Nekad je nužno odabrati stranu

Ako ćemo ljude s dvije tisuće eura plaće tretirati kao bogataše, naravno da ćemo uvijek biti siromašni

Poslovni sektor godinama upozorava da je Hrvatska porezno nekonkurentna u odnosu na usporedive zemlje

Danas je objavljena vijest da je Hrvatska na Svjetskoj ljestvici talenata prilično nisko – na 53. od ukupno 63 mjesta. Posebno smo loše rangirani kada je u pitanju zadržavanje i privlačenje talenata. One koji odlaze u inozemstvo vrlo je teško ovdje zadržati, a pogotovo je problem nagovoriti nekoga da iz inozemstva dođe raditi i živjeti u Hrvatsku – događa se i to, ali prilično rijetko.

Paralelno se u Saboru raspravlja o novim poreznim izmjenama koje bi trebale rasteretiti plaće. Prema prijedlogu Vlade, stope poreza na dohodak bit će snižene s 24 na 20 posto i s 36 na 30 posto. Iako već godinama poslovni sektor upozorava da je Hrvatska porezno nekonkurentna u odnosu na usporedive zemlje, pa nas investicije zaobilaze i odlaze u susjedne zemlje, što nas koči u ekonomskom razvoju, glavnina opozicije oštro je kritizirala ovaj prijedlog.

Model koji predlaže platforma Možemo

Peđa Grbin tako je danas u saboru rekao da Klub SDP-a nikada neće podržati prijedlog jer “produbljuje postojeću ekonomsku nejednakost među građanima”. Grbin smatra da će od predloženih smanjenja poreznih stopa imati koristi samo manji broj zaposlenika s najvećim plaćam.

Sličnog je razmišljanja Tomislav Tomašević, zastupnik platforme Možemo, koji se zalaže za još progresivnije oporezivanje i smatra da bi pravednije bilo uvesti više stope poreza na dohodak za one s višim primanjima, a manje stope za one s manjim primanjima.

Stoga je platforma Možemo predložila stopu od 15 posto na prvih 4.000 kuna porezne osnovice, 20 posto na sljedećih 4.000 kuna porezne osnovice, 30 posto na daljnjih 12.000 kuna, te 40 posto na ostatak odnosno na dio porezne osnovice koji premašuje 20.000 kuna.

Kako bi se to odrazilo na informatičare i doktore

No, postavlja se pitanje može li se zemlja poput Hrvatske, koja je za europske prilike relativno siromašna, priuštiti da ljude s plaćom od dvije, tri tisuće eura – što je u mnogim zemljama “normalna” plaća – porezno tretira kao bogataše?

Svi znamo da se IT sektor suočava s nedostatkom radne snage. Informatički stručnjaci mogu birati mjesto na zemaljskoj kugli gdje će raditi i hrvatske tvrtke ih vrlo teško zadržavaju, a još teže privlače. U takvoj situaciji ne čini se baš najpametnije taj profil ljudi rastjeravati visokim poreznim opterećenjima.

Možemo, kao primjer, dati i liječnike, koji također mogu konkurirati na međunarodnom tržištu. Mnogi su zbog boljih plaća otišli u inozemstvo, iako i u Hrvatskoj spadaju među bolje plaćene, a onda i najviše oporezovane.

Pregled poreznih stopa i doprinosa na hrvatskom i konkurentskim tržištima. Rujan 2020. KPMG/AmCham

Kako pozicionirati Hrvatsku kao poslovni centar

Ako neka firma, poput Rimac Automobila ili Ericsson Nikole Tesle, želi platiti inženjera u neto iznosu tri tisuće eura ili 22.500 kuna, što za europske prilike i nije baš neka atraktivna plaća za taj profil radnika, ukupno će trošak plaće, prema dosadašnjim propisima, iznositi oko 43.400 kuna. Od toga su porez i (zagrebački) prirez 7.300 kuna. Upravo je ta razlika između neto plaće koju dobije zaposlenik i troška plaće, odnosno iznosa koji isplaćuje poslodavac, ono što se ističe kao problem kada se govori o “skupoći” rada u Hrvatskoj.

Na taj problem ove godine upozorila je i Američka gospodarska komora u Hrvatskoj (AmCham) koja su svojim preporukama za reformu poreznog sustava navodi da bi smanjenje poreznog opterećenja rada doprinijelo otvaranju regionalnih središta međunarodnih kompanija u Hrvatskoj, jer bi im to omogućilo povoljnije zapošljavanje najboljih menadžera.

“Tako bi se Hrvatska pozicionirala kao regionalni poslovni centar, u čemu joj pomažu članstvo u EU i zemljopisni položaj, a odmaže skupo zapošljavanje”, navode iz AmChama.

Umanjena konkurentnost hrvatskih poslodavaca

Kritizirali su i najvišu stopu poreza na dohodak od 36 posto, koja je sada smanjena na 30 posto. Za nju su predlagali da se ili drastično smanji ili da se primjenjuje samo na bruto plaće veće od 75 tisuća kuna.

“Za djelatnosti koje su razmjerno „bolje“ plaćene, stopa poreza od 36% (uvećana za prirez, gdje je propisan) predstavlja značajno opterećenje dohotka i umanjuje konkurentnost hrvatskih poslodavaca u odnosu na one u usporedivim drugim državama. Smanjenje te porezne stope omogućava otvaranje/privlačenje poslova za visokoobrazovane zaposlenike koji kreiraju visoku dodanu vrijednost (npr. IT, turizam, financijski sektor, farmaceutika….)”, stoji u preporukama AmChama.

Smatraju i da bi Hrvatska trebala pratiti trend promjene uloga zaposlenika u društvima koja posluju u više zemalja, gdje su ti zaposlenici zaduženi za tržišta u više država. Kada bismo imali atraktivniji sustav oporezivanja dohotka, s nižim opterećenjem za razmjerno viša primanja, privukli bismo takve kompanije koje bi onda visokostručne ili menadžerske pozicije smještali u Hrvatsku jer bi uz isti trošak plaće oni imali viša neto primanja, a državnom proračunu bi to donijelo nove prihode.