Eskaliralo je, sukob Armenije i Azerbajdžana mogao bi prerasti u rat. Donosimo što treba znati

Tjedan dana nakon početka žestokih borbi oko regije Nagorno Karabah, sukob Armenije i Azerbajdžana ovog je vikenda dramatično eskalirao. Baku je optužio armenske snage da su napale nekoliko azerbajdžanskih gradova, uključujući i drugi najveći grad Ganju, koji se nalazi izvan sporne regije. Te optužbe armenska strana odbacije.

Najdublja kriza u tom dijelu svijeta, otkako je sredinom 90-ih godina postignuto primirje, izaziva ozbiljne bojazni da bi u sukob mogle biti uvučene regionalne sile, Turska i Rusija. Turska je već na početku ove krize otvoreno podržala Azerbajdžan, dok se Rusiju, koja održava ekonomske veze s obje zemlje, smatra bliskijom Armeniji.

Povijest sukoba u regiji

Planinska regija Nagorno-Karabah, koja je međunarodno priznata kao dio Azerbajdžana, predmet je spora već više od 30 godina. Nakon raspada Sovjetskog Saveza, područje većinski naseljeno Armencima, jednostrano je proglasilo neovisnost 1991. godine, ali ta neovisnost nije priznata.

Rat s početka 90-ih, u kojem je poginulo oko 30 tisuća ljudi, zaustavljen je primirjem 1994. godine. No, dvije strane nikada nisu postigle mirovni sporazum oko sporne regije, što je povremeno izazivalo napetosti, koje su prije četiri godine dovele i do višednevnog sukoba. Trenutna situacija, međutim, najgora je otkako je prije 26 godina postignuto primirje, a s obzirom da se napetosti ne smiruju, postoji zabrinutost da bi mogla eskalirati i u otvoreni rat.

Što se događa na terenu?

Kriza se, kako smo spomenuli, dodatno produbila preko vikenda, napadima na gradove za što dvije strane prozivaju jedna drugu. Azerbajdžan je objavio da je armenska vojska, osim Ganje, raketirala još nekoliko gradova i industrijskih središta.

Dok Armenija demantira da je granatirala Azerbajdžan, vođa Nagorno Karabaha, izvijestio je u nedjelju Reuters, tvrdi da su njegove snage uništile vojnu bazu u Ganji. “Stalne vojne jedinice u velikim gradovima Azerbajdžana od sada postaju mete obrambene vojske”, citirao je u nedjelju Reuters čelnika sporne regije.

Stradalo više od 200 ljudi

Novi napadi potresli su i Stepanakert, glavni grad Nagorno-Karabaha, koji je – prema izvješćima europskih medija – nekoliko dana pod paljbom. Grad je u noći sa subote na nedjelju ostao bez struje, a stanovništvo je bilo u skloništima.

S obje strane dolaze izvješća o stradalima, ali precizne brojke nisu poznate. Mediji spominju više od 200 poginulih u tjedan dana žestokih okršaja. Među ranjenima i poginulima ima i civila, a dvije sukobljene strane prozivaju se međusobno zbog navodnih namjernih napada na civilne mete.

Ignoriraju pozive na pregovore

O situaciji u Nagorno Karabahu, koja prijeti prerasti u otvoreni rat, raspravljali su čelnici zemalja članica Europske unije na sastanku krajem prošlog tjedna s kojeg su pozvali na “hitan prekid neprijateljstava”, a dvije sukobljene strane da se “ponovno obvežu na trajni prekid vatre i mirno rješenje sukoba”.

U pokušaj smirivanja napetosti i dogovor oko trenutačnog prekida vatre tijekom prošlog tjedna uključili su se i njemačka kancelarka Angela Merkel te francuski predsjednik Emmanuel Macron, a zajedničku izjavu – u kojoj osuđuju nasilje, traže prekid vatre i pozivaju na pregovore – objavili su i predsjednici SAD-a, Rusije i Francuske. Pozivi velikih svjetskih sila da se zaustave sukobi zasad, međutim, nisu dali rezultata.