Ozbiljni znanstvenici ozbiljno tvrde da bi pola živih vrsta na Zemlji moglo izumrijeti do 2100.
Do kraja ovog stoljeća moglo bi nestati skoro pola svih živih vrsta
Skoro pola svih živih vrsta na Zemlji moglo bi izumrijeti do kraja ovog stoljeća, a uzrok nestajanju bit će ljudi. Ovo će biti šesto masovno izumiranje – gubitak života koji bi mogao konkurirati izumiranju dinosaura prije 65 milijuna godina nakon što je asteroid udario u naš planet. Ovaj put, prema autorici Elisabeth Kolbert, mi smo taj asteroid, piše Business Insider.
Kolbert je u svojoj knjizi “Šesto izumiranje” napisala kako mi odlučujemo “koji evolucijski putevi će ostati otvoreni, a koji će zauvijek biti zatvoreni”. “Nijednom drugom biću”, piše Kolbert, “to nikada nije uspjelo i to će, nažalost, biti naša najtrajnija ostavština”.
Znanstvenici nisu prihvaćali teoriju izumiranja
U “Šestom izumiranju” Kolbert prati naše shvaćanje izumiranja od prvog trenutka kad je predloženo kao teorija 1740-ih pa do danas, zajedno sa znanstvenicima koji su suglasni da bi ljudi mogli biti uzrok tomu.
Znanstvenicima je dugo trebalo da prihvate ideju da čitave vrste mogu izumrijeti. Kad bi naišli na stare kosti životinja, prvi cilj znanstvenika bio je identificirati ih s vrstama koje već postoje. 1739. godine, naprimjer, kad je grupa istraživača pronašla prve kosti Mastodonta, prvo su pretpostavili da gledaju u kosti dviju različitih životinja – slona i nilskog konja.
Tek nakon što je francuski naturalist Georges Cuvier sugerirao da kosti potječu iz “svijeta koji je prethodio našem”, istraživači su počeli razmatrati ideju da su čitave vrste mogle postojati, a zatim nestati.
Glavni krivci su klimatske promjene i ljudi
Jedan od glavnih krivaca šestog izumiranja, kaže Kolbert, jesu klimatske promjene, ali izumiranju pridonose i moderna poljoprivreda te brzo rastuća ljudska populacija. Zagrijavanjem planeta, uvoženjem invazivnih vrsta na različita područja i poticanjem širenja prethodno kontroliranih gljivica i virusa, ljudi ubijaju život oko sebe.
“Nijedno biće nikad nije promijenilo život na planetu na ovakav način, a ipak su se pojavili drugi, lako usporedivi događaji. Vrlo, vrlo rijetko u dalekoj prošlosti je planet doživio takve promjene da je raznolikost života pala. Pet takvih događaja bilo je katastrofalno dovoljno da stvore vlastitu kategoriju: tzv. Pet velikih. Čini se kao fantastična slučajnost, ali vjerojatno uopće nije bila slučajnost, da je povijest ovih događaja otkrivena baš kad su ljudi počeli shvaćati da oni uzrokuju sljedeći takav događaj”, kaže Kolbert.
Nestat će između 30% i 50% živih vrsta
Znamo kako izgleda masovno izumiranje, a sad se sve veći broj znanstvenika slaže da ćemo vjerojatno mi uzrokovati sljedeće. “Procjenjuje se, kaže Kolbert, “da jedna trećina svih koralja koji izgrađuju grebene, trećina svih slatkovodnih mekušaca, trećina morskih pasa i raža, četvrtina svih sisavaca, petina svih gmazova i šestina svih ptica kreće na put prema zaboravu”.
Sve skupa, to je između 30% i 50% čitavog života na Zemlji, koji bi mogao nestati do kraja stoljeća ukoliko ne počnemo djelovati danas da to spriječimo.