Amerikanci imaju pomalo neobičan izborni sustav. Ovo je 6 stvari koje trebate znati o predizborima
Današnji predizbori, tzv. 'super utorak', mogli bi prorijediti kandidate
Put do Bijele kuće možda je dug i težak, a izbor novog američkog predsjednika je sve samo ne jednostavan. Iako se većina glasača, osim onih par tjedana neposredno prije izbora, uopće ne obazire na izbornu utrku, kandidatura za predsjednika obuhvaća godine aktivnog planiranja, prikupljanja donacija i političko kalkuliranje, piše CNN.
Sve to baš i ne olakšava poprilično kompliciran američki izborni sustav. Donosimo vam nekoliko stvari koje biste o tomu trebali znati.
1. Zašto američki predsjednički izbori traju toliko dugo?
Dvije glavne političke stranke u SAD-u – Republikanska i Demokratska stranka – u veljači u svakoj saveznoj državi započinju proces izbora svojih kandidata za predsjednika, a što može trajati i do pet mjeseci.
Ovaj proces obično započinju države Iowa i New Hampshire, a nakon njih isto čine i ostale. No prije ovakvog početka izbornog procesa stranački kandidati za predsjednika obično provedu i do godinu dana pripremajući se za izbore i provodeći svoje kampanje u svakoj od tih država.
Nakon što obje stranke izaberu svoje predsjedničke kandidate, kandidati ostatak ljeta i jeseni provode u kampanjama.
2. Zašto su kampanje tako skupe?
Jedan od očitih razloga je i to što toliko dugo traju. Za razliku od većine drugih zemalja, u SAD-u ne postoje ograničenja glede trajanja kampanje tj. nigdje nije određeno kada kampanja najranije može započeti. Tako je Ted Cruz svoju kampanju službeno najavio i započeo u ožujku 2015. godine – čak 20 mjeseci prije dana izbora!
Isto tako, za razliku od većine drugih zemalja, ne postoji niti ograničenje koliko novca smijete potrošiti u kampanji pa tako ona može koštati i do milijardu dolara. Naime, putovanje po cijelom SAD-u u trajanju od dvije ili više godina, plaćanje promidžbenih spotova i cijela vojska zaposlenih u kampanji nisu jeftini.
Trinaest država prvog utorka u ožujku (tzv. “super utorak”) održava izbore za kandidate za predsjednika, a više o tome možete pročitati OVDJE.
3. Koji su glavni favoriti u redovima republikanaca?
Donald Trump – iako je više puta tijekom izborne utrke kršio pravila tradicionalnog načina vođenja kampanje (kritiziranjem ratnih zarobljenika, vrijeđanjem Meksikanaca, muslimana, žena itd.), Trump je već mjesecima, suprotno ranijim predviđanjima izbornih stručnjaka, republikanski favorit za predsjednika.
Ted Cruz – izrazito konzervativan teksaški senator proslavio se kao autsajder u Kongresu. Naime, 2013. godine on je organizirao prekid rada američke vlade.
Marco Rubio – senator s Floride, na vlast je došao 2010. godine osnivanjem “anti-establišment” struje unutar Republikanske stranke. Isto tako, Rubio je pokazao iznimnu sposobnost komuniciranja i suradnje s Demokratskom strankom.
4. A tko vodi u Demokratskoj stranci?
Hillary Clinton – za ovu kampanju počela se pripremati još 2008. godine. Njezinu politiku smatraju nastavkom Obamine politike.
Bernie Sanders – senator iz Vermonta predstavlja najliberalniji ogranak Demokratske stranke, no neki demokrati smatraju ga previše lijevo orijentiranim da bi mogao pobijediti na izborima.
5. Kada ćemo konačno znati tko će u utrku za predsjednika?
Obično je to u kasno proljeće, no kandidati se službeno ne proglašavaju sve do nacionalne konvencije dvaju velikih stranaka, koje se održavaju tijekom ljeta.
6. Pobjeđuje li na izborima kandidat s najviše osvojenih glasova?
Da bar! Umjesto da se za predsjednika odabere kandidat sa najviše osvojenih glasova, u SAD-u postoji nešto što se zove “elektorski glasovi”. Svaka država dobiva onoliko elektorskih glasova koliko ima kongresmena i senatora – što veća država, to više elektorskih glasova.
Za sve države SAD-a osim Mainea i Nebraske vrijedi pravilo “pobjednik odnosi sve”. Znači, ako osvojite 60 posto glasova u Kaliforniji, dobivate sve elektorske glasove Kalifornije.