Rusiju uvlače u novi rat, daleko od Ukrajine. Vojni ekspert za Telegram: 'To je velika igra, ali Putin će morati progutati knedlu'

Dođe li do vojne intervencije ODKB-a, Ankara bi gotovo sigurno priskočila u pomoć Bakuu. Rusija i Turska već su se borile za utjecaj na drugim svjetskim ratištima, podržavajući suprotstavljene strane, poput onih u Siriji i Libiji. Lideri tih svjetskih sila, Vladimir Putin i Recep Tayyip Erdogan ovaj će tjedan razgovarati kako bi smirili trenutne napetosti i spriječili izbijanje šireg sukoba.

Zašto je Gorski Karabah važan?

Armenija i Azerbajdžan dvaput su već ratovali oko Gorskog Karabaha, planinske regije unutar granica Azerbajdžana s oko 150.000 stanovnika od kojih su većina Armenci, koji se protive azerbajdžanskoj vladavini. Ta regija je 1991., nakon pada Sovjetskog Saveza, proglasila nezavisnost kao Republika Artsakh uz podršku Armenije, koja nije međunarodno priznata. Prvi rat vodio se tri godine, od proglašenja nezavisnosti te pokrajine do 1994. pobjedom Armenije.

Iako je od tada bilo pokušaja da se spor riješi mirnim putem, 2020. došlo je do nove eskalacije. Tijekom šestotjednog rata te godine, u kojem je poginulo više od 6600 ljudi, Azerbajdžan je ponovno zauzeo velik dio regije. Taj sukob je završio mirovnim sporazumom uz posredovanje Rusije. To je uključivalo i odredbu kojom se armenski pristup regiji ograničava na jedan siguran koridor koji nadziru ruske mirovne snage.

Sukob u regiji izaziva međunarodnu zabrinutost jer je Kavkaz ključan koridor za naftovode i plinovode prema Turskoj, Europi i drugim svjetskim tržištima, pa bi širenje borbi moglo izazvati nove energetske poteškoće. Mogućnost da ova situacija eskalira u novi rat, hoće li Ankara i Moskva intervenirati i što bismo mogli očekivati, za Telegram je analizirao vojni stručnjak Robert Barić.

‘Baku iskorištava zaokupljenost Rusije’

Barić ističe da je ovo iznimno složena situacija. Vjeruje da Azerbajdžan želi iskoristiti priliku za ostvarivanje više ciljeva dok je Rusija zaokupljena ratom u Ukrajini, zbog kojeg je povukla veliki broj mirovnih snaga raspodijeljenih u Gorskom Karabahu nakon sporazuma Bakua i Erevana 2020. godine. “Azerbajdžan želi stvoriti situaciju da prisili Armeniju na sklapanje mirovnog sporazuma, koji bi bio u skladu sa željama Bakua”, naglasio je.

Zanimljivo je, kaže, da početni azerbajdžanski udari u sukobu nisu bili ograničeni na spornu regiju Gorski Karabah, kao što je bilo u ranijim sukobima, nego na cjelokupnu južnu granicu i više gradova. “Kao opravdanje naveli su da je Armenija u prethodnim tjednima u više navrata prekršila primirje iz 2020. i da zavlače provedbu tada sklopljenog mirovnog sporazuma, koji je povoljan za Baku”, pojašnjava Barić.

Naveo je kako Armenija još nije povukla sve svoje snage iz Gorskog Karabaha, na što se obvezala. Armenci tamo imaju tri vrste snaga – svoju regularnu vojsku, snage lokalnih Armenaca i paravojne snage. Erevan tvrdi da nema utjecaja na ove posljednje dvije skupine i ne spadaju pod sporazum. Baku napadom, dok je Rusija zaokupljena Ukrajinom, želi Armeniji pokazati da su u nepovoljnijoj situaciji.

‘Rusija ne može vojno intervenirati’

“Glavni cilj Bakua je kontrola nad Lačinskim koridorom, koji spaja ostatak Gorskog Karabaha s glavninom Armenije, a koji po mirovnom sporazumom mora doći pod azerbajdžansku kontrolu. Tamo se nalazi sva energetska infrastruktura, dalekovodi, plinovodi, ako se to presiječe nemaju opskrbu energijom”, konstatirao je Barić.

Armenija je službeno zatražila intervenciju kroz sigurnosni savez predvođen Rusijom, no Barić smatra da je upitno što Moskva može učiniti u ovoj krizi. “Rusija ne može vojno intervenirati, jer je u katastrofalnom stanju. Rusija jednostavno nema vojne snage, a druge intervencije ne dolaze u obzir”, istaknuo je.

Postoji i širi geopolitički kontekst, naglasio je stručnjak. “Nitko ne vjeruje Rusiji u regiji i svi bi htjeli smanjenje ruskog utjecaja”, rekao je istaknuvši da tu spada i Armenija. “Azerbajdžan je odavno htio uklanjanje Rusije iz mirovne operacije, ali i u Armeniji razmišljaju kako se riješiti ruskog utjecaja i kako naći nove saveznike”, kazao je.

‘Mnogi žele smanjenje ruskog utjecaja’

Čak i Kazahstan, poput ostalih bivših sovjetskih republika, želi smanjiti utjecaj Rusije iako je Moskva nedavno intervenirala i spasila vladajući režim u Kazahstanu, istaknuo je Barić napomenuvši kako je službeni Nur-sultan (uskoro će se ponovno zvati Astana) odbio podržati rusku invaziju na Ukrajinu, koja je iznimno nepopularna i u Azerbajdžanu i Armeniji. “Rusija je dugoročno u sve slabijoj poziciji u regiji”, rekao je.

Interese u regiji, uz Rusiju, već duže vrijeme imaju i Turska i Iran, ali odnedavno i Europska unija koja je s Azerbajdžanom potpisala sporazum o isporuci nafte, napomenuo je Barić. “Radi se o složenoj geopolitičkoj igri i vidjet ćemo što će biti”, kazao je. Vjeruje da Iran za sada pažljivo promatra situaciju bez poduzimanja značajnih koraka. “Zbog odnosa s Rusijom i položaja Turske ne mogu zanemariti situaciju, ali pažljivo će razmatrati sve i iskoristit će priliku ako je vide”, naveo je.

Trenutno je, uz Rusiju, u situaciju najviše uključena Turska, koja opskrbljuje Azerbajdžan oružjem. Armenci su navodno nezadovoljni ruskim oružjem koje im šalje Moskva, a koje se pokazalo neučinkovitim tijekom rata u Ukrajini. Turske dronove Bayraktare, koje Ukrajina koristi protiv ruskih snaga, Azerbajdžan je uspješno koristio 2020., ističe stručnjak.

‘Erdogan pokušava izvući što veću korist’

Kasnije ovog tjedna Putin i Erdogan će se sastati oko sukoba između Armenije i Azerbajdžana, a Barić smatra da je turski lider u povoljnijem položaju. Misli da će cilj tog sastanka biti smirivanje trenutne situacije, ali da će svi akteri pokušati ostvariti najpovoljniji položaj za sebe. “Erdogan nastoji igrati na obje karte i izvući što veću korist”, kazao je napomenuvši da su turski i ruski lider nedavno sklopili gospodarski sporazum.

“Na sve što Turska radi treba gledati u kontekstu iskorištavanja situacije, a Putin je svjestan koliko mu je Turska važna za zaobilaženje zapadnih sankcija i morat će progutati knedlu”, naglasio je Barić istaknuvši da je Kremlj prešutio nakon što je Erdogan nedavno kazao da bi Ukrajina trebala biti cjelovita, što uključuje i Krim.

“Erdogan želi ucijeniti i Putina i Zapad”, vjeruje Barić pojasnivši da Rusiju ucjenjuje ekonomskom suradnjom, a Zapad ulaskom Finske i Švedske u NATO, što je upitno dok god Turska ne ratificira njihovo pristupanje. Barić zaključuje kako sumnja da će ovi događaji imati velikog utjecaja na energetsku situaciju iako se radi o važnom cjevovodnom koridoru, jer isporuka energenata, po sporazumu EU i Bakua, još nije krenula.