Analiza: Vladine mjere za spas radnih mjesta eskalirale su u ozbiljan kaos
Financijski stručnjak Andrej Grubišić smatra da su se trebali ukinuti svi porezi u gospodarstvu
Popriličan kaos nastao je oko Vladinih mjera za očuvanje radnih mjesta što i ne čudi s obzirom na to da se i inače ne baš učinkovita hrvatska administracija suočila sa skoro 100 tisuća zahtjeva tvrtki koje zapošljavaju blizu pola milijuna radnika. Kasni se s isplatama potpora pa tako dio poslodavaca još uvijek nije dobio potpore za travanj iako su trebale biti isplaćene do 15. svibnja.
Također, Vlada je u hodu odlučila mijenjati i kriterije za isplatu potpora, pa je tako ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović neki dan izjavio da nije prirodno isplaćivati dividende i paralelno tražiti pomoć od države, dok je ministar gospodarstva Darko Horvat rekao da će takve tvrtke morati vratiti novac.
Prema dosadašnjim kriterijima, da bi tvrtka dobila pomoć za očuvanje radnih mjesta, odnosno 4000 kuna neto po radniku za isplatu plaće te oslobođenje od plaćanja doprinosa, morala je zadovoljiti jedan od dva kriterija. Ili da je zatvorena odlukom Stožera Civilne zaštite RH, što se odnosi na ugostitelje, frizere i još mnogo drugih uslužnih djelatnosti koje su imale potpunu zabranu rada. Ili da ima pad prometa od 20 posto.w
Potporu su dobile i neke velike organizacije
Mjere su se od samog početka našle na udaru, prvo sindikata, čiji čelnici su tvrdili da se one zloupotrebljavaju, da ima poslodavaca koji su dobili novac, ali ga nisu isplatili radnicima. Negativnih reakcija bilo je i nakon što je objavljena lista tvrtki koje su dobile pomoć. Na listi su se našle i neke velike organizacije, poput kladionica i velikih odvjetničkih ureda, za koje je dio javnosti smatrao da im pomoć nije potrebna.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, potpore za ožujak dobilo je 83.995 tvrtki koje zapošljavaju 484.992 radnika, a ukupno su dobile oko 1,5 milijardi kuna. Među korisnicima potpora najviše je, preko 90 posto, mikro poduzetnika koji zapošljavaju do 10 radnika i oni su za svojih 195 tisuća radnika dobili 621 milijun kuna. S druge strane, velikih poduzetnika s preko 250 radnika bilo je 145 te su oni za 77 tisuća radnika dobili 246 milijuna kuna.
Što kaže inicijativa koja okuplja poduzetnike?
Dražen Oreščanin iz Udruge Glas poduzetnika, komentirajući uvođenje novih kriterija, odnosno izjave ministara da će tvrtke koje isplate dividendu morati vratiti potpore, rekao je da smatra da Vlada treba biti odgovorna za svoje poteze, da treba definirati kriterije i sprječavati zloporabu sredstava, kako bi sredstva dobili oni koji zaista trebaju i čije poslovanje je ugroženo. “Članovi UGP-a su mali i srednji poduzetnici, a u ovom slučaju uglavnom je riječ o velikim tvrtkama koje nisu naši članovi i svaka odgovara za svoje postupke. Mi smo od prvog dana isticali da se svaka zloporaba ovih sredstava treba brzo i rigorozno kažnjavati.”
Što se tiče eventualnih prevara u smislu neisplate plaća radnicima, Oreščanin kaže da država ima vrlo jednostavan način provjere da li su plaće isplaćene. “Svaka tvrtka koja isplaćuje plaće ispunjava JOPPD obrazac, te se ti podaci mogu upariti po OIB-u, tako da mogućnosti za prevaru nema.”
‘Vladine mjere su diskriminatorne’
Financijski stručnjak Andrej Grubišić iz tvrtke Grubišić i partneri od samog je početka kritičan prema Vladinim mjerama jer smatra da su diskriminatorne i da je država trebala odgovarajućim fiskalnom politikom pomoći gospodarstvu, a ne direktno dijeliti novac.
“U ožujku, kada se vidjelo što će se dogoditi, država je trebala uvesti tax relief, odnosno nula posto poreza za sve subjekte u gospodarstvu, u što bi bili uključeni svi porezi. Ne bi se trebao platiti ni PDV, ni doprinosi ni trošarine. U jednom uobičajenom mjesecu to je ukupni iznos od oko 12 milijardi kuna. Da je država za mjesec ili mjesec i pol dana kad je kriza krenula napravila taj potez, ostavila bi u gospodarstvu više od 15 milijardi kuna”, kaže Grubišić.
Osim toga, predložio je i da svi radnici u privatnom sektoru direktno na račun kroz tri mjeseca dobiju neto iznos minimalne plaće. “Država je trebala napraviti ‘povrat poreza’ tako da svim zaposlenima u privatnom sektoru isplati direktno na račun 3250 kuna. To bi za rok od tri mjeseca bilo oko 10 milijardi kuna.”