8 važnih stvari koje je predsjednica istaknula nakon posjeta Bruxellesu
U Bruxellesu se sastala s predsjednikom EK Jean Claude Junckerom
Nakon svog prvog službenog posjeta Bruxellesu hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović dala je intervju za Hinu. U intervjuu je odgovorila na mnoga pitanja vezane uz hrvatsku unutarnju i vanjsku politiku, kao i odnose u regiji. U Bruxellesu se sastala s predsjednikom Europske komisije Jean Claude Junckerom s kojim je održala i zajedničku presicu. U nastavku vam donosim šest najvažnijih stvari koje je predsjednica rekla nakon svog posjeta Bruxellesu.
1. Aktivnija uloga Hrvatske
Predsjednica želi aktivniju i snažniju ulogu za Hrvatsku u okviru NATO-a i Europske unije. Smatra kako smo se “malo previše zatvorili u sebe, te kako našim građanima još uvijek nije skroz sjelo da smo sada članica NATO-a i EU-a i da aktivno sudjelujemo u stvaranju politika”.
2. Zabrinutost gospodarskim stanjem (zapravo kritika vlade)
Kolinda Grabar Kitarović je rekla kako je zabrinuta gospodarskim stanjem u Hrvatskoj, koja već šest godina ne izlazi iz krize. Potrebno je, smatra predsjednica, povući sredstva iz EU-a kada je u pitanju LNG terminal na Krku. Što se tiče prometnog povezivanja, predsjednica je istaknula važnost Pelješkog mosta u povezivanju sjevera i juga. Predsjednica je rekla kako su Hrvatskoj potrebne puno snažnije strukturne reforme i mjere kako bi se zemlju izvuklo iz krize. Time je predsjednica zapravo uputila kritiku vladi.
3. Nepotpuno iskorištavanje članstva u EU (još jedna kritika Banskih dvora)
“Držim da nismo u potpunosti iskoristili sve prednosti članstva, a vidim da to osjećaju hrvatski građani, koji to i javno izražavaju. Sasvim je jasno da je Hrvatska po iskorištavanju sredstava iz europskih fondova, nažalost, jedna od država koja je doista na dnu ljestvice. Možda čak i najgora država u Europskoj uniji po iskorištavanju fondova u prve dvije godine”, rekla je predsjednica.
4. Podrška BiH na putu prema EU
Nakon sastanka u Bruxellesu, predsjednica je rekla kako se Hrvatska zauzima za daljnje proširenje EU i NATO-a na svoje susjede. Rekla je i kako Hrvatska podržava novi pristup EU prema Bosni i Hercegovini koji na prvo mjesto stavlja ekonomske i socijalne reforme, ali i kako upozorava svoje sugovornike u EU i NATO-u na pitanja ravnopravnosti svih građana u BiH. Snažan je interes Hrvatske u zaštiti prava i položaja hrvatskog naroda, koji “konačno mora postati jednakopravan na cijelom teritoriju BIH”, rekla je predsjednica. “Hrvatskoj je u posebnom interesu da BiH napreduje što je moguće brže u članstvo Europske unije”.
5. Podrška i Srbiji, ali…
Predsjednica kaže kako se Hrvatska prema Srbiji mora postaviti aktivno. “Članstvo u EU se ne može koristiti kao sredstvo ucjene, nikome to nije namjera”, rekla je predsjednica i dodala kako je Hrvatskoj u interesu članstvo Srbije u EU, ali i kako ono treba biti utemeljeno na dosezima i ispunjavanju svih standarda koje je i Hrvatska morala ispuniti.
“Činjenica jest da jedan od kriterija za članstvo u EU jesu i dobrosusjedski odnosi i cijela ona skupina kriterija iz tzv. Procesa stabilizacije i pridruživanja, što podrazumijeva dobrosusjedske odnose i rješavanje otvorenih pitanja.”, rekla je predsjednica.
6. Ukrajinska kriza
“NATO je svako jamac sigurnosti i stabilnosti europskog kontinenta i cijelog transatlantskog prostora. Dobro je da je Hrvatska u NATO-u. Naravno, uvijek govorim da mi moramo razvijati svoje oružane snage koje će prije svega biti jamac sigurnosti Hrvatske, međutim, dobro je biti i dijelom tog sigurnosnog kišobrana.”, rekla je predsjednica i dodala kako ne smatra da je ovo što se događa neki novi Hladni rat. U NATO-u i EU postoji želja i volja, kaže predsjednica, da se ukrajinska kriza riješi putem dijaloga i uključivosti. Potrebno je uključenje Rusije u proces, a ne isključivost, rekla je predsjednica.
7. Politika EU prema Crnoj Gori
“Za Crnu Goru zagovaram upućivanje pozivnice za članstvo u NATO-u, prije kraja ove godine, zapravo što je moguće prije. To je dobro i za Crnu Goru i za područje jugoistoka Europe i za NATO.”, rekla je Grabar-Kitarović. Kaže kako želi upućivanje pozivnice za članstvo u NATO Crnoj Gori prije kraja ove godine, te da bi to bilo dobro za Crnu Goru, NATO i čitavo područje jugoistoka Europe.
8. Odnos prema Makedoniji
“Kada je riječ o Makedoniji, znamo da je tu pitanje spora između Grčke i Makedonije i dok to ne bude riješeno Makedonija ne može postati punopravnom članicom jer NATO djeluje na principu konsenzusa svih država članica. Ne moraju se svi slagati, ali se nijedna država ne može protiviti nečemu.”, rekla je Grabar-Kitarović