Armenija i Azerbajdžan dogovorile 'humanitarno primirje'

Armenija i Azerbajdžan su se ponovo obvezali da će od ponedjeljka poštivati “humanitarno primirje” u sukobu u Nagorno Karabahu, objavili su u nedjelju u zajedničkoj izjavi sa Sjedinjenim Državama nakon pregovora u Washingtonu.

Zamjenik američkog državnog tajnika Stephen Biegun sastao se u subotu s ministrima vanjskih poslova dviju zemalja, precizirala je američka diplomacija u priopćenju.

U petak je američki državni tajnik Mike Pompeo primio svoje kolege iz Azerbajdžana Džehuna Bajramova i Armenije Zohraba Mnatsakaniana, ali nisu se sastali utroje.

Dva prekida vatre već su propala

U gotovo mjesec dana krvoprolića, kako tvrdi ruski predsjednik Vladimir Putin, poginulo je 5000 ljudi.

“Humanitarno primirje će stupiti na snagu u 9 sati po lokalnom vremenu 26. listopada”, prema izjavi koju je objavio State Department.

Dva prekida vatre dogovorena uz posredovanje Rusije već su propala, umanjivši izglede za prekid sukoba koji su izbili 27. rujna.

Povijest sukoba

Svjetske sile žele spriječiti rat većih razmjera koji bi uvukao Tursku, koja snažno podržava Azerbajdžan, i Rusiju, koja ima ugovor o obrani s Armenijom.

Najmanje 30.000 ljudi poginulo je u ratu za Nagorno Karabah od 1991.-1994. To je odcijepljena azerbajdžanska regija koja je uglavnom naseljena Armencima.

Armenci tu enklavu smatraju svojom povijesnom domovinom, a Azeri nezakonito okupiranim područjem koje moraju vratiti pod svoju kontrolu.