Ekonomisti o novom proračunu: ‘Ne vidimo nikakav zaokret, sve je viđeno’
Danas predstavljene smjernice za novi proračun ne donose nikakve reforme
Na današnjoj su sjednici Vlade predstavljene smjernice za izradu novog državnog proračuna. Prezentirao ih je ministar financija Zdravko Marić. Po tim smjernicama, prihodi državnog proračuna za 2016. planirani su na razini od 113 milijardi kuna, a rashodi su 120,4 milijarde kuna i za 2,4 milijarde kuna su veći u odnosu na prošlogodišnji proračun. Deficit bi iznosio oko 7,5 milijardi kuna, odnosno 2,2 posto BDP-a, a gospodarski rast 2 posto. Više možete pročitati OVDJE.
Premijerova današnja zbunjujuća izjava da “zna da svi volimo status quo, ali smo u situaciji da promjena mora biti status quo“, vjerojatno je posljedica njegovog lošeg hrvatskog jezika, no ono što smo čuli vezano za državni proračun zaista potvrđuje da na snazi ostaje svojevrsni status quo odnosno jasno je da ni ove godine nema ništa od fiskalne konsolidacije.
Nastojanje da se obuzda rast rashoda
Glavni ekonomist Societe Generale Splitske banke Zdeslav Šantić nije previše optimističan. “Ne vidimo nikakvog većeg zaokreta u fiskalnoj politici, to su mjere koje smo imali i do sada. Značajnije smanjenje rashoda zahtijeva dubinske reforme i duže vrijeme za njihovo provođenje”, komentirao je za Net.hr Šantić.
Ističe da se iz smjernica proračuna ne vide reforme u javnoj upravi niti u zdravstvenom sustavu, gdje su se očekivale značajne uštede. Dodaje da se pokušava obuzdati rast rashoda i stvari bar donekle dovesti pod kontrolu povećanjem prihoda. No, kaže Šantić, s obzirom da očekivano pogoršanje u međunarodnom okruženju, vjerojatno usporavanje rasta hrvatskog gospodarstva u postizbornoj godini i manju potrošnju u odnosu na 2015., to nije izgledno, kao ni planirani rast gospodarstva od dva posto.
“Javni dug će nastaviti rasti”, upozorio je Šantić na naš najveći problem zbog kojeg smo pod posebnom pozornošću Bruxellesa.
Galopirajući javni dug
Da je Vlada po pitanju proračunskih smjernica napravila prvi korak u dobrom smjeru smatra ekonomski analitičar Damir Novotny, ali i napominje da to ipak nije dovoljno. Vlada se, kaže, vodila smanjenjem deficita, ali i računala na postojeće prognoze BDP-a, no za gospodarski preokret trebalo bi napraviti puno više.
I njega zabrinjava visok deficit i galopirajući javni dug. “Deficit je i dalje visok u odnosu na javni dug pa je u tom smislu teško pokrenuti dinamičan gospodarski rast. Da bi se to uspjelo, smatram da bi trebalo ići u smjeru HNB-ovog prijedloga smanjenja javnog duga po dva posto godišnje, čime bi on nakon šest godina pao ispod 70 posto BDP-a.
Ja iz ovoga ne vidim da se ide u tom smjeru. Za to bi se trebalo napraviti restrukturiranje proračuna, dok je sada napravljeno samo rezanje kako bi se ispunila traženja EU”, kaže Novotny.
Prevelika rigidnost u poslovanju
Napominje da bi nova Vlada trebala provesti privatizaciju te za osiguravanje novih investicija i sigurno poslovanje malih i srednjih poduzeća provesti regulatornu reformu.
Milanovićeva Vlada, mišljenja je ovaj ekonomski analitičar, uvela je preveliku rigidnost u poslovanju, što bi trebalo promijeniti, i to na način na koji su to već napravile brojne druge zemlje. Zasad mu se, kaže, čini da se mala i srednja poduzeća tretiraju kao neprijatelji.