Portal za društvena i kulturna pitanja. I svijet koji dolazi.
FOTO: Sandro Lendler

TELEGRAM PARTNER

Ovaj mladi liječnički par uvodi trendove u svojoj Poliklinici. Razgovarali smo o oralnom zdravlju i njezi kože

Mikela i Marin Petković nedavno su proslavili prvu godišnjicu zajedničkog rada

TELEGRAM PARTNER

Ovaj mladi liječnički par uvodi trendove u svojoj Poliklinici. Razgovarali smo o oralnom zdravlju i njezi kože

Mikela i Marin Petković nedavno su proslavili prvu godišnjicu zajedničkog rada

FOTO: Sandro Lendler

“U mojoj radosnici piše da sam još kao petogodišnjakinja govorila da želim biti liječnica. To je oduvijek bio moj poziv. Sjećam se da većina razreda ni pred sam kraj srednje škole nije znala što će dalje, a ja sam znala da samo želim medicinu”, priča nam dermatologinja Mikela Petković, dr. med. te nastavlja:

“Na vježbama na fakultetu imala sam priliku vidjeti T– stanični limfom kože, Mycosis fungoides. Budući da takve ozbiljnije dermatološke bolesti kakve imamo prilike vidjeti u bolnicama nisu lijep prizor, sjećam se da su sve moje kolege izašle s tih vježbi, a ja sam navukla rukavice i opipavala pacijentovu kožu.”

Tada je osjetila da je dermatologija njezin poziv. “U tom trenutku derma me magnetski privukla te sam znala da je to specijalizacija kojom se želim baviti”, priča, a njezin suprug i poslovni partner, Marin Petković, dr. med. dent. dodaje: “Oboje smo napravili totalni zaokret od svih u familiji. Ni Mikela ni ja nemamo liječnika u obitelji.”

“Do samog kraja srednje škole nisam znao što ću upisati. Uvijek sam zamišljao da ću imati neki svoj biznis, dvojio sam između arhitekture i medicine kojoj sam više naginjao. U odluci mi je pomogla teta. Razgovarajući s njom odlučio sam se za stomatologiju koja mi je omogućila da se bavim medicinom, ali i da budem samostalan. Ta mogućnost samostalnosti je presudila”, govori.

Pravila za dobru poslovnu suradnju

Već na trećoj godini faksa počeo je asistirati u stomatološkoj ordinaciji, a po završetku fakulteta 2013. godine, otvara vlastitu ordinaciju. U međuvremenu je upisao magisterij iz implantologije te se kontinuirano izučava na domaćim i međunarodnim kongresima.

Mladi liječnici upoznali su se jednog proljeća u Istri na humanijadi, igrama biomedicinskih fakulteta i sada su već 11 godina zajedno, a od toga 10 godina u braku. Snage su odlučili udružiti i poslovno pa su početkom 2021. otvorili Polikliniku Petković. U šali nam kažu da su, kako bi posao funkcionirao, postavili pravila igre.

“Ponekad se izbjegavamo”, govori Marin smijući se, a Mikela dodaje: “U početku je doista bilo tako. Bilo je trenutaka kada smo trebali usuglasiti ideje koje su često bile različite. No, u konačnici smo našli i zajednički poslovni jezik, tako da uvijek pronađemo rješenje u koje oboje vjerujemo.”

Transformacije za novi početak

Baš kao i u braku, i u poslu su spremni na kompromise. “Svaku ideju smo prespavali, pa idući dan odlučili koji nam je sljedeći korak. A za početak smo dermu stavili na jedan kraj poliklinike, a stomatologiju na drugi”, ne prestaje se šaliti Marin što Mikela odobrava smijehom.

Kako su oboje u životu odlučili ostvariti sve što požele, ta je misao postala i svojevrsnim motom njihove poliklinike, a on glasi – Ostvari što zamisliš, od zdrave kože do blistavog osmijeha.

“U stomatologiji to vidimo na primjeru pacijenata koji nemaju sanirane zube te se godinama ne smiju, skrivaju svoj osmijeh i povučeni su. Nakon završene terapije, pacijenti slobodno pokazuju svoj novi osmijeh i općenito imaju više samopouzdanja”, govori Marin.

I ja sam imala težak oblik akni

I Mikela se osvrnula na njihovu viziju: “Pojasnit ću na svom primjeru što znači naš moto ‘Ostvari što zamisliš’. Od desete godine imala sam srednje težak oblik akni koji je negativno utjecao na moje samopouzdanje. Čak i nekoliko godina nakon što su akne bile pod kontrolom nisam vezala kosu u rep, lice sam nastavila skrivati kosom, tako da se s pacijentima doista mogu poistovjetiti”, kaže pa dodaje:

“Kao djevojci, san mi je bio probuditi se i biti zadovoljna izgledom svoje kože. Sretna sam što sam danas u prilici pomoći pacijentima koji imaju slična dermatološka stanja. Uz suvremene metode liječenja, to je doista i moguće. Iako danas radim i estetiku, iskonski volim i posvećena sam ‘pravoj’ dermatologiji te pacijente koji imaju kronične bolesti kože želim naučiti da svoju bolest drže pod kontrolom jer će jedino tako doista ostvariti sve što požele.”

Boost samopouzdanja

Ono što najviše voli u dermatologiji je kvaliteta kože. “Kada govorimo o estetici, danas je doista svatko prakticira, no između liječnika i njihovih znanja ipak postoje razlike. Lijepa i njegovana koža je nešto što prvo primijetim na osobi. Sretna sam jer danas imamo terapijske mogućnosti s kojima možemo razne kožne probleme, od ožiljaka od akni do raznih diskoloracija, dovesti u najbolje moguće stanje. Ako je izgled kože nešto što moje pacijente muči, želim im pomoći da se ujutro probude sretniji i tako ostvare što požele”, komentira Mikela misao vodilju koju oboje prate.

Bez obzira na to je li riječ o lijepom, zdravom osmijehu ili koži, svaki pomak nabolje dodatni je boost samopouzdanja koje pacijent dobiva te doista može ostvariti sve što poželi, može ostvariti svoj potencijal, složan je ovaj liječnički par.

Pacijent zbog straha nije bio kod zubara 20 godina

“Pojasnit ću vam na recentnom slučaju što znači ‘Ostvari što zamisliš’. Prije par tjedana javila mi se dugogodišnja pacijentica tražeći pomoć za svog oca koji je zbog straha i neodlaska stomatologu izgubio skoro sve zube. Totalnu protezu nije nosio te godinama nije žvakao hranu, već samo gutao, što je posljedično dovelo do problema sa želucem. Nakon detaljnog pregleda i RTG analize, u dogovoru s pacijentom smo se odlučili za All on 6 zahvat”, priča nam Marin pa nastavlja:

“Pacijentu su ugrađeni implantati u gornju i donju čeljust te je nakon dva dana dobio fiksne zube koji su mu vratili potpunu žvačnu i estetsku funkciju. Danima nakon zahvata obitelj mi je slala očeve slike na kojima se napokon smije i pisali su da je ovo najbolji dar koji su mu mogli dati”, govori stomatolog.

Nije imao zube, to je izazvalo probleme sa želucem

“Zdravi zubi iznimno su važni za zdravu probavu zato što njima usitnjavamo hranu. Ako hranu gutamo, kao u ovom slučaju, želudac te velike komade hrane ne može apsorbirati i tu nastaju problemi. Bez zubi doslovno gubimo vrlo važnu fazu u obradi hrane. Zato je ovaj pacijent dugoročno mršavio i imao ozbiljnih želučanih problema”, pojašnjava naš sugovornik.

U ovih malo više od devet godina samostalnog rada stekao je pacijente za cijeli život, te su to većinom ljudi koji redovito brinu o zdravlju svojih zubi.

Liječnik je i odgajatelj

“Kad sam počinjao raditi ideja mi je uvijek bila, i danas je, biti tu za pacijenta u svakom trenutku. Često sam se na poziv svojih pacijenata znao dizati s nedjeljnog ručka i odlaziti u ordinaciju. Važna je suradnja, odnos povjerenja koji gradite, da doista budete oslonac pacijentu”, dodaje govoreći da je liječnik ponekad i odgajatelj.

“Ljudi i dalje imaju loše zube te je potreba za velikim popravcima i ugradnjom više implantata još uvijek velika. No, očekujem da će se to s vremenom popraviti. Kad sam išao na prvi implantološki tečaj u Njemačku, profesor koji me tada učio u jednom je danu ugradio najviše dva implantata odjednom, dok je kod nas normalno da se stavljaju četiri i više implantata u jednom zahvatu. Zašto? Zato jer oni gubitak jednog zuba odmah nadomještaju implantatom ili mostom, dok se to kod nas odgađa, što kasnije za posljedicu ima samo kompliciraniji i skuplji zahvat kod sanacije. To je nešto što se sada događa kod nas, stvaramo nove generacije odgovornih pacijenata”, smatra dodajući da će današnja djeca biti odrasli ljudi bez karijesa.

Djeca bi trebala ići na pregled čim počnu nicati prvi zubi

U svojoj ordinaciji ima pacijente od 7 mjeseci do 77 godina.

“Dijete bi trebalo dovesti stomatologu, čim počnu nicati prvi zubi. Upravo je to pravo vrijeme da roditeljima pokažemo na koji način se pravilno održava oralna higijena, počevši od brige za mliječne zube koje je u početku dovoljno očistiti i najobičnijom gazicom. Na prvom pregledu zapravo educiramo roditelje koji će kod kuće educirati djecu. Dok su još mala, djeca bi trebala početi usvajati naviku da uvečer ne jedu i ne piju ništa slatko i da, ako su žedni, prije spavanja popiju vodu”, smatra Marin.

Neka se djeca, nažalost, jako boje zubara

“Kod njih je strah toliko velik da u prvih nekoliko dolazaka ne radimo ništa nego kroz igru i priču pokušavamo osigurati da se dijete osjeća ugodno. Ništa se ne smije raditi na silu, tako dijete kao pacijenta možete izgubiti na dugi period, a za to vrijeme zubi se mogu uništiti toliko da ih je teško više izliječiti’’ kaže Marin.

“Imali smo djecu s jako lošim mliječnim zubima koja sada nemaju niti jedan karijes i samostalno dolaze na kontrolne preglede.”

Važnost mliječnih zubi

“Ako djeca imaju karijese na mliječnim zubima, čim počne rasti trajna šestica koja se teško čisti, na nju se nakuplja plak i karijes na njoj može nastati za samo nekoliko mjeseci. Naime, karijes rapidno napreduje u mladih, trajnih zuba.

Ako tada krenu problemi, oni nažalost ostaju za cijeli život. Zato je jako važno da su svi mliječni zubi zdravi, osobito u vrijeme nicanja trajnih zuba. Dakle, u tom razdoblju dijete ne bi smjelo imati aktivan karijes.

“Jako je važno i da se mliječni zubi ne vade prerano, zato što oni čuvaju mjesto za trajne zube. Ako se izvade prerano, onda obično trajni zubi ne rastu pravilno”, kaže dr. Petković.

Rijedak slučaj stavljen pod kontrolu

Zdrave promjene kroz stručno vodstvo profesionalni su i poslovni moto ovog mladog liječničkog para. Stomatolog nam je ta nastojanja približio kroz primjer pacijenta kojem je rekonstruirao cijelo zubalo, a dermatologinja se prisjetila jednog rijetkog slučaja koji je uspješno stavila pod kontrolu.

“Imala sam mladu pacijenticu koja inače ima upalnu bolest crijeva. Pojavile su joj se kožne promjene koje se inače u takvim slučajevima javljaju vrlo rijetko”, govori te pojašnjava:

“Stanje kože koje se pojavilo u kombinaciji s njezinom osnovnom upalnom bolesti, a osim što je bilo rijetko, bilo je i doista ozbiljno, no čestim kontrolama uspjeli smo pacijenticu izliječiti. Na zadnjem pregledu pacijentice bila sam i sretna i tužna, sretna zato što je pacijentica dobro, a tužna jer je više neću vidjeti. Doista ne znam kako bih bolje opisala taj osjećaj.”

Takvi joj slučajevi, kaže, pružaju poseban osjećaj zadovoljstva.

Među najmlađim specijalistima dermatovenerologije na KBC-u Zagreb

Osim u Poliklinici Petković, liječnica radi i u KBC-u Zagreb te u Poliklinici dr. Jakić. Trenutno je doktorand na poslijediplomskom studiju Biomedicina i zdravstvo na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Između ostalog, u KBC-u Zagreb bavi se digitalnim fotopraćenjem visokorizičnih pacijenata koji imaju veću šansu da razviju melanom te je članica nekoliko dermatoveneroloških društava.

“Iako je dermatovenerologija predivna, svoj put sam našla u dermatoonkologiji, dermatokirurgiji te trihologiji. Životi većine liječnika su se promijenili tijekom pandemije, a na neke je utjecao i potres. Naša Šalata je nažalost jako oštećena u potresu, no veselim se novim počecima naše Klinike za dermatovenerologiju koja je sada i fizički u sklopu KBC-a Zagreb, na Rebru”, govori.

Nemelanomski karcinomi kože jako su česti

Nastavlja razgovor o svojem razvoju otkrivajući kako je nedavno bila na jednoj uzbudljivoj edukaciji u Veroni.

“Ondje sam imala priliku raditi rekonstrukciju lica nakon odstranjenja neoplazme na kadaverima, odnosno na osobama koje su preminule i koje su svoja tijela dale u medicinske svrhe. Naime, budući da nije isto operirati leđa i lice, imala sam jedinstvenu priliku nekoliko dana usavršavati svoja znanja”, priča nam.

Neoplazme mogu biti benigne i maligne, objašnjava, a najčešće maligne neoplazme mogu biti melanomi i nemelanomski karcinomi kože.

Posvećena edukaciji pacijenata

Istovremeno s velikim zanimanjem i strašću Mikela pristupa estetskim problemima, ali i problemima vlasišta koja liječi u Poliklinici Petković. “Dakle, baš kao što Marin svoje pacijente uči da se brinu o zdravlju svojih zubi, tako i ja pacijente želim naučiti da brinu o zdravlju svoje kože i kose i to s ciljem da se zapravo, što rjeđe viđamo”, govori pojašnjavajući da je to, iako to zvuči paradoksalno, najbolji put za pacijenta.

Edukacija je važna, ljude se odmalena podsjeća na važnost održavanja zdrave tjelesne težine te balansirane prehrane, kao i preventivnih pregleda te često čujemo kako ginekologu i stomatologu trebamo ići redovito. Istovremeno, briga o koži tek je unazad zadnjih desetak godina u nešto većem fokusu.

Rješenja se ne traže na društvenim mrežama

Također, liječniku odlazimo samo kada problem nastane, a ne iz preventive. Pitamo liječnicu zašto je to tako.

“Na nama je odluka kada ćemo potražiti pomoć. Mladi ljudi, a posebice osobe s aknama, vrlo često isprobavaju beauty savjete koje pronalaze na internetu ili prvo idu kozmetičaru. Nerijetko koriste preparate koji odgovaraju njima bliskim osobama, ali to ne znači nužno da će isti preparat biti učinkovit i njima budući da imamo nekoliko vrsta akni. Pritom uglavnom ne riješe svoj problem nego se često vrte u začaranom krugu. Akne su dijagnoza i trebaju se pravodobno i stručno liječiti”, kaže.

Kada na prvi pregled

“Govorimo li o madežima, na prvi pregled bi trebalo doći u pubertetu, ako roditelji ili dijete nisu primijetili da postoji promjena koja odskače od ostalih veličinom, bojom i oblikom ili iznimno brzo raste. Naravno, ta preporuka isključuje roditelje djece koja imaju kongenitalne madeže. Nakon prvog pregleda madeža važno je nastaviti s redovitim kontrolama kod dermatologa prema preporuci te redovito koristiti fotozaštitu.

Govorimo li o aknama, dolazak s 14 godina u nekim slučajevima može biti prekasan, kaže ističući da oko 80 posto djece u pubertetu ima neki oblik akni.

“Kada govorimo o aknama, posebno me zabrinjava trend postadolescentnih akni u mladih žena koje se često teško i dugotrajno liječe. I u tom slučaju presudan je individualan pristup svakom pacijentu i stanju njegove kože”, napominje.

Koža i kosa nakon zaraze COVID-om

U jeku pandemije, dodaje, još su se neka stanja pojavila u većoj mjeri nego inače.

“Nakon preboljenja korone često vidimo različita pogoršanja već postojećih dermatoza ili promjene koje su uzrokovane samim virusom. Također, nakon COVID-a je prisutno i pojačano opadanje kose. Srećom, iako se radi o privremenom i gotovo uvijek prolaznom stanju, radi se i o stanju koje poprilično zabrinjava pacijente”, kaže dodajući da je često odlazila na COVID odjele na konzilijarne preglede, a jedan period pandemije radila je u KB Dubrava na COVID odjelu.

Sunce ne zna jeste li vi u Zagrebu ili na moru

Naša liječnica napominje da je edukacija pacijenata važna. “Kad su moja djeca bila manja, u dogovoru s predstojnicom Klinike, znala sam odlaziti u vrtić s promotivnim materijalima i s djecom razgovarati o suncu, njegovoj važnosti, ali i gdje je ono sve oko nas. Naime, jako je važno naučiti da direktno i indirektno sunce mogu biti podjednako opasni”, priča te nastavlja:

“Kada s pacijentima pričam o zaštiti od sunca, uvijek im kažem da sunce ne zna jeste li vi u Zagrebu ili na moru. Važno je uvijek štititi svoju kožu, ne samo kada ste na ljetovanju, te u tome edukacija čini važnu ulogu”, govori liječnica koja je sudjelovala u raznim javnozdravstvenim akcijama tijekom kojih su građanima otkriveni karcinomi kože i melanomi.

Individualan pristup liječenju je ključan

Upravo je ta ideja u temelju individualnog pristupa liječenju koji provodi u svom poslu. “Osobno smatram da se svakom pacijentu treba pristupiti individualno. Zašto kažem individualno? Naime, uzmemo li u obzir samo jednu bolest kože, ta se bolest drugačije manifestira kod svakog pacijenta s obzirom na težinu kliničke slike i odgovor na pojedinu terapiju. I svi mi možemo drugačije reagirati na određenu terapiju”, pojašnjava.

Objasnila nam je kako individualan pristup prakticira u svom radu.

“Ako krenemo raditi neke invazivnije metode liječenja kože s kojima želimo poboljšati njezinu strukturu ili izliječiti neki problem, svaki pacijent ima svoj protokol. Sve što radim zabilježim. Primjerice, ako radimo microneedling onda zapišem gdje sam radila i na kojoj dubini sam radila. Uvijek napravim plan koji objasnim pacijentu i prema tom protokolu pratim svakog pacijenta kako bih bila sigurna u djelotvornost onoga što sam radila”, kaže.

Najčešće pogreške u njezi kože

Dermatologinja nam je izdvojila i najčešće pogreške koje radimo dok brinemo o svojoj koži, a da pritom nismo svjesni njihove štetnosti.

“Žene se definitivno tuširaju prevrućom vodom, a tako se narušava barijera kože zato što vruća voda, figurativno rečeno, skida zaštitni sloj lipida. Kako bismo u konačnici spriječili neugodnu suhoću kože koja je u tom slučaju neminovna, trebali bismo koristiti sindete za tuširanje i kožu njegovati hranjivim emolijensima te se tuširati u mlakoj vodi”, kaže te nastavlja:

“Tijekom pandemije bilo je više pacijenata s kontaktnim dermatitisom zbog učestalog pranja ruku preagresivnim sapunima. Zato bi ruke trebalo prati sindetima i mazati ih više puta dnevno”.

Zaštita tijekom cijele godine

Na kraju, još jednom podsjeća na pogreške koje radimo pri korištenju krema sa zaštitnim faktorom.

“Ljudi često stavljaju premale količine kreme. Također, nekoliko sati nakon prvog apliciranja ne nanose novi sloj zaštite te vrlo često griješe tako što koriste prenizak zaštitni faktor. Osobno, kremu sa zaštitnim faktorom koristim tijekom cijele godine”, otkriva dodajući da uvijek bira mineralne kreme jer se one ne apsorbiraju u kožu za razliku od onih s kemijskim zaštitnim filtrom.

Zube ne bismo smjeli izbjeljivati sami

Budući da su ljudi skloni, a osobito mladi, isprobavati razne savjete s interneta, liječnički par nam je izdvojio najštetniji savjet iz svoje domene na koji su naišli u bespućima interneta.

“To je svakako korištenje bilo kakvih abrazivnih sredstava za izbjeljivanje zubi. Prije desetak godina smo imali paste s mikrogranulama, danas takvih pasti više nema. Zašto? Zato što su ljudi oštećivali zube njihovim korištenjem. Također, gelovi za izbjeljivanje koje koristimo u ordinacijama su namijenjeni samo za profesionalnu upotrebu pod nadzorom liječnika jer pretjeranim korištenjem mogu uzrokovati nekrozu zuba te oštećenja zubnog mesa.

Sve treba biti kontrolirano. Izbjeljivanje nije štetno ako se radi stručno. Dapače, ono može pojačati strukturu zuba koji postaje manje osjetljiv. No, ponavljam, taj dio treba prepustiti stručnjacima”, govori stomatolog.

Opasno je prati zube odmah nakon voćnog obroka

Stomatolog je izdvojio i jednu naviku koju radimo, a nismo svjesni njezine štetnosti.

“Nakon voćnog obroka ili gaziranog pića zube ne biste smjeli prati barem pola sata zato što sadrže kiseline koje omekšavaju caklinu. Dakle, ako pijete sok od citrusa ili jedete voće, pustite da prođe barem pola sata pa onda perite zube. Takva pića ili obroci potiču lučenje sline, to je naš obrambeni mehanizam, sa slinom se smanjuje kiselost u ustima i caklina se ponovno remineralizira”, ističe.

Ista se stvar događa dok žvačemo žvakaću gumu bez šećera zato što žvakanje potiče lučenje sline. “To je jako važno zato što slinom počinje prvi proces probave. Naime, slina ima enzime koji potiču rastvaranje hrane”, dodaje ponavljajući da nakon kiselih obroka i pića ne bismo smjeli odmah prati zube nego pričekati barem pola sata.

Meka ili tvrda četkica?

Odgovorio je i na vječno pitanje – je li važnije prati zube ujutro ili navečer? “Oboje je važno, zube bi trebalo prati nakon svakog obroka, ali je uvečer najvažnije dobro oprati zube i očistiti prostor između zubi”, kaže na što nam otkriva najčešću pogrešku koju radimo u oralnoj higijeni.

“Trebali bismo koristiti što mekše četkice. Ljudi znaju pretjerati u oralnoj higijeni i napraviti više štete nego koristi. No, puno štetniji je neodlazak stomatologu zato što ćemo mi primijetiti i ispraviti sve ono što krivo radite. Dakle, neodlazak na redovite kontrole jedna je od većih grešaka koju ljudi rade. Što to znači? To znači ako je sve sanirano – svakih šest mjeseci”, zaključuje stomatolog.


Sadržaj nastao u suradnji s Poliklinikom Petković