Analitičari se slažu, Ukrajina može osloboditi Krim. 'Izravan napad bio bi čisti užas. Postoji daleko sigurniji način'
Krim zbog opetovanih ukrajinskih napada već sada nije sigurna baza za Ruse
Ukrajinska vojska pojačala je napade na Krim, a uz to je pokrenula i druge akcije na kopnu i na moru. Intenziviranje vojnih napora potaknulo je rasprave tome kako bi Ukrajina mogla povratiti Krim, piše Newsweek.
“Ponovno zauzimanje poluotoka bit će teško, ali je moguće”, rekao je dr. Scott Savitz iz think tanka RAND Corporation. Krim već sad više nije sigurna baza iz koje Rusija može napadati druge dijelove Ukrajine. Napadi na Krim postali su češći otkako je Kijev pokrenuo protuofenzivu u lipnju.
S obzirom na strateški položaj Krima, mnogi od ovih napada bili su usmjereni na ruske linije opskrbe.
‘Invazija neće biti laka’
Samo ovog tjedna zabilježeni su napadi na Crnomorsku flotu ruske mornarice, što je rezultiralo teškim oštećenjima velikog desantnog broda Minsk i jedne podmornice. Također, navodno je uništen i raketni sustav S-400, a napadi bespilotnih letjelica na Krim postali su redovita pojava.
Krim je pod kontrolom Rusije otkako je predsjednik Vladimir Putin izvršio invaziju i anektirao taj poluotok 2014. godine. Tijekom druge, trenutne Putinove invazije, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski opetovano je govorio da je povrat poluotoka jedan od njegovih glavnih ciljeva u ratu.
“Iako Ukrajina želi vratiti Krim, to neće biti lako. Invazija na njega neće biti laka, osobito s Rusijom koja još uvijek kontrolira teritorij na njezinu istoku, koji poluotok povezuje s Rusijom”, upozorio je Mark N. Katz, profesor sa Sveučilišta George Mason.
Nemilosrdni napadi na obalu
Katz smatra da Ukrajina vjerojatno neće uskoro vratiti Krim, ali je rekao da bi snage Kijeva mogle imati bolje izglede za uspjeh ako presjeku ruski pristup Krimu prije same invazije.
John Spencer, umirovljeni bojnik američke vojske, rekao je za Newsweek da bi Ukrajina mogla vratiti Krim vojnim putem. Međutim, dodao je da su ljudi previše fiksirani na “zauzimanje” Krima, što bi značilo da Ukrajina mora odraditi kopnenu invaziju.
“Ako Ukrajina može učiniti neodrživim ostanak ruske vojske na Krimu, oni će morati otići”, rekao je Spencer. Savitz je rekao da bi dobra strategija bila da Ukrajina “nemilosrdno” napada obalu Krima prije nego što krene u izravnu invaziju.
Ukrajina radi dobar posao
To bi, kako kaže, dovelo ruske snage u nezavidan položaj, odnosno prisililo ih da budu spremne braniti svaku točku duž obala Krima i stalno održavati visoku razinu opreza posvuda. Međutim, čak i nakon što Ukrajina ponovno osvoji teritorij uz poluotok, pristupi Krimu preko kopna su uski, a Rusija je ukrala većinu ukrajinskih brodova još 2014.
“Ipak, Ukrajina radi dobar posao u provođenju onoga što je zapravo opsada – gađajući obje ključne rute opskrbe i sam poluotok koristeći projektile, pritom koristeći eksplozivna plovila bez posade, sabotaže i druga sredstva”, rekao je Savitz.
David Silbey, izvanredni profesor povijesti na Sveučilištu Cornell, opisao je pokušaj ponovnog zauzimanja krimske regije kao izuzetno tešku misiju. Po njegovom mišljenju, oslobađanje će teći tako što će se Ukrajina morati probiti kroz ruske trupe kako bi došla do prilaza Krimu, a zatim se boriti preko vrlo uskog pojasa zemlje koji poluotok povezuje s kopnom.
Prorusko stanovništvo
“Ako bi pokušali zaobići most amfibijskim napadom, morali bi okupiti veliki broj brodova za prijevoz vojske. Drugo, morali bi opskrbiti sve svoje snage na Krimu streljivom i hranom, a za to također treba ogroman broj vozila i brodova na dnevnoj bazi”, kaže.
Zaključuje kako je najbolja stvar za Ukrajince da odsjeku Ruse na Krimu i prisile ih na povlačenje, umjesto da pokušaju napasti i zauzeti poluotok izravno.
Ono što bi moglo predstavljati veliki problem nakon potencijalnog zauzimanja Krima jest proruska orijentacija stanovnika poluotoka. Naime, mnogi ljudi na strani Ukrajine odande su pobjegli nakon invazije 2014. godine.
Krim kao strateški dragulj
“Ponovno nametanje ukrajinske kontrole nad Krimom ne bi bilo popularno među tamošnjim stanovništvom. Ali ako misle da postoji ozbiljna šansa da Ukrajina povrati Krim, proruski orijentirani građani bi mogli pobjeći, kao što su to učinili Ukrajinci 2014.”, rekao je Katz i dodao kako je moguće da su oni koji su bili proruski orijentirani sada razočarani Putinovim liderstvom.
William Reno, profesor političkih znanosti s američkog Sveučilišta Northwestern, rekao je da ga prorusko raspoloženje među mnogim stanovnicima Krima navodi na pomisao da bi se o statusu Krima moglo pregovarati. “Možda bi moglo doći do službenog povrata Krima Ukrajini, ali sa širom autonomijom. Moguć je i referendum u dalekoj budućnosti”, rekao je.
Savitz zaključuje da Krim ostaje blještavi strateški dragulj istoka Europe. “Postoje razlozi da su njime vladali i naselili ga stari Grci, Rimsko Carstvo, Republika Genova, Mongolsko Carstvo, Osmansko Carstvo i mnogi drugi”, rekao je Savitz za Newsweek.