Rusija broji dane do bankrota. Što to točno znači i koje će biti posljedice
Rusiju neupitno čeka vrlo oštar pad BDP-a i ekonomska katastrofa
Odluka američkog ministarstva financija da ne dozvoli Rusiji da plati oko 600 milijuna dolara kamata na državne obveznice, iz rezervi koje drže u američkim bankama, već je dala rezultate. Rusija je na korak do bankrota, s obzirom na to da su kamate platili u rubljima, umjesto u dolarima, što je kršenje uvjeta zaduživanja i može se tretirati kao neplaćanje duga.
Još početkom ožujka sve važnije svjetske rejting agencije prognozirale su da Rusija, zbog sankcija koje su joj nametnule zapadne zemlje, uskoro neće moći uredno ispunjavati svoje financijske obveze. Ruskim državnim obveznicama dodijeljen je “junk” status, odnosno najniža kreditna ocjena koja znači da kreditori najvjerojatnije, djelomično ili u cijelosti neće moći naplatiti svoja potraživanja.
Što se događa kada neka država ne plati dug
Glavnica ili kamate na državne obveznice uglavnom stižu na naplatu na unaprijed utvrđene datume, i ako država na taj određeni datum ne uspije ispuniti svoju obvezu, nastupa razdoblje počeka – obično 30 dana – u kojoj se daje šansa da ipak izvrši isplatu. Ako ni tada država ne isplati vjerovnike, službeno nastupa bankrot.
Nakon što neka zemlja i službeno bankrotira vlada prema vjerovnicima obično ide s prijedlogom za restrukturiranje duga, odnosno pokušava se postići određeni dogovor, koji ovisi o uvjetima pod kojim su obveznice izdane. U najgorem scenariju, kada zemlja ne želi ili zaista ne može platiti dug, vjerovnici dolaze u situaciju da njihove obveznice gotovo potpuno gube vrijednost.
Bankrot bi značio dodatnu izolaciju
Rusija je, ako gledamo razdoblje od početka agresije na Ukrajinu i uvođenja sankcija, sve do sada uredno izvršavala svoje obveze. No, ova situacija u kojoj suprotno ugovorenim uvjetima, obveznice plaćaju u rubljima, opasno ih je približila službenom bankrotu.
Bankrot bi za Rusiju značio dodatnu izolaciju s obzirom na to da bi na dulje vrijeme izgubili pristup međunarodnim financijskim tržištima. Kratkoročno gledano, njihova ekonomija može se održavati na životu prodajom nafte i plina, no neupitno je da ih čeka vrlo oštar pad BDP-a i da idu u smjeru ekonomske katastrofe.
Sankcije su im i do sada nanijele priličnu štetu
Sankcije su već do sada nanijele prilično veliku štetu ruskoj ekonomiji. Doduše, Rusija se, po svemu sudeći, više godina spremala za ovo što se sada događa, tako da su, što se tiče osnovnih prehrambenih proizvoda postigli samodostatnost.
Ono što će im biti veliki problem jest pristup tehnologiji, strojevima, raznim komponentama za proizvodnju, što znači da će dobar dio njihove ekonomije jednostavno – stati. Na primjer, prosječan Rus preživjet će to što više ne može u Ikeu, ali ruska aviokompanija teško može letjeti bez rezervnih dijelova koji stižu iz Europe ili SAD-a, a 70 posto njihove flote sastoji se od aviona zapadne proizvodnje.
Bankrot Rusije ne bi trebao uzdrmati globalni financijski sustav
Nakon globalne financijske krize od prije 15 godina, postavlja se pitanje može li i bankrot Rusije izazvati sličan potres. Odgovor je, na sreću, negativan. Rusija je posljednju dužničku krizu imala 1998. godine. Tada su u pitanju bile obveznice izdane na lokalnom tržištu, denominirane u rubljama.
U toj je krizi stradao Long Term Capital Management – veliki američki hedge fond, koji je dosta duboko ušao u ruske državne obveznice, pa ga je, u strahu od prelijevanja krize spašavala američka vlada.
No, sada situacija, prema procjenama Međunarodnog monetarnog fonda, nije opasna za globalni financijski sustav. Izloženost međunarodnih banaka Rusiji iznosi oko 120 milijardi dolara, što se čini kao veliki iznos, no nije dovoljno velik da bi izazvao potres u globalnom financijskom sustavu.