Prva pomoć kod ugriza zmije: stručnjaci su istaknuli u čemu ljudi najviše griješe

Otrov se brže širi po tijelu dok se krećemo, pa hitnu treba čekati u mirnom položaju

27.04.2023., Zadar - Stipe Petrina doveden je uz pratnju policije na Trgovacki sud u Zadru. Nedugo nakon pocetka rocista pozvana je Hitna pomoc zbog njegovog narusenog zdravstvenog stanja.  Photo: Dino Stanin/PIXSELL
FOTO: Dino Stanin/PIXSELL

U Hrvatskoj živi 15 vrsta zmija od čega su tri otrovnice – poskok (Vipera ammodytes), riđovka (Vipera berus) te planinski žutokrug (Vipera ursinii). Sve se mogu prepoznati po karakterističnoj cik-cak šari na leđima, glavi koja je širinom jasno odvojena od vrata te po kratkom zdepastom tijelu i očnim zjenicama u obliku vertikalnog proreza, ističu stručnjaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Znakovi i simptomi ugriza zmije

Na mjestu ugriza vide se dvije ranice od zmijskih zuba koje su udaljene 6 do 8 milimetara. Katkad može biti vidljiva samo jedna ranica ili ogrebotina, no sam ugriz ne znači da je zmija i ubrizgala otrov. U 22 posto dokazanih ugriza nema znakova otrovanja, navode iz Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Grada Zagreba. Ipak, otrovi poskoka i riđovke su pretežito hemotoksični zato što izravno razaraju tkiva i izazivaju poremećaje u krvnom optoku.

Unutar nekoliko minuta ili nakon nekoliko sati na mjestu ugriza zmije javljaju se znakovi otrovanja:

  • bol od ugriza i oticanje koje se širi od mjesta ugriza
  • vrtoglavica
  • nesvjestica
  • mučnina, povraćanje i znojenje
  • oštra, sijevajuća bol i oteklina na mjestu ugriza
  • potkožna krvarenja ili čak mjehurići ispunjeni krvavim sadržajem
  • otok limfnih čvorova u preponi kod ugriza u nogu ili u pazuhu kod ugriza u ruku

Pravila prve pomoći nakon ugriza zmije

Otrovni zmijski ugrizi su hitno stanje koje se mora odmah liječiti.

  • ugriženu osobu treba što prije prevesti do najbliže medicinske ustanove ili nazvati Hitnu pomoć na brojeve 194 ili 112, radi primanja antidota
  • potrebno je ostati miran i priseban – otrov se brže širi po tijelu dok se krećemo, pa hitnu treba čekati u mirnom položaju
  • imobilizirajte nogu ili ruku na kojoj je ugrizna rana, kako bi se onemogućilo pokretanje što usporava širenje otrova u limfni i krvni sustav
  • ruku treba postaviti u razini srca, a nogu držati na povišenom, što može smanjiti oticanje
  • skinite prstenje i satove prije nego dođe do oticanja ekstremiteta
  • pokrijte mjesto ugriza čistom, suhom oblogom
  • označite rub otekline na koži

Stručnjaci HZJZ-a upozoravaju da ne činite ništa od navedenog:

  • nemojte čekati da se pojave simptomi u slučaju ugriza, već odmah potražite liječničku pomoć
  • ne ​​podvezujte ugriženi ud zato što se tako sprečava protok krvi što može uzrokovati nekrozu
  • nemojte zarezivati ranu
  • ne pokušavajte isisati otrov
  • nemojte nanositi led ili uranjati mjesto ugriza u vodu
  • nemojte piti alkohol kao sredstvo protiv bolova
  • nemojte uzimati lijekove protiv bolova (kao što su aspirin, ibuprofen)
  • nemojte pokušati uhvatiti zmiju, tako riskirate dodatni ugriz
  • ne pokušavajte uhvatiti zmiju – točna determinacija vrste nije potrebna, liječnici znaju prepoznati ugriz otrovnice, a za ugrize svih naših otrovnica primjenjuje se jedinstveni protuotrov

Prevencija ugriza zmija

Zbog visokih temperatura i nedostatka vode, te zbog glodavaca i ostalih životinja kojima se hrane, a koji se nalaze oko kuća u dvorištima, zmijama okućnice postaju odgovarajuće stanište u koje dolaze potražiti hranu, vodu i zaklon.

Ako primijetite zmije u dvorištima, potrebno je redoviti kositi travu te ukloniti mjesta koje zmije koriste kao zaklon, a to su nakupine kamenja ili različitih predmeta, naslaganih suhih grana, drva i slično. Također, potrebno je zatvoriti pukotine i rupe kroz koje zmije mogu ući u stambene objekte, garaže ili podrume.

Iako pojedincima predstavlja izazov loviti i ubijati zmije, to je kažnjivo zato što se radi o uznemiravanju zaštićenih vrsta. Ujedno, pokušaj hvatanja zmije je i opasna radnja koja može uzrokovati i ugriz zmije. Čak i fotografiranje iz neposredne blizine može zmiju potaknuti da zauzme obrambeni položaj i ugrize, napominju iz HZJZ-a. Ako se nalazite na područjima i staništima u kojima zmije obitavaju, potrebno je poduzeti mjere opreza.

Kako bi se spriječio ugriz zmija preporučuje se:

  • nošenje odgovarajuće obuće koja štiti nogu od ugriza (ne hodajte bosi ili u ljetnim sandalama)
  • nošenje dugih hlača, čarapa i majica dugih rukava
  • u prirodi hodajte po stazama te izbjegavajte područja izvan staza. Zmije osjećaju vibracije koje nastaju hodanjem pa će se u većini slučajeva maknuti s našeg puta prije nego što ih i zamijetimo
  • pri branju plodova uputno je nositi rukavice i koristiti štap kojim možemo provjeriti područje kojim se krećemo te povremenim lupkanjem o tlo zmiju na vrijeme upozoriti na naš dolazak
  • provjeriti mjesto na kojemu ćemo sjediti
  • ako se penjemo po stijenama, preporučuje se provjeriti da nema prisutnosti zmija
  • ujesen, kako padaju ljetne temperature, treba obratiti pažnju na grane drveća i grmova zato što se poskoci tada sunčaju na njima

Stručni izvori korišteni za ovaj članak:

Nastavni zavod za hitnu medicinu Grada Zagreba

Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije

Hrvatski zavod za javno zdravstvo