Tjelesni mirisi mogu otkriti koliko smo zdravi

Još od vremena antičke Grčke znamo da kada smo bolesni mirišimo drugačije. Dok se danas oslanjamo na analizu krvi, starogrčki liječnici koristili su se mirisom za dijagnosticiranje bolesti. Ako su u nečijem dahu opisali fetor hepaticus, značilo je da osobi prijeti zatajenje jetre, piše The Conversation.

Ako je netko imao sladak ili voćni zadah, liječnici su smatrali da to znači da se šećeri u probavnom sustavu ne razgrađuju i da ta osoba vjerojatno ima dijabetes. Znanost je kasnije pokazala da su stari Grci bili u pravu, zatajenje jetre i dijabetes i mnoge druge bolesti, uključujući razne zarazne bolesti, daju našem dahu karakterističan miris.

Čak 250 kemikalija u dahu

Švicarac Linus Pauling, kemičar i dobitnik Nobelove nagrade 1971. godine, izbrojao je 250 različitih kemikalija u dahu. Ove kemikalije nazivaju se hlapivim organskim spojevima.

Od Paulingova otkrića, drugi su znanstvenici otkrili još stotine takvih spojeva u ljudskom dahu. Neki od njih imaju karakteristične mirise, a neke naš nos ne može osjetiti. Znanstvenici misle da, bez obzira na to, ima li hlapiv organski spoj miris ili ne, dah može pružiti informaciju o tome koliko je netko zdrav.

I psi mogu nanjušiti bolest

Početak Parkinsonove bolesti kod jednog Škota identificirala je njegova supruga, nakon što je primijetila da se miris njezina muža promijenio, godinama prije dijagnoze.

Psi mogu nanjušiti više bolesti nego ljudi zbog sofisticiranijeg njuha. A tehnološke tehnike poput spektrometrije mase bilježe suptilnije promjene u mirisu odnosno hlapivim organskim spojevima kod ljudi koji imaju bolesti crijeva, kože i dišnog sustava, te neurološke bolesti.

Mirise emitiraju i urin i izmet

Dah nije jedini izvor hlapljivih organskih spojeva u tijelu. Mirise emitiraju koža, urin i izmet. Kožne žlijezde uklanjaju metabolički otpad koji stvaraju bakterije i drugi mikroorganizmi koji žive na našoj koži.

Znojenjem se stvaraju dodatne hranjive tvari koje ove bakterije metaboliziraju, što može rezultirati posebno intenzivnim mirisima.

Naša koža i crijevni mikrobiomi imaju delikatnu ravnotežu ovih mikroba. Znanstvenici vjeruju da to utječe na naše zdravlje, ali se još ne zna puno o tome kako taj odnos funkcionira.

Miris otkriva i dob osobe

Pokazalo se da se mogu razlikovati muškarci od žena na temelju toga koliko su hlapivi organski spojevi kiseli. S dobrom točnošću može se predvidjeti dob osobe prema profilu hlapivih organskih spojeva kože.

Oksidativni stres koji uzrokuje nepovratna oštećenja naših stanica i organa u tijelu, događa se kada su razine antioksidansa niske i raste kako starimo.

Djeluju poput afrodizijaka

Hlapivi organski spojevi određuju osobni miris, a kao komunikacijski kanal koriste ih biljke, insekti i životinje.

U životinjskom svijetu postoje dokazi da mogu djelovati kao afrodizijaci. Moguće je da ih i ljudi proizvode za privlačenje savršenog partnera.

Put do dijagnostike dahom

Znanstvenici tek trebaju potpuno dekodirati kožu i druge spojeve koji se oslobađaju iz tijela. No, dosadašnji dokazi o ljudskim feromonima su kontroverzni. Jedna teorija sugerira da su nestali prije 23 milijuna godina kad su primati razvili puni vid u boji i počeli se na njega oslanjati.

Bez obzira na to postoje li ljudski feromoni ili ne, hlapivi organski spojevi otkrivaju kakvi smo, u odnosu na starenje, prehranu, kondiciju, plodnost pa čak i razinu stresa.

Sigurno sadrže markere pomoću kojih možemo pratiti svoje zdravlje i dijagnosticirati bolest. Znanstvenici vjeruju da će se jednog dana bolest moći dijagnosticirati jednostavnim disanjem u uređaj.