Zašto bi nas novo izvješće Europske komisije trebalo ozbiljno zabrinuti
Izvukli smo ključnu stvari iz izvješća Europske komisije za Hrvatsku
Hrvatska je, uz Grčku, u četvrtom tromjesečju 2017. zabilježila naslabiji rast BDP-a među zemljama EU, pokazuje izvješće europskog statističkog ureda. Hrvatski je BDP u spomenutom razdoblju, prema sezonski prilagođenim podacima, porastao 0,1 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, pokazuju podaci Eurostata objavljeni u utorak. Istu je takvu stopu rasta zabilježila i Grčka.
Naše gospodarstvo ulazi u četvrtu godinu oporavka, a nakon velikog ubrzanja u 2016., relana stopa rasta u 2017. ostat će na razini od 3,2 posto, piše Europska komisija. Potrošnja kućanstva i dalje je glavni pokretač rasta, a investicije se oporavljaju, iako sporijim tempom nego što se očekivalo.
Europska komisija u utorak je objavila svoj izvještaj za Hrvatsku u kojem upozoravaju kako je potencijalni hrvatski rast nedovoljan, kako se Hrvatska ne reformira dovoljno brzo te kako povoljno ekonomsko okruženje omogućuje jačanje reformi. Ubrzavanje rasta, navodi EK, uvelike će ovisiti o tome hoće li Hrvatska provesti strukturne reforme. Izvukli smo najvažnije stvari iz tog izvještaja Komisije u kojem je analizirano ekonomsko i socijalno stanje u zemlji, kao i napredak u provedbi preporuka EK.
1. Rast BDP će se usporiti, poslovno okruženje je restriktivno
Europska komisija u Hrvatskoj očekuje nastavak oporavka u sljedeće dvije godine, uz nešto niže stope rasta. Nakon nekoliko oštrih padova prošlih godina, nezaposlenost će se nastaviti smanjivati sporijim stopama, na temelju očekivanog usporavanja odlaznih migracija. Očekuje se kako će privatna potrošnja ostati pokretač rasta. EK predviđa kako će se investicije intenzivirati u ovoj i sljedećoj godini, kako će se poboljšati situacija oko Agrokora i EU financiranja. EK predviđa da će BDP rasti za 2,8 u 2018. i 2,7 posto u 2019.
Kompetitivnosti i investicije su ograničene restriktivnim poslovnim okruženjem. Liberalizacija napreduje polako, a mnoge profesije i glavni sektori ostaju visoko regulirani. EK zabilježila je i niz narušavanja tržišnog natjecanja u pravnom i poreznom savjetovanju. Parafiskalni nameti i administrativne barijere ograničavaju stvaranje poslova i njihovo širenje. Provedba anti-korupcijske strategije kasni.
2. Reforme, uglavnom, ne provodimo
Komisija je u svibnju prošle godine uputila pet preporuka za Hrvatsku, koje se odnose na javne financije i oporezivanje, mirovine, tržište rada i socijalnu zaštitu, određivanje plaća, javnu upravu i državna poduzeća te uslužni sektor i pravosudni sustav. Hrvatska je postigla ograničen napredak u 2017. adresirajući preporuke Komisije, navode sada. Fiskalna politika, zajedno s povoljnim makroekonomskim uvjetima, osigurala je smanjene omjera duga, ali strukturne reforme nisu napredovale.
Zakonske odredbe potrebne za jačanje fiskalnog okvira nisu usvojene, dok ranije najavljen porez na nekretnine nije uveden. Poduzeti su neki koraci za racionalizaciju zdravstvenog sistema, posebno bolnica, no dugovi u zdravstvu nastavljaju rasti. Bolnice ostaju neadekvatno financirane i preopterećene dugovima. Reforma mirovinskog sustava dodatno je odgođena, a mjere za niskokvalificirane i dugoročno nezaposlene ostaju uglavnom nedovoljno iskorištene. Reforma obrazovanja još nije završena, unatoč nekim ohrabrujućim koracima. Velika reforma javne uprave je u velikoj mjeri zaustavljena. Mjere za poboljšanje poslovnog okruženja su napredovale u smislu olakšavanja administrativnog tereta i reduciranja parafiskalnih nameta.
Došlo je do određenog napretka u prodaji manjinskih udjela u poduzećima u državnom vlasništvu i aktivaciji državne imovine, dok su zaostali slučajevi u pravnom sustavu marginalno smanjeni. Uvedene su neke mjere za rješavanje visoke razine loših kredita. Što se tiče napretka prema nacionalnim ciljevima u okviru strategije Europa 2020, Hrvatska je na putu prema cilju, ili je ciljeve već ispunila u energetskoj učinkovitosti, emisiji stakleničkih plinova, obnovljivim izvorima energije (osim prijevoza), ranom napuštanju škole i siromaštvu i socijalnoj uključivosti.
3. Smanjila se nezaposlenost, ali je zaposlenost i dalje niska
Gospodarski rast doveo je do smanjenja nezaposlenosti, ali stopa zaposlenosti i dalje je vrlo niska. Hrvatska se suočava s velikim brojem mladih ljudi koji ne rade niti se obrazuju te niskom participacijom u aktivnim mjerama na tržištu rada. Hrvatska ima visok udio ljudi izloženih riziku od siromaštva ili socijalne uključivosti, navodi Komisija.
Tržište rada nastavilo se oporavljati, ali participacija ostaje niska. U 2017. stopa nezaposlenosti pala je na 11,1 posto. Migracije i starenje stanovništva doprinijeli su smanjenju radno sposobnog stanovništva. Unatoč povećanju stalno zaposlenih, značajan ostaje udio zaposlenih na privremenim ugovorima. Nezaposlenost mladih i dugotrajna nezaposlenost također padaju, ali i dalje ostaju visoki. Socijalni dijalog između vlade i socijalnih partnera je generalno nerazvijen, piše EK.
Iako su u padu, siromaštvo i društvena isključivost su još uvijek vrlo visoki, osobito je to slučaj sa slabije obrazovnima, starijim ljudima i osobama s invaliditetom. Duljina radnog vijeka je jedna od najkraćih u Europi i negativno utječe na sadašnje i buduće mirovine kao i visoki rizik siromaštva u starosti, piše EK.
4. Dug se smanjuje
Omjeri kako javnog tako i privatnog duga se smanjuju, uz potporu kontinuiranog gospodarskog oporavka i aprecijacije kune. Deficit je nizak, a omjer javnog duga je u stalnom padu. Padom javnog i privatnog duga, inozemni dug će se nastaviti smanjivati. Tijekom krize dug opće države se više nego udvostručio, a pad omjera duga u odnosu na BDP krenuo je u 2015. kada je taj omjer iznosio 86 posto, što se ubrzalo u 2016., a Komisija očekuje da je omjer duga prema BDP-u u 2017. iznosio 80 posto i da će kratkoročno nastaviti padati.
5. Obrazovanje i zdravstvo upućuju na strukturne slabosti
Rezultati obrazovnog i zdravstvenog sustava upućuju na strukturne slabosti. Pokazatelji uspješnosti obrazovnog sustava stagniraju ili se pogoršavaju na većini relevantnih područja, naglašavajući potrebe za reformama. Nedavne mjere za provedbu nacionalne strategije obrazovanja trebali bi, ako se održe, pomoći u rješavanju izazova kvalitete i inkluzivnosti.
Hrvatska teritorijalna fragmentacija i složeni odnosi različitih razina vlasti ne doprinose učinkovitom korištenju resursa i isporuke javnih usluga. Slaba administrativna sposobnost sprječava provedbu javnih politika i učinkovitije korištenje europskih strukturnih fondova.
Komisija piše kako su vladajući predložili mjere koje povećavaju naknade za ratne veterane i članove njihovih obitelji, a malo je toga učinjeno u ponovnoj integraciji veterana na tržište rada.
6. Hrvatska je među 3 članice koje imaju prekomjerne makroekonomske neravnoteže
Hrvatska je jedna od tri zemlje članice koje i dalje imaju prekomjerene makroekonomske neravnoteže, iako se se te neravnoteže smanjuju, objavila Europska komisija. “Cipar, Hrvatska i Italija identificirane su, kao i 2017. godine, kao zemlje s prekomjernim makroekonomskim neravnotežama. Neravnoteže se smanjuju u Hrvatskoj i Italiji, uz pomoć kombinacije reformi, povoljnih ekonomskih uvjeta i smanjenja rizika u bankarskom sektoru. Međutim, postoji potreba za odlučnijom provedbom, posebice u Hrvatskoj”, navodi Komisija.
Slabosti su povezane s visokom razinom javnog, privatnog i vanjskog duga, koji su velikoj mjeri denominirani u stranoj valuti, u kontekstu niskog potencijalnog rasta. Snažan rast iznad procijenjene potencijalne stope pomaže u smanjenju neravnoteža: javni, privatni i vanjski dug padaju velikom brzinom. Negativna vanjska neto pozicija ostaje visoka, ali se poboljšava zahvaljujući višku na tekućem računu, ističe Komisija.
7. Što kaže ministar financija?
Ministar financija Zdravko Marić kazao je kako su u ovom izvjeću “prepoznati pozitivni gospodarski pokazatelji, poglavito napori na području javnih ifnancija i fiskalne konsolidacije”. “Da bi imali dugoročnu održivost takvih stopa rasta kojima stremimo i koje Hrvatska zaslužuje i treba imati, potrebno je napraviti određene strukturne iskorake kako bi ta potencijalna stopa rasta bila povećana”, izjavio je Marić, javlja N1.