Telegramova analiza po sektorima razotkriva golem apsurd. Najniže su plaće u djelatnostima kojima očajnički nedostaju radnici
Najzadovoljniji mogu biti zaposlenici u zdravstvu
Tvrtke koje su angažirale najviše stranih radnika u Hrvatskoj, čak 70 posto od ukupnog broja, posluju u djelatnosti koje u prosjeku imaju i najniže plaće.
Iako su proteklih godinu dana u građevinarstvu i ugostiteljstvu i smještaju, odnosno turizmu, plaće rasle brže od nacionalnog prosjeka, prosječna mjesečna primanja radnika u tim djelatnostima i dalje su za 20 posto niža od prosječne hrvatske plaće.
Pola rasta pojela inflacija
Uz to, građevinarstvo i turizam grane su u kojima je prosječna plaća niža od medijalne plaće u Hrvatskoj, koja je u rujnu iznosila 998 eura, podatak je Državnog zavoda za statistiku.
Na toj razini su i plaće u kategoriji koja se vodi kao ostale uslužne djelatnosti. Još niže prosječne plaće ima jedino djelatnost proizvodnje odjeće ili ono što je u Hrvatskoj ostalo od tog sektora. Tako je prosječna plaća u Hrvatskoj od 1.156 eura za dvjestotinjak eura veća od prosječne plaće u građevinarstvu i turizmu i tu, među ostalima, treba tražiti razloge za nedostatak radnika i sve veću potrebu za uvozom iz trećih zemalja.
Iako je prosječna plaća u Hrvatskoj u rujnu ove godine bila za čak 14,1 posto veća nego u istom mjesecu prošle godine, njezina je realna vrijednost veća sedam posto jer je ostatak “pojela” inflacija. U većini djelatnosti u Hrvatskoj plaće su lani rasle po dvoznamenkastim stopama, ali to se nije dogodilo u opskrbi električnom energijom, plinom i parom.
Najveći rast plaća u zdravstvu
Prosječna plaća u toj djelatnosti i dalje je gotovo 200 eura veća od prosječne plaće u Hrvatskoj, ali zapošljavanje u toj industriji posebice u HEP-u, koje se nekada smatralo zgoditkom na lotu, bit će sve manje privlačno ako i dogodine plaća nastavi stagnirati.
Posljedica je to činjenice da je Vlada posljednje dvije godine većinu troška antiinflacijskih mjera, kad su energenti u pitanju, prebacila na HEP koji bilježi gubitke.
Odluke Vlade, odnosno dogovori s Vladom, doveli su do toga da je zdravstvo u posljednjih godinu dana imalo najveći rast plaća. Neto plaća u zdravstvu je u rujnu bila 19,9 posto veća nego u istom mjesecu prošle godine i prosječna plaća u toj djelatnosti bila je 1.440 eura, odnosno, tristotinjak eura veća od prosječne plaće u državi.