Europska unija je odbila pregovore prije referenduma, a ovo je 5 stvari koje biste trebali znati o grčkoj krizi

Premijer Cipras traži od Grka da na referendumu zaokruže NE

Grčki premijer Cipras zadovoljan je ishodom referenduma
FOTO: AFP/AFP

Ministri financija eurozone odbili su bilo kakve daljnje pregovore s Grčkom prije nedjeljnog referenduma. Na tom povijesnom referendumu Grci će birati između pitanja prihvaćaju li ili odbijaju uvjete koje su grčkoj vladi iznijeli vjerovnici, Europska unija, MMF i Europska središnja banka (ECB). Grčki premijer Aleksis Cipras, pak, kako je već ranije obznanio, od grčkog naroda traži da na referendumu zaokruže NE, odnosno da ne prihvate mjere štednje. Grčki ministar financija Yanis Varoufakis otišao je i korak dalje pa je kreditore optužio za ucjenu, ali je s druge pak strane obećao da će do dogovora doći ubrzo nakon referenduma i da će se trenutne restrikcije na iznose podizanja građanskog novca iz banaka smanjiti.

Ranije u srijedu Cipras je partnerima iz eurozone iznio nove prijedloge, time prihvativši većinu onoga što se u tom trenutku našlo ponuđeno na stolu, ali ipak uz neke uvjete. Glavna stavka tih uvjeta je grčki zahtjev za trećom financijskom injekcijom iz eurozone u iznosu od 29,1 milijarde eura u razdoblju od dvije godine.

Grčke banke ovoga se tjedna nisu otvorile nakon što im je Europska središnja banka zamrznula likvidna sredstva. Mnogi umirovljenici čekali su jučer u nepreglednim redovima ispred banaka u Ateni, ali i diljem Grčke. Podizanje novčanih sredstava s umirovljeničkih računa bilo je ograničeno na svega 60 eura dnevno, a na tjednoj bazi taj je iznos 120 eura. Bankari su im rekli da se danas i u petak ne pojavljuju. Nekima su rekli da njihove mirovine uopće još nisu uplaćene. Atena je jučer propustila isplatiti ratu kredita MMF-u u iznosu od 1,6 milijardi eura, stoga Grčka više nema pristup milijardama eura iz fondova.

1. Cipras kaže da neće odustati od referenduma

Grčki premijer Cipras jučer se na državnoj televiziji obratio građanima Grčke. Poručio je kako neće odustati od referenduma u nedjelju. Rekao je kako glas protiv nije glas za napuštanje Europe nego upravo “povratak europskim vrijednostima”.

“Nikada nisam očekivao da demokratska Europa neće dati prostora i vremena za održavanje referenduma. Stvarno je sramotno da imamo ovakve scene zato što su oni zatvorili banke baš zato što smo mi htjeli dati ljudima da glasuju”, rekao je Cipras.

Grčki premijer u svom je govoru pokušao ublažiti strah od financijske krize, s obzirom na to da su banke već treći dan zatvorene, ali nije govorio o ustupcima koje je ponudio vjerovnicima.

2. Šef euroskupine ističe da nema novih pregovora prije rezultata referenduma

Predsjednik euroskupine Jeroen Dijsselbloem odgovorio je na Ciprasove prijedloge kazavši da neće biti daljnjih pregovora prije referenduma u nedjelju.

“Vratit ćemo se vašem zahtjevu za potporom financijskoj stabilnosti iz ESM-a (Europskog stabilizacijskog mehanizma) tek nakon i na osnovi ishoda referenduma”, poručio je predsjednik euroskupine Jeroen Dijsselbloem u pismu grčkom premijeru Aleksisu Ciprasu, koji se zauzima za odbacivanje dosadašnjih uvjeta međunarodnih vjerovnika.

To znači da bi uvjeti za isplatu kredita mogli biti stroži u slučaju da Grci vjerovnicima kažu “ne”. Europski čelnici poručili su ovaj tjedan da bi “ne” moglo ugroziti ostanak Grčke u eurozoni, dok bi “da” bio znak potpore EU-u. Glas “za”, smatraju, mogao bi okončati Ciprasovu petomjesečnu vladavinu i dati im fleksibilnijeg pregovaračkog partnera.

Ministri financija eurozone izvršili su pritisak na grčke glasače i njihovu vladu upozorivši ih da će pregovori o novom programu pomoći ovisiti o rezultatima nedjeljnog referenduma.

3. Varufakis objavio šest točaka zašto bi Grci trebali glasati protiv mjera štednje

Grčki ministar financija Janis Varufakis objavio je šest točaka u kojima objašnjava zašto bi Grci trebali glasova protiv mjera štednje u nedjelju.

Prema njemu Grčka bi trebala reći NE zato što:

“1. Pregovori su prekinuti jer su grčki vjerovnici: a) odbili smanjiti naš dug koji je bilo nemoguće otplatiti, b) inzistirali na tome da treba biti otplaćen ‘parametarski” od strane najslabijih članova našeg društva, njihove djece i unuka.

2. MMF, vlada SAD-a, mnoge druge vlade diljem svijeta te gotovo svi neovisni ekonomisti vjeruju, skupa s nama, da naš dug mora biti restrukturiran.

3. Euroskupina je prethodno (u studenom 2012. godine) priznala da dug mora biti restrukturiran, ali odbija napraviti to restrukturiranje duga.

4. Od objave referenduma službena Europa slala je signale da su spremni razgovarati o restrukturiranju duga. Ovi signali pokazuju da bi i službena Europa glasala protiv svoje ‘konačne’ ponude.

5. Grčka će zadržati euro. Depoziti u grčkim bankama su sigurni. Kreditori su izabrali strategiju ucjenjivanja zatvaranjem banaka. Trenutni zastoj posljedica je ovog izbora kreditora, a ne prekida pregovora od strane grčke vlade ili bilo kojih grčkih razmišljanja o Grexitu i devalvaciji. Mjesto Grčke u eurozoni ili Europskoj uniji nije za pregovaranje.

6. Budućnosti zahtijeva ponosnu Grčku unutar eurozone i u srcu Europe. Ova budućnost zahtijeva da Grčka kaže veliko NE u nedjelju, da ostanemo u eurozoni i da, s moći stečenom s ovim NE, ponovno ispregovaramo grčki javni dug, kao i raspodjelu tereta između bogatih i siromašnih”, istaknuo je Varufakis.

4. Europski čelnici nisu suglasni oko referenduma

Njemačka kancelarka Angela Merkel bila je među većinom europskih lidera koji inzistiraju da novih pregovora ne bude prije nego što se zna ishod referenduma. Unatoč tome, francuski predsjednik Francois Hollande rekao je da želi dogovor prije referenduma. “Ako se to ne dogodi, ako moramo čekati referendum, postoji rizik da ćemo ući u razdoblje nestabilnosti i doći na nepoznat teren. Bolje je biti siguran nego kliznuti u nepoznato”.

“Naša je dužnost zadržati Grčku u eurozoni. To ovisi o Grčkoj, ali ovisi i o nama. Kao Europljanin, ne želim da se eurozona raspadne, ja nisam za beskompromisne izjave, za brutalne prekide”, dodao je.

5. Što uopće želi Europska komisija?

Europska komisija, jedna od troje kreditora uz MMF i ECB, želi da Atena poveća poreze i sreže izdatke na socijalna davanja kako bi Grci zadovoljili obveze prema vjerovnicima. Cipras je pristao na reforme sustava PDV-a, ali želi zadržati 30 posto manji PDV na grčkim otocima, što vjerovnici odbijaju prihvatiti. Također, vjerovnici žele da se smanje potpore za 200.000 najsiromašnijih umirovljenika do 2020. godine, što je Cipras prihvatio, ali grčki premijer nije prihvatio hitne rezove za 20 posto umirovljenika s najvećim mirovinama. Što se tiče izdataka za vojsku Cipras je rekao da će ih srezati za 200 milijuna eura u 2016. i još 400 milijuna eura u 2017. godini. Kreditori traže rezove od 400 milijuna eura, bez spominjanja ovih 200 milijuna.