Visoki krvni tlak je najgori ubojica. WHO ima novi plan protiv njega

Svjetska zdravstvena organizacija, WHO, krenula je u borbu protiv najgoreg ubojice na svijetu, visokog krvnog tlaka, izlažući svoj prvi plan za svladavanje problema koji danas pogađa trećinu svjetske populacije. Ta se brojka od 1990. godine udvostručila i iznosi 1,3 milijarde ljudi, piše Wired.

Visoki krvni tlak možda zvuči kao bolest bogatih nacija ali u svom izvješću, tijekom Opće skupštine Ujedinjenih naroda, WHO je istaknuo da tri četvrtine ljudi koji imaju visoki tlak živi u zemljama s niskim i srednjim prihodima. Gotovo polovica pogođenih ne zna da ima stanje koje uzrokuje srčani i moždani udar te bolest bubrega. Podaci pokazuju da četiri petine ne dobiva odgovarajući tretman za kontrolu bolesti.

Moglo bi se spasiti na milijune života

Ako bi se to uspjelo poboljšati, kažu, moglo bi se spasiti 76 milijuna života do 2050. godine. “Postoje neki zdravstveni problemi za koje nam nedostaju znanja i alati ali hipertenzija nije jedan od njih. Svaka zemlja može učiniti više.”rekao je Tedros Adhanom Ghebreyesus, glavni direktor Svjetske zdravstvene organizacije.

Tlak od 120/80 mmHg smatra se idealnim, kada prva brojka poraste iznad 140 ili druga iznad 90, govori se o hipertenziji, točki u kojoj sila krvi može oštetiti arterije i smanjiti količinu kisika koja dopire do srca. Krvni tlak raste iz različitih razloga, konzumacije previše soli, alkohola, pušenja, udisanja zagađenog zraka i izostanka tjelesne aktivnosti. Sredstva za borbu su jednostavna, popravljanje prehrane, osiguranje lijekova i izgradnja zdravstvenih i informacijskih sustava kako bi se visoki tlak dijagnosticirao i pratio bez truda sa strane pacijenta.

Standardni tretman za cijeli svijet

“Više od pola stoljeća liječenje visokog krvnog tlaka je standard skrbi u zemljama s višim prihodima, a sada je došao čas da postane standard skrbi za svaku osobu na svijetu” kaže Tom Frieden, izvršni direktor organizacije Resolve to Save Lives koja surađuje s WHO.

Plan Svjetske zdravstvene organizacije poziva zemlje da kontrolu hipertenzije učine prioritetom vlade, popratno izvješće nudi primjer Kanade i Južne Koreje koje su stavile hipertenziju pod kontrolu kod više od polovice ljudi kojima je dijagnosticirana.

Ulaganje u prevenciju se isplati

Agencija preporučuje jedinstvene protokole za dijagnozu i liječenje, sve do redoslijeda kojim treba pokušati s određenim lijekovima i doze koje treba koristiti. Upućuju i kako treba organizirati terenske radnike kako bi se povećao broj ljudi koji rade na tom problemu, a istovremeno da se smanje troškovi. Daju upute o generičkim lijekovima koji su jeftiniji i standarde za stvaranje podatkovnih sustava za praćenje pacijenata i liječenja.

U svome planu WHO naglašava da je borba protiv hipertenzije trebala biti prioritet za nacije, ne samo zbog brige za ljude nego i zbog uštede novca. Više od trećine smrti od hipertenzije događa se kod osoba mlađih od 70 godina, trošenje jednog dolara na kontrolu hipertenzije vraća 18 dolara kasnije. “Nezarazne bolesti zanemarene su u većini svijeta, tretiraju se kao problem u nastajanju, a to su endemski problemi već desetljećima”, upozorava Gene Bukhman, kardiolog s Harvarda.