Analiza: kako će turizam ovo preživjeti?

Heute in Bologna Italien eingetroffen, jetzt geht es in die Toskana. Die Hitzewelle ist spektakulär hier. Wenn es so weiter geht werden diese Urlaubsziele langfristig keine Zukunft haben. Der Klimawandel zerstört den Süden Europas. Eine Ära geht zu Ende. https://t.co/jrSuZ7pD11

— Prof. Karl Lauterbach (@Karl_Lauterbach) July 13, 2023

Kakva je budućnost?

Talijanska ministrica turizma zahvalila je kolegi što ljetuje u Italiji, “omiljenoj destinaciji” njegovih sunarodnjaka, uz poruku da klimatske promjene pogađaju cijeli planet. Gradonačelnik Riminija poziva njemačkog ministra na odmor u svoj grad. Turizam je – kao i čokoladni namaz – nacionalni ponos Italije. Ali kakva je, doista, njegova budućnost?

U danima kada je Lauterbach putovao po Toskani, za 16 talijanskih gradova, uključujući Rim, Firencu i Bolognu, oglašen je crveni alarm zbog ekstremnih vrućina. Na Sardiniji su temperature išle toliko visoko da ni mobiteli navodno nisu dobro radili. Nekoliko dana kasnije, snažna oluja na sjeveru zemlje rušila je stabla, nosila krovove i izazvala bujice.

Spavanje na madracu

Ekstremni toplinski valovi pogodili su i Španjolsku i Grčku. U dijelovima Španjolske je zbog suše još početkom srpnja uvedena redukcija vode. Grčke vlasti su više puta privremeno zatvarale Akropolu u najtoplijem dijelu dana, kako bi posjetitelje zaštitili od visokih temperatura koje su išle do 40, pa i preko.

S Rodosa su, pak, stizale dramatične snimke: gotovo dvadeset tisuća stanovnika i turista moralo je biti evakuirano kada su golemi šumski požari zahvatili dio ovog, turistički popularnog otoka. Obalna straža spašavala je ljude čamcima s lokalnih plaža.

Smještaj u hotelu zamijenilo je spavanje na priručnim madracima i poljskim krevetima u sportskim dvoranama i na aerodromima, dok gomile turista u istoj nevolji željno iščekuju let koji će ih vratiti kući. Uz takve prizore, kako bukirati odmor?

Putovanje na sjever

Ekstremni vremenski uvjeti počeli su već mijenjati navike turista u Europi, pisao je lani New York Times, sažimajući nove obrasce ponašanja u dvije ilustrativne rečenice: “Stockholm umjesto Rima, listopad umjesto srpnja”. Sugovornici uglednog lista, iskusni u turističkoj branši, isticali su povećani broj putnika koji prilagođavaju svoje planove s obzirom na visoke temperature, primjerice, birajući nova odredišta ili odgađajući putovanje.

U godinama koje dolaze takve će prilagodbe vjerojatno biti još nužnije, procijenio je NYT, osobito za putovanja u Europu. Neke su promjene već vidljive, premještanjem bukinga na manje vruće proljetne i jesenske mjesece, ali i odabirom destinacija koje su ili sjevernije ili bliže obali. Promjene u navikama i obrascima putovanja mogle bi imati velik utjecaj na zemlje čija se gospodarstva oslanjaju na turizam.

Ovisni o turistima

U Hrvatskoj je udio turizma u BDP-u nešto manji nego prije pandemije, ali još uvijek visokih 15,9 posto (za 2021.) U Grčkoj je udio 14,9 posto (također podatak za 2021.), Portugalu 10,9 posto, Italiji 9,1 posto, Španjolskoj 8,5 posto.

Riječ je redom i o mediteranskim destinacijama koje su, kako se iz ljeta u ljeto potvrđuje, sve izloženije, blago rečeno, ćudljivom vremenu. Ipak, ekstremni vremenski uvjeti, čini se, još uvijek nisu presudan čimbenik pri odluci gdje će se ljetovati.

Glavna briga – cijene

Dobro vrijeme za Europljane je bitan faktor, pokazalo je nedavno istraživanje Europske komisije za putovanja (ETC), udruženja koje okuplja nacionalne turističke organizacije. Za 17,3 posto ispitanika “ugodni vremenski uvjeti” su jedan od elemenata za odluku kamo putovati, jednako važni kao i financijski povoljan aranžman (17 posto). Ekstremno vrijeme, međutim, turiste još uvijek ne brine pretjerano – ističe ga tek njih oko osam posto (daleko više brinu ih cijene, odnosno troškovi putovanja).

ETC-ovo istraživanje pokazalo je i rast popularnosti odredišta poput Češke, Bugarske, Irske i Danske. “To se može pripisati putnicima koji traže odredišta s manje gužve i blažim temperaturama”, objašnjava se. Istraživanje je zabilježilo nešto manji interes putnika za mediteranske zemlje, ali su one i dalje najpopularnija odredišta, od Španjolske, preko Francuske, Italije i Grčke, do Hrvatske, ističe se u priopćenju ETC-a.

Pogled iz Hrvatske

U navikama turista koji dolaze u Hrvatsku zasad se ne primjećuju promjene koje bi se mogle povezati s ekstremnim vremenskim uvjetima, kaže i Tomislav Fain, predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija. „Ne bih rekao da vremenski uvjeti, poput ekstremnih vrućina, utječu na to kada ljudi putuju ili koje destinacije u Hrvatskoj biraju. Barem ne u ovom trenutku“, ističe Fain.

No, napominje i da se o toj temi – kako ekstremno vrijeme i klimatske promjene mijenjaju turističke navike – unutar njihove djelatnosti zasad ne raspravlja previše. „Mi smo tri godine bili u fazi preživljavanja“, podsjeća Fain na pandemijsko vrijeme tijekom kojeg su se putničke agencije borile da opstanu. Stoga su očekivano teme poput ove ostale u drugom planu.

Razlika sjevera i juga

Strateški dokumenti, na razini EU-a, ali i hrvatske Vlade, potvrđuju, međutim, da će se turistička djelatnost u Europi morati prilagoditi novim uvjetima, ovisno o klimatskim okolnostima koje nas čekaju u budućnosti. Stručno izvješće Europske komisije koje je procjenjivalo utjecaj klimatskih promjena na turizam ovisno o stupnju zagrijavanja (od 1,5 do 4 stupnja), utvrdilo je da će većina europskih regija osjetiti promjene, ali, dakako, ne iste.

Zamijetili su jasan uzorak sjever-jug, u pogledu promjena u turističkoj potražnji – gdje se južne regije suočavaju sa značajnim smanjenjem potražnje – a s većim zatopljavanjem, ta razlika postaje sve izraženija. Prognoziraju i sezonsku promjenu, na štetu ljetnih, a u korist manje toplih mjeseci.

U ekstremnijim scenarijima zagrijavanja od 3 i 4 stupnja Celzijusa, regije srednje i sjeverne Europe postale bi atraktivnije za turističke aktivnosti tijekom cijele godine, na uštrb južnog i mediteranskog područja, procjenjuje izvješće. Po njima bi najveći pad imale zemlje poput Cipra, Grčke, Španjolske, Italije i Portugala, dok bi na dobitku mogle biti Njemačka, Danska, Finska, Francuska, Irska…

Manje turista ljeti

Hrvatska u tim projekcijama prolazi bolje od drugih EU članica u ovom dijelu Europe kojima turizam jednako snažno utječe na gospodarski rast. Za Hrvatsku nisu prognozirani gubitci od ovakvih zabrinjavajućih klimatskih scenarija. No, zato strateški dokumenti hrvatske Vlade predviđaju da će klimatske promjene značajno utjecati na hrvatski turizam.

Zbog visokih temperatura, pojačanog UV zračenja i češćih ekstremnih vremenskih događaja – kakve smo ovog ljeta već osjetili, kao toplinske valove ili neuobičajeno snažno nevrijeme – turistička potražnja u ljetnim mjesecima će se smanjiti, procjenjuje Vladina Strategija prilagodbe klimatskim promjenama za razdoblje do 2040. Nadalje, upozorava se i na manju raspoloživost vode te nastanak štete na infrastrukturnim sustavima i njihovu smanjenu funkcionalnost.

Prednosti i mane

Promjene će imati različite implikacije, ovisno o destinacijama, smatraju autori Vladine Strategije. “Zbog klimatskih promjena (ali i zbog blizine zapadnoeuropskim i sjevernoeuropskim gostima) sjevernija područja Europe mogla bi postati dovoljno atraktivna za odmor tijekom ljetnih mjeseci, a Mediteran i Republika Hrvatska mogli bi ostati privlačni (samo) u ostalom dijelu godine”, navodi dokument iz 2020. godine.

“Turistički sektor bit će primoran obogaćivati ponudu i nuditi proizvode više kvalitete, što može pozitivno djelovati na konkurentnost i sastav gostiju”, piše dalje. Osim toga, povoljni klimatski uvjeti uz obalu izvan ljetnih mjeseci mogli bi produžiti sezonu, a povećat će se i “mogućnosti razvoja turizma na planinskom i kontinentalnom području”.

Europljani će, dakle, ubuduće možda birati neke nove destinacije, tražiti drugačije sadržaje, putovati izvan uobičajene sezone, a umjesto mjesecima unaprijed, putovanja bukirati u zadnji čas, kad budu sigurni da je vremenska prognoza povoljna. Turizmu se predviđa budućnost, ali budućnost u kojoj će se morati znati prilagoditi.