5 stvari o skandalu u Vatikanu za kojeg kažu da je bitka između dobra i zla u Crkvi

.@seb_maillard: Francis’ friends may be numbered & the “Vatileaks” is a testament to that https://t.co/Lmwh84sGsd pic.twitter.com/adICwcOLkT

— The WorldPost (@TheWorldPost) November 5, 2015

Knjige nose naslove “Avarizia” i “Via Crucis”, a napisali su ih Emiliano Fittipaldi iz magazina L’Espresso i talijanski novinar Gianluigi Nuzzi. Vatikan je knjige nazvao “plodom teškog kršenja povjerenja koje je ukazao papa” i priopćio da razmatra pokretanje tužbi protiv autora. S druge strane, autori inzistiraju u tvrdnjama da žele pomoći Papi da “počisti” crkvu.

Guardian donosi detaljnu analizu Vatileaksa, skandala koji trese katoličku crkvu.

1. Kakvo je stanje s financijama Vatikana?

Već 2013. papa Franjo je odlučio napraviti veliki zaokret u vatikanskim financijama. Nakon što je vidio procjenu vatikanskih financija koju su napravili revizori, papi je bilo jasno da podhitno mora nešto promijeniti. Revizori koji nikad prije nisu dobili uvid u raspolaganje ogromnom financijskom masom Vatikana rekli su kako je iz podataka koje imaju razvidan “potpuni nedostatak transparentnosti u knjigovodstvu koji čini nemogućim dati jasnu procjenu stvarnog financijskog stanja.” Revizori su napisali i kako sumnjaju da Vatikan, zbog tako neurednih financija, ima ozbiljni strukturni deficit.

Nakon što je poražavajuće podatke podijelio s kardinalima, papa je oštro kritizirao takvo ponašanje unutar redova Crkve. Rekao je i kako neće tolerirati neregularne financijske isplate. “Ako je nešto napravljeno bez natječaja, bez odobrenja, neće biti plaćeno,” rekao je Papa, prema transkriptu tajnog razgovora koji otkriva jedna od knjiga.

2. Kakvu ulogu ima proglašavanje svetaca sa skandalom?

Jedan od primarnih zadataka povjerenstva koje je osnovao papa Franjo bilo je da ispita troškove i financijsko upravljanje Kurije, odnosno vatikanske birokracije koja je nadležna za imenovanje ljudi svetima. Proglašenje nekoga svetim je skup posao. Prema Nuzziju, trenutno je oko 2500 predmeta u postupku pred Kongregacijom za proglašenjem svetaca.

Međutim, kad je Ured morao predati papinom novom povjerenstvu prikupljene dokumente, djelatnici ureda su došli praznih ruku, što znači da nisu imali nikave dokumente. Ono što je sporno jest pitanje na što je ured potrošio na desetke milijuna eura, ako nije ništa imao. Prosječna cijena koju Vatikan plaća za jedno istraživanje je 500 tisuća eura. Odbor koji je osnovao papa je brzo djelovao i račune Odbora na kojima je navodno bilo 40 milijuna eura privremeno zamrznuo.

3. Gdje i kako žive vatikanski glavari?

Iako je papa već nebrojeno puta naglasio, ali i praksom dokazao, kako skromno živi i kako bi crkva u cijelosti morala biti skromna, Nuzzijeva knjiga pokazuje upravo suprotno. Dok se papa tijekom svog nedavnog posjeda SAD-u okolo vozio u malom Fiatu, njegovi kardinali žive u luksuznim kućama u centru Rima.

Ne plaćaju stanarinu, već samo komunalije, a nakon što odu u mirovinu naplaćuje im se mjesečna najamnina u iznosu od 7 do 10 eura po kvadratu. Fittipaldi piše kako je jedan od najrastrošnijih kardinala Tarcisio Bertone desetke milijuna eura, koji su bili prikupljeni za renoviranje Klinike za pedijatriju u Rimu, utrošio na renoviranje svog stana. Bertone nije ljubitelj gužve u prometu, pa se radije vozi helikopterom. U 2012. na svoje je vožnje potrošio oko 24 tisuće eura.

No, ono najšokantnije u cijeloj priči o rastrošnosti je slučaj monsinjora Giuseppea Sciacca, jednog od glavnih dužnosnika u državnoj upravi Vatikana. Sciacca je bio prilično odlučan u namjeri da proširi svoj stan pa je, kad je njegov stariji susjed obolio i otišao u bolnicu, srušio zid koji je razdvajao dva stana. Stvari koje su pripadale susjedu uredno je složio u kutije. Kada se stariji svećenik vratio, bio je iznenađen promjenom koja ga je dočekala, no Sciaccu to i nije baš previše uzenimirilo. Papa Franjo ga je degradirao.

4. Gdje završava tzv. Petrov novac?

Katolici posebno rado doniraju u tzv. Petrovu škrabicu. To je novac koji se koristi za “različite potrebe Crkve i pomaganje onima kojima je pomoć najpotrebnija.” Iz Nuzzijeve knjige proizlazi da to baš i nije tako, već da se radi o “crnoj rupi,” odnosno da se taj novac troši u velikoj tajnosti, bez ikakvog uvida tko ga i na što troši. Povjerljivi dokumenti navodno otkrivaju kako je čak 58% od ukupnog iznosa prikupljenog na ovaj način posvećeno održavanju Kurije. Neke analize pokazuju kako je još više, čak 67% utrošeno na vatikansku birokraciju. ” Za svaki euro koji se daje crkvi, tek 20 centi završava u projektima za pomoć siromašnima,” napisao je Nuzzi.

5. Što ovo sve znači za položaj Pape Franje?

Za razliku od prethodnog Vatileaksa koji je navodno rezultirao umirovljenjem bivšeg pape Benedikta XVI., ovaj skandal neće ozbiljno uzdrmati poziciju Pape Franje. On je već svjestan da se bori sa mnogim frontama unutar Vatikan, kako po ideološkim pitanjima, tako i po pitanju otpora njegovim reformama. Austen Ivereigh, autor papine biografije, cijelu bit problema s kojim se papa Franjo suočava sažeo je u dvije rečenice. “Izraženo je naslijeđe određene vrste kulture u Vatikanu, u vrlo zatvorenoj grupi birokrata koji ljubomorno štite svoju moć i odupiru se pokušajima koji ih pozivaju na odgovornost,” napisao je Ivereigh.

Ovaj Vatileaks Nuzzi naziva vatikanskom borbom između dobra i zla. “Papini ljudi su na jednoj strani, a na drugoj su njegovi neprijatelji, oni koji žele status quo,” napisao je.

Knjige otkrivaju potpuno novi svijet Vatikana, ono što je sve dosad bilo obavijeno velom tajni. Isto tako, otkrivaju kako su milijuni i milijuni eura utrošeni u rasipan život crkvenih poglavara, što u svijetu koji godinama nagriza kriza izaziva otpor i gnušanje. Naravno, ako je ono što u knjigama piše istina.