Ako žele izbjeći propast, Grci danas moraju pristati upravo na ono protiv čega su glasali na referendumu

Paket težak 12 milijardi dolara će prikupiti - povećanjem poreza

Greek Prime Minister Alexis Tsipras (L) listens to European Central Bank chief Mario Draghi during an Eurozone Summit meeting at the EU headquarters in Brussels on July 7, 2015.  AFP PHOTO / JOHN THYS
FOTO: AFP

Grčka priprema reformski paket težak 12 milijarda eura tijekom sljedeće dvije godine, što je više nego što je ranije planirano kako bi spriječila povratak zemlje u recesiju nakon mjeseci teških pregovora s vjerovnicima, piše danas grčki dnevni list Katimerini.

List Naftemporiki otkriva pak kako Grčka rješenje dužničke krize vidi u povećanju određenih vrsta poreza.

Rješenje za krizu – povećanje poreza

Grčka vlada predlaže da se potrebna sredstva namaknu povećanjem poreza na dobit s 26 na 28 posto, povećanjem poreza na luksuzne proizvode s 10 na 13 posto, povećanjem PDV-a na prerađenu hranu, restorane, prijevoz i neke zdravstvene usluge koje pruža privatni sektor s 13 na 23 posto i povećanje PDV-a hotelima sa 6,5 posto na 13. Prema pisanju toga lista grčki otoci i dalje bi uživali porezne olakšice čije ukidanje traže međunarodni vjerovnici.

Kako bi dobili program financijske pomoći Grci će morati pristati upravo na ono protiv čega su glasali na referendumu – mjere štednje. Grčko “oxi” odnosno ne na referendumu Siriza i grčki premijer Aleksis Cipras proslavili su slavodobitno, ali čini se kako im sada postaje uteg u pregovorima.

Atena misli da će doći do dogovora u zadnji čas

Glasnogovornik grčke vlade Gabriel Sakelaridis kazao je u četvrtak da je Grčka uvjerena da može postići dogovor s međunarodnim vjerovnicima a koji može dobiti zeleno svjetlo i u grčkom parlamentu.

“Uvjeren sam da će sporazum dobiti potporu parlamentarne skupine Sirize i vladajuće koalicije”, kazao je za grčku televiziju Antenu.

“Vlada čini sve što može kako bi odmah postigla sporazum i okončala ovo razdoblje neizvjesnosti”, kazao je Sakelaridis.

Draghi ne vjeruje kako će se Rusi uplesti

Predsjednik Europske središnje banke Mario Draghi, jedan je od ključnih ljudi grčke krize. Prema talijanskom financijskom listu Il Sole 24 Ore, Draghi je, upitan o rješavanju grčke krize, rekao: “Ne znam, ova su vremena jako teška”. Draghi je odbacio rizik uplitanja ruskog predsjednika Vladimira Putina u cijelu krizu. “Ne vidim stvarni rizik… pa oni ni sami nemaju novca”, rekao je Draghi.

Prema pisanju Katimerinija umjesto očekivanog rasta od 0,5 posto za ovu godinu, mjeseci neizvjesnosti i dva tjedna ograničenja prometa kapitala znače da će recesija biti oko tri posto.

Umjesto rasta pad BDP-a od 3 posto

“Procjenjuje se da će se iznos za mjere vrijedne 8 milijarda eura koje je Grčka predložila za 2015. i 2016. morati povećati za 2 milijarde godišnje što čini ukupno 12 milijarda za dvije godine”, navodi list.

Grčka je prošle godine iskoračila iz duboke recesije koja je smanjila njezin BDP za četvrtinu tijekom šest godina.

Lijeva vlada premijera Aleksisa Ciprasa suočena je s rokom do petka da podnese prijedlog reformi u zamjenu za financijsku pomoć. Ukoliko europski partneri budu zadovoljuno prijedlogom podražt će ga na summitu u nedjelju a ukoliko ne Grčka je suolčena s mogućnosšću izlaska iz eurozone.