Ovo su neki od najvećih špijunskih skandala između SAD-a i Njemačke
Suradnja i prisluškivanje obilježile su povijest i sadašnjost dviju službi
Nedavno je objavljeno kako je njemačka obavještajna agencija (BND) američkoj Agenciji za državnu sigurnost (NSA) proslijedila podatke o više od 40 tisuća tvrtki, oružja i službi. Najviše je tu bilo brojeva mobilnih telefona i internetskih IP adresa.
Vođa njemačke stranke Ljevica Gregor Gysi rekao je kako je ovo skandal i rekao kako je “teško zamisliti” da ured Angele Merkel nije znao za suradnju dvaju špijunskih agencija. Njemačku službu BND s njihovim kolegama s one strane Atlantika CIA-om i NSA-om vežu vrlo bliske veze. U nastavku vam donosimo pregled najbližih veza i najvećih skandala njemačke i američke obavještajne agencije.
1. Organizacija Gehlen
“Prepoznato je da je njemačka vlada ojačala i da smatra kako zaslužuje neovisniju ulogu u unutrašnjim njemačkim poslovima”, stoji u Osnovnom sporazumu između CIA-e i Organizacije Gehlen iz 1949., kada je potonja organizacija dobila nešto više samostalnosti u radu. Američka CIA je od samih početaka imala ključnu ulogu u ustrojstvu i izgradnji struktura njemačke obavještajne agencije.
Organizaciju Gehlen logistički, financijski i na sve druge načine pomogli su Amerikanci. Preciznije bi možda bilo reći da su Nijemci bili ti koji su pomagali. Prvi čelnik njemačke poslijeratne tajne službe bio je Reinhard Gehlen, bivši šef Abwehra, vojno-obavještajne službe nacističke Njemačke. Gehlen se nakon rata nastavio baviti istom djelatnošću – špijuniranjem Sovjeta. Promijenio je tek poslodavca. Amerikanci su od samih početaka na sve načine podržavali i organizirali njemačku tajnu službu, koja je ustrojena 1946. pod nazivom Organizacija Gehlen. Operacijska baza organizacije Gehlen nalazila se u Pullachu, na jugu Njemačke.
2. Osnivanje BND-a
Iz Organizacije Gehlen prvog travnja 1956. nastala je njemačka Savezna obavještajna služba (BND), koja i danas nosi isti naziv. Reinhard Gehlen postao je prvi predsjednik BDN-a i na toj se poziciji zadržao do 1968. Davno uspostavljane i nikad zaboravljene veze američke i njemačke špijunske službe počele su se ponovno rasvjetljavati posljednjih godina.
3. 500 milijuna prisluškivanih veza
Prema dokumentima koje je u javnost iznio Edward Snowden, bivši analitičar CIA-e i izviještanju njemačkog lista Der Spiegel, Njemačka je bila jedan od glavnih ciljeva američke agencije NSA. Guardian je objavio kako NSA u Njemačkoj mjesečno prati preko 500 milijuna komunikacijskih veza.
4. NSA prisluškivala Angelu Merkel
“Prijatelji se ne prisluškuju”, rekla je Angela Merkel kada je saznala da su Amerikanci prisluškivali i njen mobilni telefon. “Za mene je to znak da imamo fundamentalno drugačije koncepcije rada tajnih službi”, rekla je njemačka kancelarka. Pri odabiru novog mobitela, konzervativna kancelarka odlučila se za kriptirani BlackBerry s klasičnom tipkovnicom ispred onom s ekranom osjetljivim na dodir.
5. Prisluškivački centar na krovu ambasade u Berlinu
Golema, više metarska kupola koja je zapravo bila prisluškivački centar, godinama je stajala na krovu britanske ambasade u Berlinu. U kupoli bijele boje na krovu britanske ambasade od 2000. godine bio je smješten prisluškivački centar. Ta je prisluškivačka operacija prekinuta, a ostaje pitanje kako to da njemački obavještajci godinama nisu primijetili ili nisu htjeli primijetiti tako velik objekt na krovu ambasade strane zemlje iz kojeg su se prisluškivali njemački državljani. Otkriveno je i kako se američka ambasada u Berlinu također bavila prisluškivanjem.
6. Slučaj Marcusa R.
#BND Agent Marcus R. gave 218 docs to US.Then reports on Sec State Clinton/Kerry tapped & Turkey & Albania as targets https://t.co/y4XdXJc3vM
— Diani Barreto (@diani_barreto) September 2, 2014
Njemački državljanin koji je poznat samo kao Marcus R. bio je zaposlenik njemačkog BND-a. Istraga oko američkog prisluškivanja u Njemačkoj utvrdila je kako je gospodin R. bio dvostruki agent CIA-e. Za BND je radio gotovo deset godina, a CIA-i je navodno svoje usluge ponudio putem maila. Za 218 povjerljivih dokumenata BND-a koje je predao CIA-i, prema Reutersovom izvoru, dobio je 25 tisuća eura. Znate li gdje je ovaj dvostruki agent odlazio na posao? Upravo u Pullach, gdje su nekoć Amerikanci i osnovali njemačku tajnu službu.
7. Nijemci prisluškivali Hillary Clinton, 2012.
2012. godine prisluškivan je razgovor tadašnje američke državne tajnice Hillary Clinton, a u 2013. razgovor Johna Kerryja koji je naslijedio Clinton na mjestu američkog šefa diplomacije. Ovu je aferu u kolovozu prošle godine otkrio njemački list Süddeutsche Zeitung. Der Spiegel je kasnije pisao kako je BND slučajno uhvatio Kerryjev razgovor jer nije išao zaštićenim linijama. Razgovor Hillary Clinton s glavnim tajnikom UN-a Kofijem Annanom oko sirijske krize također je bio prisluškivan. Prema pisanju uglednog Der Spiegela kancelarka Merkel nikada nije dobila te zapise o tome da ju je CIA-a prisluškivala, niti su oni uništeni. Zadužen za uništenje tih transkripata bio je čovjek čiji je pravi poslodavac s one strane Atlantika. Da, bio je to upravo Marcus R.
Vratimo se sada nakratko na onu rečenicu kojom počinje pregled veza američkih i njemačkih špijuna. Ono o prepoznavanju da je njemačka vlada ojačala i da bi joj možda trebalo dati veću ulogu u njemačkim unutarnjim poslovima… Vrijedi li isto i danas?