Zašto nam je teško slušati glazbu ako smo depresivni

Gubitak interesa za glazbu uobičajen kod ljudi koji prolaze kroz depresiju

Happy young girl with headphones listening to music on a floor. Top view / flat editable vector illustration
FOTO: Getty Images/iStockphoto

Često kada smo tužni slušamo tužnu glazbu, kada smo sretni slušamo veselu, a kada smo depresivni ne slušamo glazbu. Ovaj pouzdan obrazac slušanja glazbe je, na neki način, barometar mentalnog zdravlja, piše Mic.

Klinički je dokazano da slušanje glazbe poboljšava raspoloženje. Postoje stotine tisuća postova na društvenim mrežama koje pišu depresivni ljudi koji pitaju zašto ne mogu više podnijeti slušanje glazbe. Čini se da se većina stručnjaka slaže da je gubitak interesa za glazbu uobičajen kod ljudi koji proživljavaju depresiju. Ne, zapravo, zbog same glazbe, već zato što depresija uzrokuje da ljudi općenito gube sposobnost osjećaja zadovoljstva.

“Depresija se može opisati kao opći gubitak interesa za život, objašnjava John O’Brien, psiholog i profesor sa Sveučilišta Maine. “To ljudima opisujem kao razliku između gledanja emisije u boji i crno bijele, još uvijek možete vidjeti što se događa, ali vaš doživljaj je znatno otupio. Uobičajeno je da ljudi s depresijom gube interes za sve što se oko njih događa.”

Mozak uz glaznu proizvodi dopamin

Dok znanost još ne može objasniti zašto nam glazba nosi osjećaj zadovoljstva, nedavna istraživanja koristila su nove tehnologije kako bi promatrali što se događa u našem mozgu kada slušamo glazbu. Rezultati su prilično nevjerojatni. Dok slušaju glazbu, mozak počinje proizvoditi dopamin, kemikaliju koja nam daje osjećaj blagostanja i užitka, a dopamin pozitivno utječe na dijelove mozga koji su povezani s emocijama, učenjem, pamćenjem i donošenjem odluka. U osnovi, glazba pomaže našem mozgu da stvori sretne kemikalije koje utječu na to kako se osjećamo, donosimo odluke, učimo pa čak i kako i čega se prisjećamo, objašnjava Mic.

Problem je u tome što ljudi s depresijom često imaju manjak dopamina, a ljudi koji imaju velike depresivne poremećaje imaju visoku stopu disregulacije dopamina. Depresija ometa sposobnost tijela da proizvodi i distribuira dopamin, što može rezultirati gubitkom zadovoljstva i motivacije. Ne radi se o tome da depresivni ljudi mrze glazbu, već kada je slušaju, njihov mozak ne reagira nagradama za zadovoljstvo koje se obično povezuju sa slušanjem glazbe.

Što ljudi mogu učiniti

“Postoje neke stvari koje ljudi s depresijom mogu učiniti za svoje mentalno zdravlje i vrate ljubav prema glazbi, ali proces se ne može forsirati”, kaže O’Brien. “Ako tjerate sami sebe da slušate glazbu i nastojite ponovno uživati u njoj kao prije, možete izazvati negativne osjećaje. Tijekom faze depresije slušanje glazbe može postati odbojno.”

“Možete pokušati integrirati glazbu natrag u svoj život na suptilnije načine”, savjetuje O’Brien. Ključno je u početku izbjegavati bilo što s tekstovima, počnite s umirujućom instrumentalnom glazbom i vidite možete li je dalje razvijati. Ambijentalna glazba izvrsna je za povratak glazbi. Tijelo može uživati u glazbi, a mozak se ne opterećuje stihovima.

Korisno je slušati glazbu uz nešto što radimo svakodnevno, ili je možemo reintegrirati dok radimo nešto što volimo ili nešto što poboljšava emocionalnu regulaciju, poput vježbanja. Veza između glazbe i depresije je neobična i surova. Ako se osjećate depresivno i nepristupačno, preskočite glazbu i okrenite se stvarima zbog kojih se osjećate bolje.