Zabrinjavajuće EU izvješće: ovo su katastrofe koje Hrvatskoj prijete zbog klimatskih promjena
'Očekivana godišnja šteta bit će razarajuća i financijski nepodnošljiva'
Ova je godina bila rekordna i, nažalost, pamtljiva. Lipanj je bio najtopliji u povijesti mjerenja. Globalna prosječna temperatura u srpnju najviša zabilježena u bilo kojem mjesecu. Italiju i Sloveniju pogodile su katastrofalne poplave u kojima su ginuli ljudi, a materijalna šteta mjeri se u milijardama eura. Grčka je zbog požara bila prisiljena provesti najveću evakuaciju ljudi u svojoj povijesti. A budućnost bi mogla biti i gora.
Kakva klimatska budućnost čeka europske regije – koje su već sada ozbiljno pogođene klimatskim promjenama – analizira se u novom izvještaju o Stanju regija i gradova u Europskoj uniji. Izvješće, koje je objavio Europski odbor regija, predviđa da će klimatske promjene, ako se ništa bitno ne poduzme, imati teške posljedice, osobito na širem sredozemnom području gdje pripada i Hrvatska.
Štete od ekstremnog vremena
Lokalno stanovništvo i gospodarstva, ističe se u dokumentu, već sada sve više trpe posljedice razornih toplinskih valova, suša, bujičnih poplava i šumskih požara, a ta vrsta ekstrema – kakve smo, uostalom, ovoga ljeta osjetili i na vlastitoj koži – utjecat će direktno na kritičnu infrastrukturu, turizam, nejednakost, produktivnost rada…
Prema procjeni europskog statističkog ureda Eurostata, ekstremni vremenski uvjeti su u posljednjih deset godina prouzročili gospodarske gubitke u EU “u iznosu većem od 145 milijardi eura”, kaže se u izvješću, uz napomenu da postoji jasan godišnji trend povećanja tih gubitaka. Eurostatove brojke pokazuju da je u 2020. najveće gubitke imala Grčka, 91 euro po stanovniku, gotovo triput više od EU prosjeka (27 eura).
Premalo pokriveno osiguranjem
Hrvatska je tada bila u sredini ljestvice, ali da se stvari mogu brzo preokrenuti potvrđuje slučaj Slovenije. Slovenija je prije tri godine bila među državama s najmanje zabilježenih šteta, dok su je ove godine pogodile razorne poplave. I u slučaju Hrvatske, situacija se mijenjala: u nekim godinama, poput 2015. i 2018., imali smo veće štete (mjereno u eurima po stanovniku) od EU prosjeka, a u nekima manje.
Dodatni je problem i vrlo nizak postotak gubitaka koji su pokriveni osiguranjem. Studija koju je ovoga ljeta objavio Europski parlament, pokazala je da je u zadnja četiri desetljeća u Hrvatskoj manje od pet posto šteta, uzrokovanih ekstremnim vremenskim fenomenima, bilo pokriveno osiguranjem. S druge strane, u zemljama poput Danske ili Nizozemske osiguranjem se nadoknađuje i do 50 posto tako nastalih gubitaka.
Ugrožena kritična infrastruktura
Izvješće o Stanju regija i gradova izdvaja nekoliko područja posebno osjetljivih na klimatske promjene. “Katastrofe povezane s klimom također sve više štete kritičnim infrastrukturama, kao što su elektroenergetske mreže, prometna mreža te informacijski i komunikacijski sustavi. Očekivana godišnja šteta u južnoj Europi i velikim dijelovima zapadne i srednje Europe bit će razarajuća i financijski nepodnošljiva”, navodi se.
Ako se klimatske promjene ne preokrenu, šteta na ključnoj infrastrukturi posebno će biti velika u regijama na području južne Europe, od Španjolske i Francuske, do Italije i Hrvatske, pokazuju priloženi grafikoni. Hrvatska je, dakle, prema tim prognozama također među državama koje bi, zbog sadašnjeg trenda klimatskih promjena, mogle pretrpjeti ozbiljne gubitke na ključnoj infrastrukturi.
Toplinski udar kao dan štrajka
Nadalje, u izvještaju se upozorava da ekstremni vremenski uvjeti smanjuju održivost i produktivnost gospodarskih aktivnosti, što posebno dolazi do izražaja u regijama gdje je puno ljudi zaposleno u poljoprivredi ili građevini. “Produktivnost rada smanjit će se, posebno u sredozemnim regijama”, kaže se u analizi, uz slikovitu usporedbu: jedan dan ekstremne vrućine, iznad 32 stupnja Celzijusa, “jednak je pola dana štrajka”.
Na području Sredozemlja posljedice klimatskih promjena mogu znatno utjecati i na lokalni turizam, koji je važan izvor prihoda za ovaj dio Europe, pa tako i Hrvatske. “Međutim, predviđa se da će porast globalne temperature imati razorne učinke na tu gospodarsku aktivnost, koja je ključna u mnogim malim selima, gradovima i regijama Cipra, Grčke, Španjolske, Italije, Hrvatske, Portugala i Malte”, navodi se u izvještaju.
Što će biti s turizmom?
Ako se ne poduzmu mjere za suzbijanje utjecaja klimatskih promjena, to će se odraziti na pad turističke potražnje. Najizloženije su regije na samom jugu Španjolske, Italije i Grčke, a Hrvatska ipak manje (Vladine projekcije pokazuju da bi se u Hrvatskoj mogla dogoditi “preraspodjela” turističke potražnje prema predsezoni i posezoni te povećanje mogućnosti za razvoj turizma u planinskom i kontinentalnom području).
U izvještaju je prikazan i zbirni klimatski rizik – kad se u obzir uzmu razni rizici povezani s klimatskim promjenama – pri čemu i Hrvatska, kao većina ostalih EU država, ima više i manje izložene regije. Ali zbirni klimatski rizik nigdje nije nizak, što ustvari potvrđuje razne druge, pa i Vladine dokumente, koji ukazuju da je Hrvatska također vrlo izložena negativnim posljedicama ekstremnog vremena i klime.
A evo što (ne) radi Vlada…
Utoliko još nevjerojatnije zvuči informacija da Vlada ima posebno povjerenstvo za borbu protiv klimatskih promjena, ali da se ono godinama nije sastalo. Nedavno smo otkrili da to tijelo najmanje od siječnja 2021. nije imalo niti jednu sjednicu.
Dapače, utvrdili smo da su formalno u njemu još uvijek kao članovi imenovani ljudi koji više uopće ne rade u institucijama koje bi trebali predstavljati. Zašto je tome tako, ni do danas, nakon punih mjesec dana, iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja nema odgovora.