Piše Jagoda Marić: Vlada se hvali rastom plaća, a 426.000 radnika zarađuje mizeriju
DZS prosječnu plaću izračunava na osnovu plaća koje isplaćuju pravne osobe
Državni zavod za statistiku izvijestio je da je prosječna plaća u Hrvatskoj u prosincu bila 1.191 eura. Pala je ta plaća i realno i nominalno za jedan posto u odnosu na studeni, ali statističari su izračunali da je nominalno porasla gotovo za 14 posto te da je zbog inflacije njezina realna vrijednost devet posto veća nego lani u prosincu.
Upravo se na taj rast plaća, uz bujanje radova u građevinarstvu, pozivaju i članovi Vlade i brojni analitičari kad objašnjavaju razloge zbog kojih će Hrvatska po rastu gospodarstva za prošlu godinu biti pri vrhu EU. Veće plaće znače i veću potrošnju, koja je glavna sastavnica domaćeg BDP-a.
Čak 30 posto zarađuje manje od 814 eura
No, prosječna plaća koja raste i podiže potrošnju i BDP, počiva i na tome da je 30 posto zaposlenih u Hrvatskoj u prosincu zarađivalo manje od 814 eura mjesečno. DZS prosječnu plaću izračunava na osnovu plaća koje isplaćuju pravne osobe. Te tvrtke zapošljavaju ukupno milijun i 420 tisuća ljudi.
Ako 30 posto njihovih zaposlenih radi za mjesečnu neto plaću do 814 eura, to znači da gotovo 426 tisuća radnika u Hrvatskoj zarađuje do 814 eura. Čak polovica hrvatskih radnika, odnosno više od 700 tisuća, zarađivalo je do tisuću i pet eura, kolika je bila medijalna plaća u prosincu.
Uz to objava državne statistike izračunava i to da rekordni rast plaća kojim su se lani hvalili poslodavci u pojedinim djelatnostima, nije bio dovoljan da plaće prosječne plaće u tim djelatnostima prijeđu tisuću eura.
Sektori s plaćom manjom od medijalne
Turizam i graditeljstvo najviše su u 2023. godini, ali i nekoliko godina prije toga, prijavljivali nedostatak radne snage, tražili radnike u inozemstvu, najviše pritiskali Vladu da liberalizira uvoz stranih radnika. U graditeljstvu je prosječna plaća, prema posljednjoj objavi DZS-a, bila 960 eura, a u djelatnosti smještaja i pripreme i usluživanja hrane 961 euro.
To znači da su obje djelatnosti imale plaću manju od medijalne. Te plaće bile su za petinu niže od prosječne plaće u Hrvatskoj. Samo je djelatnost proizvodnje odjeće imala nižu prosječnu plaću od turizma i graditeljstva.
Istovremeno su ugostiteljstvo i turizam grane koje su u prošloj godini najviše zapošljavale radnike iz trećih zemalja, pa je na te grane otpadalo 67 posto od gotovo 173 tisuće izdanih radnih dozvola strancima u prošloj godini.