Sjogrenov sindrom često ostaje neprepoznat: od pojave simptoma do dijagnoze u prosjeku prođu tri godine

Sjogrenov sindrom je kronični autoimuni poremećaj koji zahvaća žlijezde s vanjskim izlučivanjem, najčešće one koje su zadužene za proizvodnju suza u ustima i sline u ustima. Glavni simptomi Sjogrenovog sindroma su suhe oči i usta, ali mogu biti zahvaćeni i drugi dijelovi tijela, pri čemu mnogi ljudi prijavljuju umor i bolove u zglobovima i mišićima. Osim toga, bolest može oštetiti pluća, bubrege i živčani sustav. Sjogrenov sindrom uglavnom pogađa žene. Naime, devet od deset osoba s dijagnozom Sjogrenovog sindroma su žene. Prosječna dob dijagnoze je kasnih 40-ih godina, iako se može pojaviti u svim dobnim skupinama, uključujući djecu, i u oba spola. Sjogrenov sindrom može se pojaviti sam ili s drugim autoimunim stanjima kao što su reumatoidni artritis ili lupus.

Sjogrenov sindrom ima dva oblika:

• primarni: javlja se samostalno
• sekundarni: javlja se s drugom reumatskom bolešću kao što je reumatoidni artritis, lupus ili sklerodermija

Simptomi Sjogrenovog sindroma

Sjogrenov sindrom možete dobiti u bilo kojoj dobi, ali je najčešći kod ljudi u 40-im i 50-im godinama. Simptomi Sjogrenovog sindroma razlikuju se od osobe do osobe te kod nekih ljudi simptomi variraju između blagih i teških.

Klasični simptomi Sjogrenovog sindroma su:

• suhe oči
• osjećaj pečenja u očima
• osjećaj pijeska u očima
• zamagljen vid
• osjetljivost na jako svjetlo
• nadraženost, svrbež kapaka
• suha usta
• problemi s gutanjem i govorom

Zbog nedostatnih količina sline, može se razviti više zubnog karijesa i infekcija u ustima, kao što je kandidijaza.

U nekim slučajevima, Sjogrenov sindrom utječe na druga tkiva i organe i ima šire učinke na tijelo.

Ovi drugi učinci mogu uzrokovati simptome kao što su:

• umor
• bol u zglobovima
• suha koža
• suhi nosni prolazi i grlo
• suhi kašalj
• kožni osip
• bolovi u mišićima
• refluks kiseline
• suhoća rodnice
• oticanje žlijezda oko lica i vrata
• problemi sa spavanjem
• loša koncentracija i problemi s pamćenjem
• utrnulost, trnci i slabost, osobito u ekstremitetima
• kratkoća daha ili problemi s disanjem
• slabost mišića

Do dijagnoze u prosjeku prođe tri godine

Sjogrenov sindrom je često ostaje neprepoznat ili je pogrešno dijagnosticiran zato što simptomi Sjogrenove bolesti mogu oponašati simptome menopauze, nuspojava lijekova, alergija ili medicinskih stanja kao što su lupus, reumatoidni artritis, fibromijalgija i multipla skleroza. Budući da svi simptomi nisu uvijek prisutni u isto vrijeme i zato što Sjogrenov sindrom može uključivati nekoliko tjelesnih sustava, liječnici, oftalmolozi i stomatolozi ponekad liječe svaki simptom pojedinačno i ne prepoznaju da je prisutna sustavna bolest. Prosječno vrijeme od pojave simptoma do dijagnoze je 3 godine.

Uzroci Sjogrenovog sindroma

Sjogrenov sindrom je autoimuni poremećaj koji nastaje kada imunološki sustav napada zdrava tkiva. Znanstvenici ne znaju što uzrokuje pogrešku u radu imunološkog sustava koja izaziva Sjogrenov sindrom, ali vjeruju da su uključeni i genetski i okolišni čimbenici. Studije su povezale Sjogrenov sindrom s promjenama u nekoliko gena, od kojih su mnogi uključeni u rad imuniteta. U Sjogrenovom sindromu, imunološki sustav napada žlijezde koje proizvode suze i slinu. Upala oštećuje žlijezde, ograničavajući njihovu proizvodnju tekućine koja inače održava vlažnost očiju i usta. U nekim slučajevima, imunološki sustav napada i druge dijelove tijela, oštećujući druge organe i tkiva, uzrokujući niz drugih simptoma.

Kada posjetiti liječnika?

Posjetite liječnika opće prakse ako imate simptome Sjogrenova sindroma koji ne prolaze ili vas muče. Postoje mnoga stanja koje mogu uzrokovati slične simptome. Liječnik opće prakse može provjeriti neke od uobičajenih uzroka, kao što su blefaritis, dijabetes ili nuspojave lijekova.

Liječenje Sjogrenovog sindroma

Kod Sjogrenovog sindroma provodi se liječenje infekcija određenih dijelova tijela koja su zahvaćena ovim stanjem pri čemu se, primjerice, koriste umjetne suze kojima se pokušava ublažiti suhoća očiju dok se pojačanom hidracijom te žvakanjem žvakaćih guma nastoji ublažiti suhoća u ustima. Liječnik će, ovisno o cjelokupnog stanju, odrediti kojim lijekovima i životnim navikama možete poboljšati kvalitetu života sa Sjogrenovim sindromom. Naime, budući da Sjogrenov sindrom različito utječe na svakog pacijenta, liječnik obiteljske medicine, stomatolog, oftalmolog i drugi stručnjaci trebali bi za svakog pacijenta razviti personalizirani plan liječenja različitih simptoma.

U liječenju Sjogrenovog sindroma koriste se:

• umjetne suze kojima se održava vlažnost oka
• lijekovi za poticanje lučenja sline uz koje stomatolog može preporučiti žvakanje žvakaćih guma i pijuckanje vode tijekom dana
• posebni proizvodi za ispiranje usta ili zubne njege zato što osobe sa Sjogrenovim sindromom imaju veći rizik od bolesti zuba
• hormonska terapija, neki ljudi trebaju hormonsku terapiju za liječenje suhoće rodnice uzrokovane hormonalnom neravnotežom
• bezreceptni lijekovi protiv bolova; ne preporučuje ih se koristiti dulje od 10 dana
• kortikosteroidi, protuupalni lijekovi koji se uzimaju u obliku tableta ili injekcija
• imunosupresivi, lijekovi koji smanjuju aktivnost imunološkog sustava

Život sa Sjogrenovim sindromom

Simptomi Sjogrenovog sindroma se uglavnom mogu kontrolirati da ne narušavaju kvalitetu života. Sljedeći savjeti mogu olakšati život sa Sjogrenovim sindromom.

Njega očiju kod Sjogrenovog sindroma

• izbjegavajte propuh, povjetarac i zadimljene prostore
• nemojte koristiti kapi za oči koje iritiraju oči. Ako vam jedna vrsta kapi smeta, pokušajte s drugima
• koristite ovlaživač zraka u prostoru u kojem provodite najviše vremena
• ako dobijete blefaritis, stavite tople obloge na oči kako biste ublažili tegobe

Njega usne šupljine kod Sjogrenovog sindroma

• redovito perite zube i čistite ih koncem. Postoje paste za zube namijenjene osobama sa suhim ustima. Većina ljudi trebala bi koristiti pastu za zube s fluorom kako bi spriječila karijes
• nosite bocu s vodom i pijuckajte je tijekom dana kako bi usta ostala vlažna
• žvakanje žvakaće gume ili cuclanje tvrdih bombona pomaže žlijezdama da proizvode više sline. Koristite žvakaće gume i bombone bez šećera
• posjetite stomatologa barem dva puta godišnje
• posjetite svog liječnika ili zubara ako imate simptome kandidijaze, kao što su peckanje, bol i bijele mrlje u ustima

Upravljanje drugim simptomima povezanim sa Sjogrenovim sindromom

• redovito hidratizirajte kožu, posebno proizvodima za ekstra suhu kožu
• koristite balzame za usne, poput onih koji sadrže vazelin
• za suhoću vagine koristite proizvode poput vaginalnih hidratantnih ili estrogenskih krema
• za suhi nos koristite sprejeve
• dugotrajno Sjogrenov sindrom može biti izazovno stanje, stoga posjetite stručnjaka za mentalno zdravlje ako se pojave emocionalni problemi
• održavajte zdravu težinu i pazite što jedete kako biste kontrolirali refluks kiseline. Jedite polako i izbjegavajte uobičajene okidače kao što su pržena i masna hrana, umak od rajčice i luk

Može li se spriječiti Sjogrenov sindrom?

Budući da je riječ o autoimunom poremećaju, stručnjaci ne znaju što ga uzrokuje pa stoga ne postoji način da se spriječi Sjogrenov sindrom.

---

Stručni izvori korišteni za ovaj članak:

Sjogrens.org

National Institute of Arthritis and Musculoskeletal and Skin Diseases

Cleveland Clinic