U Iowi se održavaju prvi američki predizbori, a ovih 8 stvari trebali biste znati o malo čudnom načinu izbora predsjednika SAD-a

Iowa je prva država koja glasa u dugotrajnom postupku izbora

Hillary Clinton tijekom mandata na čelu State Departmenta
FOTO: State Department

Kandidati u utrci za američkog predsjednika proveli su vikend uoči prvi predizbora u saveznoj državi Iowi obilazeći birače koji će u ponedjeljak birati svoje kandidate za stranačku nominaciju za predstojeće američke predsjedničke izbore.

Jedanaest republikanskih i tri demokratska kandidata održali su skupove i rukovali se s tisućama ljudi širom te poljoprivredne države u središnjem dijelu SAD-a, piše Hina.

Desetljećima je Iowa prva država koja glasa u dugotrajnom postupku izbora stranačkih kandidata za američke predsjedničke izbore. Proces završava u srpnju kada na stranačkim konvencijama izaslanstva saveznih država izaberu stranačkog kandidata za predsjedničku utrku. Predsjednički izbori održavaju se 8. studenoga.

Unatoč aferi oko slanja državnih tajni u privatnim elektronskim porukama u vrijeme dok je bila američka državna tajnica, Hillary Clinton vodi među demokratskim kandidatima na nacionalnoj razini. U Iowi, prema posljednjoj anketi objavljenoj u Des Moines Registeru, uživa potporu 45 posto demokratskih birača a njezin glavni protivnik Bernie Sanders iz Vermonta 42 posto.

U republikanskoj utrci, prema anketi koju je proveo Bloomberg News, vodi milijarder Donald Trump s 28 posto glasova a slijede ga senator Ted Cruz iz Teksasa s 23 posto glasova i senator Marco Rubio iz Floride s 15 posto glasova.

Američki izborni sustav znatno je drukčiji od hrvatskog, a posebice što se tiče izbora za predsjednika najmoćnije države svijeta. Što je koledž elektora, na koje načine stranke predstavljaju kandidate i odgovore na neka druga pitanja o američkom izbornom sustavu pročitajte u nastavku.

1. Zašto izbori traju tako dugo?

Dvije glavne američke stranke, Demokrati i Republikanci, biraju svoje predstavnike na izborima kroz stranačko natjecanje u svakoj američkoj saveznoj državi. Proces je to koji počinje u veljači i može potrajati i do pet mjeseci, piše CNN.

Iowa i New Hampshire uobičajeno pokrenu taj proces početkom godine, a ostale države nešto kasnije počnu s izborom. Međutim, prije samog početka, kandidati su proveli po godinu dana i više vodeći kampanju u saveznoj državi. Nakon što svaka stranka iznjedri kandidata, te osobe provedu ostatak ljeta i jeseni na nacionalnu političku kampanju prije izbora 8. studenog.

2. Zašto toliko puno koštaju?

Jedan od razloga za visoki trošak kampanje je i trajanje kampanje. Za razliku od Hrvatske, ne postoji zakonska regulativa o početku predizborne kampanje. Primjerice, republikanski kandidat Ted Cruz službeno je objavio početak kampanje u ožujku 2015. godine, gotovo 20 mjeseci prije početka izbora.

Američki kandidati nemaju ni novčano ograničenje, pa tako neke kampanje mogu koštati i do milijardu dolara. U taj iznos nije uračunat novac potrošen preko građanskih udruga što podržavaju nekog kandidata.

3. U čemu je razlika između skupa i izbora?

Stranačke organizacije savezne države imaju dva načina za odlučivanje o predsjedničkom kandidatu: putem skupa (caucus) ili izbora (primaries). Na izborima registrirani članovi stranke biraju svog kandidata tajnim glasanjem putem glasačkih listića. Na skupu to izgleda znatno drukčije, jer je glasanje javno i održava se na jednom mjestu.

4. Zašto su Iowa i New Hampshire tako važni?

Iako predstavljaju relativno mali broj američkih glasača, imaju veliku ulogu u izbornom procesu zato što su prvi. Rezultati ostvareni u te dvije savezne daju procjenu kandidatove popularnosti te sposobnosti za privlačenje glasača. Za očekivati je da će nekoliko kandidata koji ostvare lošije rezultate u te dvije države odustati od predsjedničke utrke.

Desetljećima je Iowa prva država koja glasa u dugotrajnom postupku izbora stranačkih kandidata za američke predsjedničke izbore. Proces završava u srpnju kada na stranačkim konvencijama izaslanstva saveznih država izaberu stranačkog kandidata za predsjedničku utrku. Predsjednički izbori održavaju se 8. studenoga.

5. Kada pažljivije treba početi pratiti kampanje?

Trinaest saveznih država i teritorija održava izbor stranačkih kandidata prvog utorka u ožujku, popularno nazvano “Super utorak”. Rezultati dolaze otprilike u isto vrijeme, a sami broj izbora bi mogao donijeti velike promjene u predizbornoj kampanji.

6. Tko su glavni kandidati?

Donald Trump je trenutno najpopularniji republikanski kandidat, iako već mjesecima kritizira sve i svakog: od ratnih zarobljenika, Meksikanaca, Muslimana i žena.

U republikanskoj utrci, prema anketi koju je proveo Bloomberg News, vodi milijarder Donald Trump s 28 posto glasova a slijede ga senator Ted Cruz iz Teksasa s 23 posto glasova i senator Marco Rubio iz Floride s 15 posto glasova.

Republikanski senator s Floride Rubio postao je zastupnik rastom popularnosti ultrakonzervativne Tea Party 2010. godine, ali je pokazao volju za međustranačku suradnju.

Hillary Clinton planira svoju kampanju otkako je izgubila stranačke izbore demokrata 2008. godine. Među demokratima uživa ugled sigurnih ruku za nastavak projekata Baracka Obama. S druge strane, Bernie Sanders, nekim demokratima je previše lijevo politički orijentiran.

U Iowi, prema posljednjoj anketi objavljenoj u Des Moines Registeru, Clinton uživa potporu 45 posto demokratskih birača, a Sanders 42 posto.

7. Kada ćemo znati tko su ustvari kandidati?

Uobičajeno je da se situacija s nominacijama iskristalizira do kraja proljeća, ali službeno predstavljanje kandidata održava se na konvencijama stranaka tijekom ljeta.

8. Da li kandidat s većinom glasova postaje predsjednik?

Ne. Američki sustav utemeljen je na koledžu elektora. Naime, svaka savezna država dobija određen broj elektorskih glasova, a što je veća država to više glasova ima. U ogromnoj većini saveznih država kandidat s više glasova birača osvaja sve elektorske glasove. Što znači da kandidat koji osvoji 60% glasova u nekoj saveznoj državi, osvaja sve elektorske glasove te države.

Primjerice, 2012. godine, Obama je dobio 51% glasova birača u SAD-u, ali je dobio 61% elektorskih glasova. Možda i najbolji primjer je iz predsjedničkih izbora 2000. godine kada je Al Gore osvojio oko pola milijuna više glasova od Georgea Busha, ali svejedno je izgubio izbore za pet elektorskih glasova.

Za pobjedu na predsjedničkim izborima, potrebno je osvojiti najmanje 270 elektorskih glasova.