Amerikanci su u Ukrajinu ove godine upumpali toliko novca i oružja da su od nje stvorili treću vojnu silu na planetu
Osim SAD-a, samo još Kina ima veći godišnji vojni budžet
Administracija američkog predsjednika Joea Bidena poslala je zahtjev predsjednici Zastupničkog doma Nancy Pelosi da se po žurnom postupku odobri dodatna pomoć Ukrajini od 37,7 milijardi dolara. U obrazloženju se kaže da se time želi Ukrajini osigurati “sredstva, oružje i potporu koja joj je potrebna da se obrani te da ranjivi ljudi nastave primati pomoć koja spašava njihove živote”.
Zahtjev se također odnosi na kritične globalne nestašice hrane i energije uzrokovane ruskom invazijom. U tu svotu uključeno je 21,7 milijardi dolara za oružje i opremu, nadopunjavanje zaliha američkog Ministarstva obrane i za nastavak vojne, obavještajne i druge obrambene potpore Ukrajini. Američki državni tajnik Antony Blinken objasnio je da će “topničko streljivo, rakete za protuzračnu obranu i taktička vozila najbolje poslužiti Ukrajini na bojnom polju.”
SAD ove godine šalje ukupno 90 milijardi dolara
S 14,5 milijardi dolara SAD će pomoći Ukrajini kako bi joj popunila državni proračun, da ima dovoljno sredstava za kritična ratna ulaganja, za jačanje globalne sigurnosti hrane i za humanitarnu pomoć. Za popunjavanje ukrajinskih strateških rezervi nafte te za njezinu nuklearnu sigurnost namijenjeno je 620 milijuna dolara te još 900 milijuna dolara za zdravstvenu zaštitu. Od Kongresa je također zatraženo odobrenje da predsjednik Biden može samostalno dodijeliti Ukrajini još oružja u vrijednosti do sedam milijardi dolara.
S obzirom na to da je početkom ruske agresije Kongres već odobrio pomoć Ukrajini od 13,6 milijardi dolara te u lipnju još 40 milijardi dolara, ukupno će tijekom 2022. godine SAD poslati Ukrajini 90 milijardi dolara. To je puno više od proračuna ruskog Ministarstva obrane koji ne prelazi godišnje 66 milijardi dolara. Agencija Bloomberg, međutim, najavljuje da će ruski troškovi za vojsku sljedeće godine dramatično porasti na 85 milijardi dolara.
Jedino Kina ima veći vojni budžet
Ratna pomoć SAD-a Ukrajini veća je od vojnog budžeta Indije koji iznosi 76,6 milijardi dolara, Velike Britanije koja troši godišnje na vojsku 68,4 milijarde dolara, Francuske 56,6 milijarde dolara te Njemačke koja izdvaja za vojsku 56 milijardi dolara. Samo Kina ima veći vojni budžet koji doseže svotu od 293 milijarde dolara.
The Intercept je u svojoj analizi zaključio kako je samo u rujnu američka vojna pomoć Ukrajini premašila iznos koji je Washington 2020. potrošio na vojnu pomoć Afganistanu, prije povratka talibana na vlast, Izraelu i Egiptu zajedno. Profesor Steven Semler s Instituta za reformu sigurnosne politike, sugerira da tolika američka pomoć Ukrajini znači da se Washington priprema za dugi rat u Ukrajini, a ne da se “uzda u svoje diplomatske vještine” i mirovne pregovore.
Rusija bilježi goleme gubitke
Zahvaljujući toj enormnoj američkoj pomoći te beskrajnoj hrabrosti i sposobnosti ukrajinske vojske, Rusija ne samo da nije pobijedila u ratu, već bilježi goleme gubitke u ljudskim životima i oružju. Uz značajnu potporu i zemalja članica EU i Velike Britanije, ukrajinska vojska uspjela je osloboditi oko 55 posto teritorija koje je Rusija okupirala nakon invazije u veljači. Sada, međutim, predstoji najteže razdoblje za ukrajinsku vojsku jer po iznimno niskim temperaturama valja voditi ratne operacije na fronti koja je duga gotovo 1000 kilometara.
Seth Jones, direktor Međunarodnog sigurnosnog programa u Centru za strateške i međunarodne studije u Washingtonu, zaključio je kako su uspjesi ukrajinske vojske djelomično i posljedica toga što su “ruske kopnene jedinice patile od niskog morala, lošeg korištenja naoružanja, slabe obuke, manjkave logistike, korupcije, pa i pijanstva.”
Moskva ugrožava živote milijuna Ukrajinaca
Rusija je donekle zatekla Ukrajinu kad je otvorila i drugi front i raketama i bespilotnim letjelicama počela uništavati ukrajinsku infrastrukturu, elektroopskrbnu i vodovodnu mrežu te sustave za grijanje. Time Moskva želi ugroziti živote milijuna Ukrajinaca kako bi ih demoralizirala te prisilila na predaju i prihvaćanje ruskih uvjeta za primirje. Ukrajinski pokušaji da poprave i stabiliziraju dio oštećene opskrbe električnom energijom i razminiranja dijelova zemlje, zahtijevaju goleme napore i novac.
Posebno se iscrpljuje ukrajinski sustav protuzračne obrane jer u prosjeku ispaljuje po dvije rakete na svaku rusku raketu. Ruska vojska je u prednosti jer za napade koristi jeftine bespilotne letjelice na koje ukrajinska vojska mora odgovarati skupim projektilima. Stoga joj je nužno potrebna pomoć u proturaketnom sustavu i naoružanju.
Premda su Demokratska i Republikanska stranka još uvijek suglasne da valja pomoći Ukrajini, predsjednik Joe Biden žuri se svoj prijedlog o paketu nove pomoći Ukrajini provući kroz Kongres što prije dok republikanci ne preuzmu vlast početkom sljedeće godine. Premda ni tada neće doći do obustave pomoći, novi predsjednik Zastupničkog doma republikanac Kevin McCarthy iz Kalifornije, najavio je da će se financiranje Ukrajine odobravati “s puno većom pozornošću”.
Papa Franjo stao na stranu Ukrajine
Otvoreno na stranu Ukrajine napokon je stao i papa Franjo. Sveti otac je do sada samo žalio zbog patnji Ukrajinaca, ali je izbjegavao eksplicitno okriviti Rusiju ili predsjednika Vladimira Putina. Više puta sugerirao je da je agresiju isprovocirao Zapad, a čak je tvrdio da okrutnost rata ne dolazi od ruskog naroda, jer je ruski narod veliki narod, već od plaćenika. Time je aludirao na Wagnerovu privatnu rusku vojsku koja igra važnu ulogu u Ukrajini. Papa je okrivio plaćenike “jer visoko cijenim ruski narod, ruski humanizam. Sjetite se samo Dostojevskog koji nas i danas nadahnjuje kršćane da razmišljaju o kršćanstvu.”
Papa Franjo opisivao je donedavno ukrajinski sukob kao posljedicu rivalstva velikih sila te tako iskazao svoj dugogodišnji oprez prema svjetskom poretku kojim dominiraju SAD. Opisao je invaziju na Ukrajinu kao reakciju na Sjevernoatlantski pakt koji “laje na vrata Rusije”.
Papa: ‘Vidim imperijalizam u sukobu’
Papa je u rujnu rekao članovima svog vlastitog isusovačkog reda u Kazahstanu da se ne može jednostavno razmišljati o uzrocima sukoba. “Vidim imperijalizam u sukobu, a kada se osjete ugroženima i u padu, imperijalizmi reagiraju, misleći da je rješenje pokrenuti rat kako bi se iskupili za to, a također i prodavati i testirati oružje.”
Na molitvi za mir na Trgu svetog Petra, koja je održana na dan sjećanja Holodomor, kad je ruski diktator Josif Staljin, u želji da istrijebi Ukrajince, izazvao umjetnu nestašicu hrane između 1932. i 1933., papa je pozvao na molitvu za “sve žrtve genocida, za sve Ukrajince, djecu, žene i starce, bebe, koji danas trpe mučeništvo agresije”.