U Americi cvjeta biznis laserskih operacija jezika beba, bez stvarne potrebe

Posljednjih godina mlade majke se potiče na dojenje što za neke može biti veliki izazov. Dojenje je vještina koje majka i beba moraju naučiti, navodi se u istraživanju američke Nacionalne medicinske knjižnice.

Dok stručnjaci promiču dojenje, neke su se Amerikanke okrenule operacijama jezika svojih beba u pokušaju da im pomognu da lakše sišu mlijeko. Operacija rezanja frenuluma jezika ili podjezičnih resica nije nova ideja, postoji već stoljećima.

A kako su majke suočene sa sve većim pritiskom da doje, popularnost zahvata je eksplodirala. Postupak se obavlja laserom u lokalnim zubarskim ordinacijama i reklamira se kao čudesno rješenje, piše The New York Times.

Raste broj zahvata

Edukatori za dojenje i stomatolozi agresivno promiču zahvat čak i za bebe koje ga uopće ne trebaju, pišu istraživački novinari The New York Timesa. Vrlo mali broj beba rađa se sa stanjem skraćenog frenuluma. Dokazi da bi rezanje poboljšavalo hranjenje su rijetki i nedostatni.

U SAD-u između 1997. i 2012. godine porast ovakvih zahvata bio je 800 posto, saznaje The New York Times. A za neke medicinske stručnjake i distributere lasera ovaj postupak je postao unosna praksa.

Stanje utječe na to kako dijete govori i guta

Prema klinici Mayo, mali broj beba rađa se s stanjem jezika koje se zove ankiloglosija i ograničava raspon pokreta jezika. Stanje se može popraviti operacijom.

Nekome operacija ne treba jer stanje ne uzrokuje značajne probleme, ali može utjecati na način na koji dijete jede, govori i guta, i može biti teško isplaziti jezik.

Neki liječnici odmah preporučuju operaciju, a neki preporučuju čekanje da se vidi hoće li uopće uzrokovati probleme. Postupak je brz i može se provesti i bez anestezije. Ipak ima rizika i rijetkih komplikacija, krvarenje, infekcija ili oštećenje jezika i žlijezda slinovnica.

Pedijatri zabrinuti

Istraživanje objavljeno u Cochrane Library pokazalo je da su dokazi da ovaj zahvat poboljšava hranjenje nedovoljni. Neki preporučuju ne samo lasersko tretiranje tkiva ispod jezika već i trake koja spaja usne i obraze s desnima, što je postalo unosna niša industrije.

Pedijatri su sve zabrinutiji zbog sve većeg broja zahvata. Velika ordinacija u New Jerseyju poslala je email obiteljima upozoravajući da se bebama postupak radi bez stvarne potrebe.

I u Kentuckyju su slali slično upozorenje i kažu da su bebe podvrgnute laserskom postupku odbijale jesti i osjećale jaku bol. Liječnici smatraju da se radi o otimačini novaca od strane stomatologa i savjetnika za dojenje, navodi The New York Times.

Ozbiljne posljedice zahvata

Iako su ozbiljne komplikacije rijetke, povećanjem broja zahvata sve više beba ima ozbiljne posljedice. Liječnici kažu da su vidjeli posjekotine koje uzrokuju toliko boli da bebe odbijaju hranu, dehidriraju i postaju pothranjene, a neki kažu da im je oslobođeni i mlitavi jezik blokirao dišne putove.

Ideja da vezice jezika mogu ometati dojenje prisutna je stoljećima, primalje su nekada koristile dugi, oštar nokat kako bi ih rastrgale. Kralju Francuske Louisu XIII., kraljevski kirurg 1601. godine prerezao je resicu.

Oglasili se i otorinolaringolozi

Liječnici odavno dižu uzbunu zbog ovog postupka, njemački opstetričar napisao je 1791. godine da se postupak zlorabi, a roditelji su prevareni tuđom pohlepom i neznanjem.

Kada je početkom 20. stoljeća počelo koristiti adaptirano mlijeko, postupak rezanja podjezične resice pomalo je zaboravljen.

A onda je članak iz 2004. godine sugerirao je da bi mnogo beba moglo imati koristi od zahvata. Grupa vodećih otorinolaringologa je 2020. godine objavila smjernice u kojima upozoravaju da se stanje pretjerano dijagnosticira i da se ne bi trebalo provoditi. I bez operacije dojenje se vremenom popravlja, navodi NYT.