinstvenu verziju HIV-a podtipa B, s visokim virusnim opterećenjem.

Studija provedena na 6000 ljudi

Još jedna studija, provedena na 6000 ljudi koji žive u Nizozemskoj, pomogla je dodatnom istraživanju nove varijante. Iako tek otkrivena, čini se da varijanta nije nova, znanstvenici su utvrdili da se pojavila kasnih osamdesetih godina. Tijekom dvijetisućitih širila se brže, a onda, od 2010. godine, je u padu.

Osim što je lakše prenosiva, nova varijanta HIV-a utjecala je na stopu opadanja T-stanica što je obilježje oštećenja imunološkog sustava uzrokovanog HIV-om. Kada se izgubi previše T-stanica organizam ima problema u borbi protiv infekcija. Kod zaraze novom varijantom broj T-stanica pada dvostruko brže nego kod ostalih sojeva. Bez liječenja, osoba s podtipom B razviti će AIDS dvije do tri godine nakon dijagnoze, u usporedbi sa šest do sedam godina za osobe s drugim sojem virusa.

Varijanta reagira na trenutne tretmane

Unatoč povećanju ozbiljnosti i prenosivosti, znanstvenici kažu da varijanta reagira na trenutne tretmane protiv HIV-a. Stope preživljavanja su slične kao i kod drugih sojeva. Svi virusi mutiraju ali ne istom brzinom. Virusi imaju urođenu želju za preživljavanjem ali moraju naći ravnotežu, moraju biti dovoljno zarazni da se nastave širiti i otimati stanice domaćina ali ne u toj mjeri da odmah ubiju svakog potencijalnog domaćina.

Varijante se javljaju kada virus stekne genetsku mutaciju koja ga čini težim i zaraznijim, a ponekad oboje, kao u ovome slučaju. Varijante dolaze nasumično zbog pogrešaka tijekom repliciranja ili su namjerne, kao potreba virusa da se razvija kada mu je opstanak ugrožen.

Virus HIV je vrlo promjenjiv

Varijante proizašle iz SARS-CoV-2, virusa koji uzrokuje covid, primjer su kako virus mutira da bi preživio. Početkom 2020. godine virus nije imao problema s masovnom zarazom mnogo ljudi jer naš imunološki sustav nije bio spreman. Vremenom, virus je počeo stvarati varijante nakon što su ljudi cijepljenjem i preboljenom bolešću postali otporniji na infekciju. Iako je HIV prisutan puno dulje od virusa koji izaziva covid, još uvijek je evoluirao iz sličnog razloga, kako bi izbjegao zaštitu koju ljudi stječu.

Antivirusni lijekovi i nove terapije djeluju na usporavanje rasta virusa i ograničavanje količine u tijelu, a dokle god ljudi upravljaju bolešću, manji je rizik od prenošenja bolesti na druge, što ugrožava postojanje virusa. Virus HIV je vrlo promjenjiv, a nedavna studija, objavljena u časopisu Cell, pokazuje da je stekao mutacije puno brže od SARS-CoV-2. Jedan od razloga je taj što se mutacije HIV-a mogu naći po cijeloj površini virusa, dok kod koronavirusa prvenstveno utječu na spike protein.