9 važnih stvari koje smo naučili iz danas objavljenog financijskog izvještaja Dubrovačke biskupije
Riječ je o urednoj i profitabilnoj biskupiji fokusiranoj na posao crkve
Prvi put u povijesti hrvatska katolička crkva objavila je izvještaj o poslovanju. Učinio je to dubrovački biskup Mate Uzinić u financijskom izvještaju o Dubrovačkoj biskupiji za 2014. godinu, čime smo prvi put dobili uvid u poslovni model crkve ili barem nekih njezinih dijelova. Hrvatska katolička crkva živi od nekretnina i proračuna.
Vlada je lani na zahtjev saborske zastupnice i predsjednice Laburista Nensi Tireli prvi put objavila podatke o tome koliko je Katolička crkva u posljednjih 10 godina dobila iz državnog proračuna. Riječ je o 6 milijardi kuna u razdoblju od 2003 do 2013. Pravoslavna i sve ostale crkve zajedno u tom su razdoblju dobile nešto više od 202 milijuna kuna.
Hrvatske katoličke biskupije djeluju samostalno, a izvješće o poslovanju Dubrovačke biskupije u četvrtak su predstavili monsinjor Mate Uzinić, generalni vikar Dubrovačke biskupije mons. dr. Petar Palić i ekonom biskupije diplomirani ekonomist gospar Mario Dominiković.
“Naša zadaća je s onim što smo primili upravljati na način da nam pomogne u vršenju poslanja koje nam je dao Bog, a ne da nam postane zapreka tom poslanju. “, rekli su novinarima.
Evo što smo o poslovnom modelu i radu dubrovačke biskupije naučili iz financijskog izvještaja koji je objavio monsinjor Mato Uzinić
Dubrovačka biskupija je profitabilan holding
U financijskoj izvještaju zaključuje se da je Dubrovačka biskupija 2014. godinu završila s dobiti od više od 1,75 milijuna kuna. Detaljno su navedeni svi prihodi i rashodi biskupije ali tvrtki koje posluju u njezinu okviru. Detaljno su navedene svi prihodi od najma, donacija, isporuke robe u škole, bolnice i sl, dugovi, financijska zaduženja i sl. Ukupni prihodi bili su 25.44 milijuna kuna a rashodi 23.69 milijuna kuna.
Dubrovačku biskupiju čine Biskupski ordinarijat, biskupijske ustanove i uredi, vijeća i delegati, 53 biskupijska svećenika, jedno biskupijsko
svetište, 5 dekanata i 61 župa sa 74.977 vjernika te 14 muških i 26 ženskih redovničkih samostana. Biskupija je osnivač, vlasnik ili suvlasnik 8 tvrtki, uključujući Caritas.
Biskupija je poslovno gledano nekretninski biznis
Kao i ostatak Katoličke crkve, Dubrovačka biskupija živi od nekretnina. Vlasnici su velikih zemljišta, otoka, samostana, stambenih zgrada i ostalih nekretnina koje iznajmljuju ili dobivaju novac od države na račun povrata imovine. Same nekretnine lani su im od najma i povrata na oduzetu imovinu donijele više od pola prihoda. Benfortuna je ključna tvrtka Biskupije osnovana 2002. radi obnove i kapitalizaciju bivšeg samostana sv. Klara što je dovršeno 2010.
Od nekretnina mogu izdržavati sve svoje ljude
Lani je tvrtka na zajmu i zakupu zaradila 4 milijuna od 4,4 milijuna ukupnih prihoda, najveći dio otišao je na otplatu kredita, a nakon plaćanja režija, djelatnika i amortizacije Biskupiji je donijela 1,2 milijuna kuna profita. Benfortuna je preuzela tvrtku Visia Centrum koja je trebala upravljati multimedijalnim muzejem u samostanu Sv. Klare ali od projekta nije bilo ništa. Prostor i opremu Visia Centruma dali su u zakup Gradu i tvrtki Klarisa, ali je Visia Centrum godinu svejedno završila s gubitkom od 117.000 kuna.
Imaju redovite milijunske prihode
Više od polovice prihoda, 13,85 milijuna kuna, Dubrovačka biskupija imala je od redovnih prihoda. Riječ je o redovnim uplatama države na račun povrata imovine, prihodima za točno određene namjene poput susreta katoličke mladeži, a župe su im uplatile oko 976 tisuća kuna na račun biskupijske milostinje, misa na kolektivnu nakanu, taksi i ostalog.
Vatikanski ugovori daju im trajnu stabilnost
Dubrovačka biskupija imala je nekoliko propalih projekata, ali i više uspješnih obnova veliki nekretnina koje su stavili na tržište pa su uspjeli očistiti bilancu i prilično redovno plaćati kredite. Ipak, 60-70 posto njihovih redovnih i izvanrednih prihoda, ukupno više od 15 milijuna kuna u 2014. dolazi iz državnog proračuna. Kao fiksni iznos isplate prema Vatikanskim ugovorima isplaćeno je 8,5 miijuna kuna, a na račun povrata imovine i zaostataka na povrat imovine 5 milijuna kuna. Za prihode od države ključan je Popovski zbor, neprofitna organizacija koja kontrolira 27 stambenih i poslovnih nekretnina od ukupno 910 četvornih metara. To nije velik porteflj, ali Popovski zbor je bitan je je lani na njega uplaćeno više od 6 miljuna kuna iz proračuna na račun povrata oduzete imovine, pola su potrošili na ostale neprofitne organizacije Biskupije i ukupno su joj je donio 3 milijuna kuna profita.
https://www.scribd.com/doc/265305502/265302105-Press-Materijali-Financijsko-Izvje%C5%A1%C4%87e-2014
Biskupija je očišćena od sumnjivih dugova i afera
Biskupijnoj tvrtki Benfortuna nedavno je pripojena i tvrtka Pokora. U nju je bio izdvojen propali Benfortunin projekt Biozon kako taj gubitak ne bi ugrozio njezin core biznis. Biozon je bila velika afera prijašnjeg biskupa Želimira Puljića u kojoj su Biozon i Pokoru su među ostalim povezivali sa sumnjivim kreditima, malverzacijama u gradnji dubrovačke gradske garaže i čudnim stečajem. Pokorina bilanca je očišćena.
Fokusirani su na stvarni posao crkve
Više od pola troškova Dubrovačke biskupije odlazi na temeljno poslanje crkve, dobrotvorni rad i pastoralno djelovanje. Najviše novca, 6,3 milijuna kuna, što je 26,98 posto svih troškova, Biskupija je potrošila na pomoć župama i dobrotvorni rad. Caritas Dubrovačke biskupije je zadužen za najugroženije župljane, financira ga Biskupija, dio novca dobivaju na natječajima a dio od donacija. Caritas je lani od Biskupije i donacija dobio po nešto više od milijun kuna, značajan iznos od prodaje zemljišta, 883.667 kuna i Biskupiji je donio profit od 689.198 kuna. Najveći dio troškova za pastoralno djelovanje išao je na lanjsko megaokupljanje katoličke mladeži na koje je potrošeno 2,7 milijuna kuna. Od donacija i kotizacija za taj događaj zaradili su 1,87 milijuna kuna. Biskupija je na odražavanje kulturnih dobara i investicija unjih potrošila 2,9 milijuna kuna a za održavanje biskupijskih ustanova 2,2 milijuna kuna.
Što se plaća tiče, točno su u hrvatskom prosjeku
Dubrovačka biskupija na svećenike, bogoslove i sjemeništarce lani je potrošila 2,68 milijuna kuna. U to spadaju naknade, sistematski pregledi, troškovi liječenja, sjednice, duhovne obnove i oko 38.000 kuna na isplate obiteljima svećenika na temelju ostavinskih rasprava. Ukupne godišnje bruto plaće za 15 zaposlenika Biskupije iznosile su 1,79 milijuna. Prema tome je udjel plaća u troškovim Biskupije prosječno 12 posto što je prosjek u hrvatskim poduzećima a prosječna plaća je oko 5000 kuna.
Reprogramirali kredite i ušli u nove velike investicije
Na tekuće kredite, kamate i troškova Biskupija je lani potrošila 1,7 milijuna kuna a prije dvije godine dugovi su ih gušili. Ključan za financijsko stabilziranje Biskupije bio je ulazak u suvlasništvo kompanija Midia Investments i Elaphiti Conspectus početkom godine. S tvrtkom švicarske Midia Grupe Biskupija je u svojevrsnoj prisilnoj vezi još od afere s Pokorom i Biozonom. Suvlasništvo u Midia Investments bio je uvjet za otpis 13 milijuna kuna dugova koje su imali kod te tvrtke. Biskupija tvrdi da je sada u znatno povoljnijem kreditnom aranžmanu i s Midiom dovršava građevinskip rojekt u Lozici na svom zemljištu, koji bi trebao do kraja riješiti to, i dodatno zaduženje od 3 milijuna eura na idućih 10 godina. Biskupijska tvrtka Otok, osnovana za razvoj i upravljanje otočićem sv. Marije na Mljetu i obnovu tamošnjeg benediktinskog samostana koji su Biskupiji vraćeni 1998. godine. Radovi još traju, dio investicije pokrili su kreditom.
