Armenija od 'Putinovog NATO-a' upravo zatražila vojnu pomoć u sukobu s Azerbajdžanom
Dok se Armenija oslanja na Rusiju, uz Azerbajdžan je čvrsto stala Turska
Armenija i Azerbajdžan ponovno su se sukobili u pograničnoj regiji Gorski Karabah, oko koje se spore već desetljećima. U borbama, najgorima od šestotjednog rata 2020. godine, za sada je poginulo više vojnika i jedne i druge strane.
Međunarodna zajednica, uključujući i Rusiju, pozvala je dvije bivše sovjetske republike na primirje, ali je Armenija zatražila pomoć od obrambenog saveza ODKB-a, čiji je član, a koji predvodi Rusija. Savez za sada šalje samo promatrače.
ODKB – Organizacija sporazuma o zajedničkoj sigurnosti (engl. kratica je CSTO) – ruski je odgovor na NATO, a članice uz Rusiju i Armeniju su Bjelorusija, Kazahstan, Kirgistan i Tadžikistan. Armenski premijer Nikol Pašinjan zatražio je pomoć ODKB-a za vraćanje armenskog teritorijalnog integriteta i da se osigura povlačenje azerbajdžanske vojske, javlja ruski medij Kommersant.
‘Rusija je naš saveznik’
Članak 4. ODKB-a, pod kojim je Pašinjan zatražio pomoć, usporediv je s člankom 5. NATO pakta i u njemu stoji da je napad na jednu članicu saveza, napad na sve. To podrazumijeva vojnu intervenciju. “Rusija i ODKB naši su saveznici i zato smo se okrenuli ODKB-u. Proces je pokrenut i uskoro ćemo čuti odluku”, kazao je Pašinjan dodajući da vojnu intervenciju ne vidi kao jedini način za razrješavanje sukoba.
Armenija očekuje da će izaslanstvo ODKB-a sutra stići u zemlju u misiju promatranja, kazao je armenski šef diplomacije Ararat Mirzojan, javlja Armenpress. “Naša prijava je razmotrena i odlučeno je da će poslati promatrače, nadamo se da će stići sutra”, rekao je.
Dok se Armenija oslanja na savez s Moskvom, na stranu Azerbajdžana čvrsto je stala Turska. Dođe li do vojne intervencije ODKB-a, Ankara bi gotovo sigurno priskočila u pomoć Bakuu. Rusija i Turska već su se borile za utjecaj na drugim svjetskim ratištima, podržavajući suprotstavljene strane, poput u Siriji i Libiji. Širi sukob na Kavkazu mogao bi izazvati nove energetske probleme, jer se radi o regiji kroz koju prolaze brojni cjevovodi za naftu i plin, a Europska unija, primjerice, u dobroj mjeri računa upravo na Azerbajždan kao jednu od zamjena za Rusiju.
ODKB-ova intervencija u Kazahstanu
Inače, ODKB je posljednji put vojno intervenirao početkom godine u Kazahstanu, kada su ondje izbili ulični nemiri zbog skoka cijene autoplina, koji su prijetili rušenjem vlasti predsjednika Kasima Žomarta Tokajeva. Neredi su ugušeni, a Tokajev je sačuvao i učvrstio vlast, ali nije u znak zahvalnosti dao nikakvu podršku ruskoj invaziji u Ukrajini te je čak Vladimiru Putinu u lice na ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu rekao da nikada neće priznati neovisnost Luganske i Donjecke Narodne Republike koje su proglasili proruski separatisti na istoku Ukrajine.