Uz umjetne suze, kod suhog oka pomažu topli oblozi i vježbe treptanja
Ljudi koji rade za računalom često pate od suhog oka zato što pritom rjeđe trepću nego inače
Izraz suho oko skovao je oftalmolog Otto Schirmer još 1903. godine. Njemački inovator osmislio je i Schirmer test koji se koristi za mjerenje količine suza, pa samim time i u dijagnosticiranju sindroma suhog oka.
Suze su ključne za očuvanje zdravlja oka jer vlaže površinu oka, sprječavaju infekcije i održavaju jasan vid. Građene su od masnog, vodenastog i mukoznog sloja, a kada je suzni film nestabilan može doći do nelagode, iritacije i oštećenja očiju.
Jedno od stanja koje se razvija kada oči nemaju dovoljno suza ili kada su suze loše kvalitete je sindrom suhog oka. Također, budući da višak suza otječe u male odvodne kanale u unutarnjim kutovima vjeđa, sindrom suhog oka može se razviti i kada proizvodnja suza i drenaža nisu u ravnoteži.
Suho oko je čest i u većini slučajeva kroničan problem. Iako se može razviti u bilo kojoj dobi, najčešći je u osoba starijih od 30 godina te nešto češće u žena nego u muškaraca. S obzirom na to da različiti čimbenici mogu ometati proizvodnju suza i uzrokovati sindrom suhog oka, primijetite li simptome suhog oka, svakako se javite oftalmologu kako biste kontrolirali svoje stanje.
Neki od glavnih uzroka i rizičnih faktora za sindrom suhog oka uključuju:
- starenje: jedan je od glavnih faktora rizika za sindrom suhog oka. S godinama, proizvodnja suza se smanjuje, a kvaliteta suza može biti narušena
- hormonalne promjene: hormonalne promjene, poput onih koje se javljaju tijekom menopauze u žena, mogu utjecati na proizvodnju suza i uzrokovati sindrom suhog oka
- korištenje računala i digitalnih uređaja: tijekom dugotrajnog gledanja u ekran manje trepćemo, što može dovesti do isušivanja i manje proizvodnje suza te razvoja sindroma suhog oka
- okolišni čimbenici: suhi zrak, dim, vjetar i klimatizacija mogu isušiti suze i pogoršati sindrom suhog oka
- upotreba određenih lijekova: lijekovi poput antihistaminika, beta-blokatora i diuretika koji se koriste u liječenju visokog krvnog tlaka, određeni antidepresivi te lijekovi protiv žgaravice mogu smanjiti proizvodnju suza i uzrokovati sindrom suhog oka
- autoimune bolesti: bolesti poput Sjögrenovog sindroma, reumatoidnog artritisa i lupusa mogu utjecati na proizvodnju suza i povećati rizik od sindroma suhog oka
- nošenje kontaktnih leća: može uzrokovati sindrom suhog oka zbog smanjene količine kisika koja dolazi do površine oka ili zbog alergijskih reakcija na otopine za čišćenje leća
- prethodni kirurški zahvati na očima: kirurški zahvati mogu utjecati na osjetljivost i kvalitetu suza, što može dovesti do razvoja sindroma suhog oka
- drugi zdravstveni problemi: dijabetes, bolesti štitnjače i nedostatak vitamina A također mogu povećati rizik od sindroma suhog oka
- pušenje: može pogoršati sindrom suhog oka, djelujući kao iritans i smanjujući proizvodnju suza
- manjak vitamin A i omega-3 masnih kiselina: nedostatak vitamina A kojim obiluju mrkva, brokula i iznutrice te omega-3 masnih kiselina kojima su bogate riba, orasi i biljna ulja povezuje se s većim rizikom od sindroma suhog oka
Razumijevanje uzroka i rizičnih faktora može pomoći u prevenciji i kvalitetnijem upravljanju sindromom suhog oka.
Simptomi suhog oka
Simptomi sindroma suhog oka uključuju osjećaj suhoće, peckanje, svrbež, iritaciju, crvenilo, zamagljen vid, osjetljivost na svjetlo, kao i osjećaj prisutnosti stranog tijela u oku. Ovi simptomi mogu biti blagi ili ozbiljni, ovisno o težini stanja.
Simptomi suhog oka uključuju:
- crvenilo
- osjećaj peckanja, žarenja ili žuljanja
- osjećaj prisutnosti stranog tijela u oku; pijesak u očima
- osjetljivost na svjetlo
- pojačano suzenje
- vlaknasta sluz koja se nakuplja u kutovima oka
- zamagljen vid
- promjene u oštrini vida
- nelagodu pri nošenju kontaktnih leća
- naprezanje tijekom noćne vožnje
Iako zvuči kontradiktorno, pojačano suzenje jedan je od simptoma suhog oka. Do pojačanog suzenja dolazi zato što žlijezde ne proizvode dovoljno ulja pa vodenasti sloj suznog filma prebrzo isparava. Kao odgovor na to stanje, suzne žlijezde pokušavaju proizvesti više suza kako bi osigurale vlažnost oku. No, takve, vodenaste suze se ne mogu pravilno rasporediti po oku te se ono isušuje.
Dijagnosticiranje
Dijagnosticiranje sindroma suhog oka temelji se na uzimanju povijesti bolesti, te uključuje pregled očiju od strane oftalmologa, koji može provesti razne testove poput testa suzne proizvodnje i testa kvalitete suza.
Pri postavljaju povijesti bolesti liječnik specijalist će vam postaviti pitanja o prisutnim simptomima te o tome koliko ih dugo imate. Kako bi što točnije postavio dijagnozu, liječnik će s vama razgovarati o potencijalnim okolišnim čimbenicima koji su potencijalno izazvali suhoću oka ili utječu na pogoršanje simptoma.
Kako bi dobio što jasniju sliku o mogućim uzrocima, liječnik će s vama razgovarati o cjelokupnom zdravstvenom stanju, pa tako i o mogućim alergijama, nedavnim infekcijama, kirurškim zahvatima ako ih je bilo prije pojave simptoma, kao i o tome koje proizvode koristite za njegu lica, nosite li kontaktne leće, kako provodite higijenu leća, te jeste li pušač i koliko često boravite u zadimljenom prostoru.
Kako bi dijagnosticirao suho oko, liječnik vas može uputiti na:
- Schirmerov test: test se izvodi tako da se testne trakice postavljaju ispod donjeg kapka, nakon čega pacijent oči drži zatvorenima pet minuta. Potom se pacijent traži da otvori oba oka i pogleda prema gore kako bi se test trake mogle ukloniti, papir se uklanja i mjeri se količina vlage. Rezultat se određuje duljinom navlaženog područja trakica. Mlada osoba obično navlaži 15 milimetara dok, recimo osobe sa Sjögrenovim sindromom navlaže manje od pet milimetara u pet minuta
- Tear Break Time Test: još se naziva testom vremena pucanja suznog filma, a njime mjeri se stabilnost, odnosno kvaliteta suznog filma. Izvodi se tako da se navlažena fluoresceinska traka postavi na spojnicu oka te se nakon dva do tri treptaja mjeri stupanj kvalitete suznog filma
Liječenje suhog oka
Liječenje suhog oka obično ovisi o tome što uzrokuje vaše simptome, pa se u terapijske svrhe mogu koristiti umjetne suze kako bi se nadoknadila vlaga, masti ili gelovi za oči, masaža vjeđa toplim oblozima te kirurški postupci poput blokade suznih kanala kako bi se spriječilo isušivanje suza.
Postoji nekoliko vrsta liječenja koje mogu olakšati simptome suhog oka:
- kapi za oči; najčešći tretman za blage slučajeve suhog oka su kapi za oči koje se kolokvijalno nazivaju umjetne suze, a koje se mogu nabaviti u ljekarnama, bez liječničkog recepta. U slobodnoj prodaji postoje i hidratantni gelovi i masti koji mogu ublažiti neugodne simptome kao što su, primjerice, osjećaj pijeska u očima te crvenilo. Posljednjih godina za liječenje suhog oka koriste se i gel kapi za oči koje stvaraju deblji zaštitni film na oku
- ugradnja silikonskih čepova
- kirurško zatvaranje suznog kanala
- promjene u načinu života; točne korake će odrediti liječnik specijalist
Prevencija i prirodni lijek za suho oko
Prevencija sindroma suhog oka uključuje održavanje zdravog načina života te redovite oftalmološke preglede dok prirodna rješenja za suho oko uključuju unos hrane bogate omega-3 masnim kiselinama poput plave ribe (skuša, srdela, tuna), lanenih sjemenki i orašastih plodova, upotrebu toplih obloga na očima radi poticanja proizvodnje suza, vježbe za oči i konzumiranje dovoljnih količina vode kako bi se održala hidratacija čitavog organizma.
Također, izbjegavanje dima, prašine i prekomjernog izlaganja suhom zraku također može pomoći u ublažavanju simptoma sindroma suhog oka.
Simptome suhog oka mogu ublažiti sljedeći koraci:
- korištenje toplih obloga za oči; držite ih na očima 10 minuta. Topli oblozi mogu olakšati simptome suhog oka i omogućiti žlijezdama da proizvode više masnoća
- ograničavanje vremena ispred ekrana i uzimanje češćih pauza prilikom rada na računalu
- uzimanje čestih pauza dok čitate ili koristite računalo: primjena pravila 20/20/20 može pomoći. Svakih 20 minuta zastanite i usredotočite pogled na nešto udaljeno 20 stopa, što je oko šest metara, na 20 sekundi. Također, dok čitate ili radite na računalu, pokušajte se sjetiti češće treptati kako biste potaknuli proizvodnju suza
- izbjegavanje boravka u zadimljenim prostorima, kao i boravka na vjetru i u klimatiziranim prostorima
- korištenje ovlaživača zraka kako zrak u prostoru u kojem dugotrajno boravite ne bi postao previše suh, što je najčešće slučaj zimi kada razina vlažnosti pada ispod 25 posto
- nošenje sunčanih naočala s UV i UVB zaštitom te
- pravilna hidracija; pokušajte piti od 8 do 10 čaša vode svaki dan
- kvalitetan san, od najmanje 7 do 8 sati noću
- uzimanje dodataka omega-3 masnih kiselina: neka istraživanja pokazuju da dodaci omega-3 masnih kiselina mogu pospješiti proizvodnju suza i ublažiti simptome suhog oka. Razgovarajte s liječnikom prije uzimanja bilo kakvih dodataka prehrani jer oni mogu ometati učinkovitost drugih lijekova
Vježbe za suho oko
Suho oko je česta pojava koja može biti uzrokovana različitim faktorima, od dugotrajnog gledanja u ekran, suhog zraka do starenja. Postoje jednostavne vježbe koje mogu smanjiti nelagodu uzrokovanu suhim očima.
- vježba treptanja: jedna od osnovnih vježbi za ublažavanje simptoma suhog oka je vježba treptanja. Prema jednom istraživanju redovito treptanje može pomoći u održavanju ravnoteže suznog filma i hidrataciji površine oka. Da biste izveli ovu vježbu, jednostavno brzo trepćite 10-15 sekundi. Ponovite ovu vježbu nekoliko puta tijekom dana.
- vježba promjene fokusa: ova vježba omogućuje očima da se lakše fokusiraju na predmete koji se nalaze na različitim udaljenostima. Prilikom izvođenja vježbe potrebno je na nekoliko sekundi gledati u neki predmet koji se nalazi dvadesetak metara od vas, a zatim pogled fokusirati na nešto što je udaljeno dvadesetak centimetara od vas. Ponovite ovu vježbu nekoliko puta tijekom dana
- vježba treptanja 2: zatvorite oči na 2 sekunde pa otvorite oči na 2 sekunde. Zatim čvrsto stisnite kapke na 2 sekunde. Vježbajte desetak sekundi, svakih dvadesetak minuta tijekom dana
Redovito izvođenje ovih vježbi može ublažiti nelagodu uzrokovanu sindromom suhih očiju, ali ako simptomi suhog oka postanu ozbiljni ili se ne poboljšavaju vježbama, važno je posjetiti oftalmologa.
Stručni izvori korišteni za ovaj članak:
American Academy of Ophtalmology