Zmije u Hrvatskoj: Od 15 vrsta samo tri su opasne
U periodu od 2005. do 2019. godine u Republici Hrvatskoj identificirana su tri smrtna slučaja od ugriza zmije
Kod većine ljudi, sama pomisao na zmije stvara strah i nelagodu, a susret sa njima tijekom ljetnih i jesenskih dana povećan je zbog toga što su u tom periodu najaktivnije. U bogatoj prirodi hrvatske obitava 15 vrsta zmija, od koje su tek tri otrovnice, a čak njih 12 strogo je zaštićeno Zakonom o zaštiti prirode.
Tijekom jeseni zmije su posebno aktivne i love kako bi se pripremile za zimu i hibernacijski period. U potrazi za gnjezdima ptica i njihovim jajima, poskok se tijekom jesenskih mjeseci penje na drveće zbog čeg je i nastao mit o zmijama koje skaču. Ako dođe do susreta sa zmijom, ne treba je uznemiravati i ne smije ih se ubijati, ili tjerati, već pokušati spretno zaobići. Ugrizi zmija događaju se isključivo onda kada ljudi dođu u direktni kontakt sa njima, a zmija se tada obrambeno ponaša i napada.
Otrovne zmije u Hrvatskoj
Prema istraživanjima HZJZ-a, u periodu od 2005. do 2019. godine u Republici Hrvatskoj identificirana su tri smrtna slučaja od ugriza zmije, i to 2006., 2007. i 2013. godine. Možda mislite kako su zmije u Dalmaciji i susjednim regijama najopasnije, te da ih ćete ih tamo najčešće sresti, pokazalo se da su staništa zmija rasprostranjena po cijeloj Hrvatskoj.
Sve zmije otrovnice u hrvatskoj pripadaju rodu ljutica (Vipera), a jednostavno ih je prepoznati po karakterističnoj cik-cak šari na leđima, očnim zjenicama u obliku vertikalnog proreza i glavi koja je odvojena od vrata. Jedina iznimka u ovome slučaju je riđovka, koja nekada može biti potpuno crne boje ili imati niz isprekidanih poprečnih pruga.
Poskok (Vipera ammodytes)
Uz neotrovnu i apsolutno bezopasnu bjeloušku, poskok je vjerojatno jedna od vrsta zmija čiji je naziv poznat većini stanovnika Republike Hrvatske. No, za razliku od bjelouške, poskok je zmija otrovnica koju je najbolje izbjegavati. Najčešće ćemo ga susresti na osunčanim i suhim mjestima uz koje se nerijetko nalazi i ponešto vegetacije ili kamenih dijelova. S obzirom na to, može ga se susresti među kamenim pločama, hrpama kamenja, polušikarama, ali ponekad i u niskom grmlju ili drveću. Susret s poskokom posebice je opasan u jesen, jer se ova zmija tada nerijetko penje na drveće kako bi vrebala ptice. Naime, može se dogoditi da ljudi prilikom šetnje šumom slučajno zapnu za poskoka na drvetu, a posljedice mogu biti kobne, stoga je ponekad potrebno i podignuti pogled i usmjeriti ga prema krošnjama. Valjalo bi još i spomenuti da je poskok većinom aktivan od kraja travnja do početka prosinca. Ako se ipak susretnete s poskokom, nikako ne paničarite. Najbolja opcija svakako je da zmiju otrovnicu u Hrvatskoj zaobiđete i ne uznemiravate. A poprskate li poskoka bilo kakvom tekućinom ili lupate štapom o pod, izgledne su šanse da će pomisliti kako su mu dani odbrojani i pobjeći glavom bez obzira.
Planinski žutokrug (Vipera ursinii macrops)
Planinski žutokrug još je jedna zmija pomalo poetičnog naziva. Kao što im ime i nalaže, ove zmije otrovnice u Hrvatskoj možemo pronaći na planinama i visokoplaninskim travnjacima. Planinski žutokrug često obitava na područjima Velebita, Dinare, Kamešnice i Troglava te se uvijek nalazi na nadmorskim visinama iznad 900 metara. Ako želite izbjeći susret s planinskim žutokrugom, ne bi bilo loše izbjegavati kamenjare, močvare i suhe travnjake. Također je poželjno nošenje odjeće dugih rukava kako bi se izbjegli neželjeni ugrizi. No ukoliko vas ova zmija otrovnica ugrize, moglo bi se reći da imate sreće, jer je otrov planinskog žutokruga slab, a najusporediviji je s rezultatima ugriza pčele ili ose.
Riđovka (Vipera berus)
Ako već i niste čuli za riđovku, možda ste čuli za neko od drugih imena ove zmije otrovnice. U Hrvatskoj je još zovu i crnostrig, šarka i šarulja. Riđovka je, naime, najbolje proučena zmija na cijelom svijetu, pa su tako poznate i činjenice da raste do 75 centimetara, a možete je susresti u planinama, otvorenim šumama, močvarama, šikarama – pa čak i u vodi. Riđovka je zmija otrovnica koja je vrlo dobra plivačica, a posebice voli plivati noću i dok pada kiša ili je vrijeme pretežno vlažno. Lako se prepoznaje po svom debljem tijelu, većoj glavi i karakterističnoj isprekidanom linijom na tijelu, koju koristi u svrhu mimikrije. Baš poput ljudi, nakon kupanja, riđovka se voli sunčati tako da se zamota u klupko ili spljošti tijelo. Vidite li riđovku u prirodi, najbolje ju je zaobići i ne ometati.
Neotrovne zmije u Hrvatskoj
Uz zmije otrovnice, u Hrvatskoj postoje i neotrovne zmije, njih čak 13. Provjerite koje zmije u Hrvatskoj su zaista bezopasne, a usput možete saznati i poneku zanimljivost o njima.
Bjelica (Zamenis longissimus)
Bjelica je tanka, neotrovna zmija koja je prepoznatljiva po svojoj izduljenoj glavi. Može se susresti u rupama ispod kamenja, u ruševinama, rupama u tlu, i ispod daski. Bjelica je jako dobra penjačica pa je možemo vidjeti na visokom grlju ili na granama u krošnjama drveća. Ukoliko napadnete zmiju bjelicu, ona će reagirati bježanjem i ispuštanjem tekućine neugodnog mirisa.
Bjelouška (Natrix natrix)
Bjelouška je dobro poznata neotrovna zmija koja u Hrvatskoj obitava u neposrednoj blizini vrtova, močvara, livada i šuma. Ovu neotrovnu zmiju najčešće se može susresti u blizini vode, gdje se hrani ribama i žabama. Bjelouške su jako brze i oprezne, a to je razlog zašto je ove zmije teško proučavati. Dobro je napomenuti da od bjelouške ne postoji nikakva opasnost – ona se sudara glavom, ali ne grize.
Crna poljarica (Hierophis viridiflavus)
Crna poljarica neotrovna je zmija koja obitava na livadama, kamenjarima, poljima i suhim šumama. Ove zmije hrane se pticama, gušterima i manjim glodavcima, a budući da su jako brze, odlično se penju i uvlače u svakojake šupljine. Crna poljarica brani se tako da sikće, a ponekad i ugrize. Ugriz crne poljarice može biti dosta bolan, ali nije otrovan, stoga nemate prevelike brige.
Crvenkrpica (Zamenis situla)
Zmija crvenkrpica prava je ljepotica, lako prepoznatljiva po svojim crvenkasto smećkastim šarama koje se protežu duž zmijskog tijela. Crvenkrpica raste do jednog metra i još jedna je od neotrovnih zmija u Hrvatskoj. Ovu zmiju može se pronaći na rubovima cesta i polja, u kamenjarima, uz rijeke i potoke, a u nekim slučajevima čak i u ljudskim vrtovima ili kućama.
Kravosas (Elaphe quatuorlineata)
Kravosas je neotrovna zmija koju možete pronaći u kamenim zidovima, šupljinama u tlu, u kršu i gustišima. U prirodi, kravosas se hrani šaroliko, od guštera i kukaca do ptičjih jaja i miševa. Budući da je ova zmija spora, najbolje ju je – kao i sve ostale vrste zmija – oprezno zaobići.
Osim ovih 5 neotrovnih zmija, u Hrvatskoj još možemo pronaći i sljedeće neotrovne vrste zmija:
- Crnokrpica (Telescopus fallax)
- Crvolika sljeparica (Typhlops vermicularic)
- Ribarica (Natrix tessellate)
- Plavetna poljarica (Platyceps najadum)
- Smukulja (Coronella austriaca)
- Šara poljarica (Hierophis gemonensis)
- Zmajur (Malpolon insignitus)
- Žuta poljarica (Dolichophis caspius)
Što napraviti ako vas ugrize zmija otrovnica?
Osobu koju je ugrizla zmija potrebno je što prije prevesti do najbliže medicinske ustanove ili nazvati Hitnu pomoć na brojeve 194 ili 112, radi primanja antidota. Kako bi se smanjilo oticanje tkiva na mjestu ugirza, potrebno je ukloniti odjeću i nakit, a ranu pustiti da slobodno krvari bez dodatnog rezanja ili pokušavanja isisavanja otrova.